
Ekonomija
Svetska ekonomija 2026: Koji su rizici i strahovi
Globalni rast će se umereno usporiti – sa 3,2 odsto u 2025. na 2,9 odsto u 2026. godini, procenjuje Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD)
Foto: Karsten Pailick/Pixabay
Silosi sa žitom u Srbiji su krcati jer poljoprivrednici nisu zadovoljni otkupnom cenom. I novi rod je dobar. Ali nevolja je što ove godine ima više glodara nego inače
Glodari u Srbiji masovno napadaju pšenicu jer je su ove jeseni imali idealne vremenske uslove, žale se poljoprivrednici.
„U godinama preteranog množenja, poljski glodari mogu napraviti značajne štete i na usevima'“, kaže Slobodan Gošić iz šabačke Poljoprivredne savetodavne i stručne službe.
„Suva i topla jesen pogoduje bržem razvoju glodara. Poljski miševi su napravili ogromne štete na usevima kao što su pšenica, ječam, uljana repica, kao i na lucerištima“, dodaje Gošić za „Vreme“.
Ova vrsta glodara se lako i brzo razmnožava. Oštećuju koren, sakupljaju seme posejanih useva, odnoseći ih u legla. Osim poljskih miševa, neretko se pojavljuju i poljske voluharice.
„Poljski miševi se suzbijaju odmah po uočavanju prisustva. Suzbijanje poljske i podzemne voluharice na ozimim usevima ili lucerištu izvodi se u jesen ili na proleće“, kaže Gošić.
Poljoprivrednicima se preporučuje da hemijski trebe štetočine čim primete jednu aktivnu rupu po aru zemlje – kad je u pitanju miš. Kad je voluharica, onda kad primete pet rupa po aru.
Problemi sa skladištenjem zbog niske cene otkupa
Prema podacima Udruženja „Žita Srbije“, ove jeseni je zasejano 625.000 hektara žita, stotinu hiljada hektara manje u odnosu na prošlu godinu.
Jer, skladišta u Srbiji trenutno drže oko 4,5 miliona tona pšenice, ovogodišnjeg roda i izuzetno velikih zaliha iz prošle godine. Srbija godišnje za domaće potrebe troši oko 1,7 miliona tona žita i ima ga i za izvoz.
Uz velike zalihe, Srbija se suočava i sa ozbiljnim logističkim problemima kada je reč o izvozu.
Sa gotovo 700.000 hektara ove godine požnjeveno je 3,43 miliona tona pšenice. To što je rod bio rekordan ostalo je u senci priče o ceni, kojom proizvođači nisu bili zadovoljni ni tokom žetve, a ni danas.
Pšenica se izvozi u 23 zemlje sveta. U strukturi evropskog izvoza Srbija učestvuje sa 1,1 odsto i nalazi se na 12. mestu.
Z.S. (RTS)
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Globalni rast će se umereno usporiti – sa 3,2 odsto u 2025. na 2,9 odsto u 2026. godini, procenjuje Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD)

Priliv stranih direktnih investicija za devet meseci 2025. godine bio je 2,5 milijardi evra, što je osetan pad u odnosu na više od 3,8 milijardi evra u prva tri kvartala prošle godine. Istovremeno, pečalbari su u postojbinu poslali 4,3 milijarde

Povremeni talasi pojačnog saobraćaja očekuju se na najfrekventnijim graničnim prelazima i naplatnim rampama, a gužve se očekuju i unutar gradova

Američka Kancelarija za kontrolu strane imovine izdala je novu licencu NIS-u koja važi do 24. marta. Licencu je dobio i Lukoil, čiji je rok 26. april. Po čemu se ove dve licence razlikuju?
„Čudesne mere“ Aleksandra Vučića, kojima su ograničene trgovinske marže u prodavnicama, ističu krajem februara. Šta nas onda čeka?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve