Ekonomija
Veliki pad dobiti većinskog vlasnika fabrike automobila u Kragujevcu
Neto dobit Stelantisa je prepolovljena u prvom polugodištu ove godine uglavnom zbog slabije prodaje i troškova restrukturiranja, piše agencija AP
Propisima u Srbiji nisu predviđeni limiti u iznosima koje građani Srbije mogu da primaju od rodbine i prijatelja iz inostranstva. U proteklih deset godina na ovaj način u Srbiju se slilo 34,9 milijardi evra. Vlasnik jedne kragujevačke menjačnice, koja je umrežena u sistem za međunarodni transfer novca, Zoran Milovanović kaže da dnevno obradi pet do deset uplata iz inostranstva
Sa svojom platom kad odbije rate kredita i račune, ostaje tek za hranu, govori Vesna Maksimović iz Kragujevca, zaposlena u biblioteci Pravnog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu, piše Radio Slobodna Evropa (RSE). U pomoć joj uskače ćerka koja živi u Francuskoj i šalje joj novac za odlazak na more ili put kod nje u Francusku.
U gradu u kom živi, prosečna neto plata prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, iznosi 88.700 dinara, što je oko 750 evra. To je ispod republičkog proseka.
Objašnjava da kada je pre šest-sedam godina uzela kredite za stan, oba kredita su iznosila trećinu plate, sada je to izašlo na polovinu plate, tako da ćerka mora da dodaje.
Ona je među hiljadama građana u Srbiji kojima stižu doznake iz inostranstva. Prema podacima Narodne banke Srbije, vrednost tih doznaka je u 2023. premašila ukupnu vrednost stranih investicija.
Najviše doznaka za starije
Vlasnik jedne kragujevačke menjačnice, koja je umrežena u sistem za međunarodni transfer novca, Zoran Milovanović kaže da dnevno obradi pet do deset uplata iz inostranstva.
„Stižu iz celog sveta, a najviše iz Nemačke, Austrije, Amerike i Italije. Transferi se kreću od 100-200 evra do hiljadu“, kaže Milovanović.
Dodaje da su ljudi koji primaju novac uglavnom starije dobi.
U proteklih deset godina na ovaj način u Srbiju se slilo 34,9 milijardi evra. Od 2014. zaključno sa 2023. prema podacima NBS, strane investicije u Srbiji bile su veće od doznaka iz inostranstva samo 2019. i 2021. godine.
Propisima u Srbiji nisu predviđeni limiti u iznosima koje građani Srbije mogu da primaju od rodbine i prijatelja iz inostranstva.
Međutim, kako navode u Narodnoj banci Srbije, ukoliko je reč o sredstvima preko 10.000 evra mesečno, „ona se mogu preneti po osnovu ugovora o poklonu ili nasledstva, uz posebne procedure“.
Visok udeo doznaka iz inostranstva
Doznake iz inostranstva, navode u NBS, čine oko osam odsto bruto domaćeg proizvoda.
Za ekonomistu Sašu Đogovića, to je „izuzetno visok udeo“ i kaže da razlog za finansijskom pomoći iz inostranstva leži u visokoj inflaciji i smanjenoj kupovnoj moći građana u Srbiji.
To da su doznake iz inostranstva veće od stranih investicija, prema Đogoviću, govori o tome kakve su investicije u Srbiji.
„Struktura investicija nije baš povoljna. Veći deo tih investicija traži jeftiniju radnu snagu“, navodi Đogović.
Objašnjava da ako se kroz investicije proizvode jeftiniji proizvodi, onda i troškovi za radnu snagu treba da budu niži. To dovodi do toga da investicije ne omogućavaju ili su dosta ograničene u stvaranju prostora za dodatno povećavanje zarada, samim tim i životnog standarda stanovništva, kaže on.
Kućni budžet i „dve udarne tačke”
Po kućni budžet „dve udarne tačke”, kaže Đogović jesu hrana i režije.
„Preko 50 odsto kućnog prihoda prosečnog domaćinstva odlazi upravo na zadovoljavanje tih potreba. A tu su bili najveći udari na cene u ovom nekom proteklom periodu, posebno 2022. i 2023. godine“, kaže Đogović.
Srbija je 2023. počela sa zvaničnom stopom inflacije od 15,8 odsto a završila sa upola manje, odnosno osam odsto.
Međutim, hrana koja sa stanovanjem i režijama čini najveći deo potrošačke korpe beležila je rast cena koji je bio i preko 30 odsto.
Od prosečne neto plate u decembru 2023, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, nije se mogla pokriti vrednost prosečne potrošačke korpe gotovo u svim gradovima osim u Beogradu.
Neto dobit Stelantisa je prepolovljena u prvom polugodištu ove godine uglavnom zbog slabije prodaje i troškova restrukturiranja, piše agencija AP
Projekat modernizacije merne infrastrukture odrazumeva nabavku i zamenu klasičnih brojila savremenim elektronskim brojilima koja imaju mogućnost komunikacije (pametna brojila)
Direktor Centra za lokalnu samoupravu Nikola Jovanović upozorava da se na prostoru nekadašnje fabrike IMT predviđa „gusta gradnja" od 600.000 kvadratnih metara koja će dovesti do nehumanog stanovanja u novobeogradskim blokovima
Iako se predsednik Srbije Aleksandar Vučić hvali prosečnom platom od preko 100.000 dinara, u Srbiji 800.000 ljudi živi u apsolutnom siromaštvu, a 60 odsto jedva sastavlja kraj sa krajem. Prosek „izvlači“ nekoliko gradova, dok se u drugim mestima životari
Kao i svaki veliki sportski događaj i Olimpijada u Parizu je mogućnost za veliku zaradu. Lavovski deo prihoda od ovog događaja dolazi od sponzora, privatnih kompanija, prodaje ulaznica i prava za emitovanje širom sveta
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve