
Besomučna gradnja na planinama
Zlatibor: Na sve još i Crowne Plaza
Zlatibor će za dve godine dobiti luksuzni hotel Crowne Plaza. Ugovor o franšizi potpisan je između kompanije IHG i investitora LUSS Leisure

Prosečna bruto zarada u septembru ove godine iznosila je 132.783 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 96.115 dinara
Rast bruto i neto zarada u periodu januar-septembar 2024. godine, u odnosu na isti period prošle godine, iznosio je 14,5 odsto nominalno, odnosno 9,3 odsto realno, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
U poređenju sa septembrom prethodne godine, prosečne bruto i neto zarade nominalno su veće za 13 odsto, a realno za 8,4 odsto.
Medijalna neto zarada za septembar 2024. godine iznosila je 75.117 dinara, što znači da je polovina zaposlenih u Srbiji imala zaradu do navedenog iznosa.
Tako barem kažu brojevi. Kakva je realnost?
U pojedinim delovima Srbije, cifre su drugačije.
Prosečna neto zarada u Srednjobanatskom okrugu u septembru je iznosila 84.513 dinara, dok je plata sa obračunatim porezima i doprinosima (bruto) bila 117.052 dinara, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Prosečna neto zarada obračunata za septembar u Zrenjaninu je iznosila 87.101 dinar, što je za 694 dinara manje u odnosu na avgustovsku platu, piše portal Zrenjaninski.
Ništa bolje nije ni u Valjevu, gde je prosečna zarada, bez poreza i doprinosa, u septembru 2024. godine iznosila je 83.573 dinara, što je za 12.542 dinara ispod republičkog proseka.
Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku, objavljenim 25. novembra, prosečna plata u Kolubarskom okrugu isplaćena u septembru iznosila je 82.984 dinara.
Najplaćeniji u Kolubarskom okrugu, i u septembru ove godine, bili su Lajkovčani sa prosečnom neto zaradom od 90.297 dinara, ali su bili ispod republičkog proseka, pišu Kolubarske.
Od ostalih opština Kolubarskog okruga, pored Valjeva, preko 80.000 dinara primili su zaposleni u Ljigu, koji su u septembru prosečno zaradili 83.894 dinara i u Ubu sa prosečnom zaradom od 81.738 dinara. Slede Osečina sa 74.601 dinara i Mionica sa septembarskim prosekom od 74.210 dinara.
U Rasinskom okrugu prosek je bio znatno niži – 81.670 dinara, a u Kruševcu nešto viši, sa prosečnom neto zaradom od 86.759 dinara. Najniže zarade zabeležene su u Aleksandrovcu, gde je prosek bio 71.416 dinara.
Mali: “U decembru prosečna zarada veća od 900 evra”
Minista finansija je bio daleko više optimističan od statistike po okruzima.
Naime, Siniša Mali je izjavio da je budžetom za narednu godinu planirano povećanje plata u javnom sektoru za osam odsto, u prosveti za 11 odsto, dok će minimalna zarada biti povećana za 13,7 odsto.
Penzije će porasti za 10,9 odsto i to ne od januara sledeće godine, već od decembra ove godine, rekao je Mali za TV Pink.
Vlada Srbije je zakonskim izmenama, objasnio je on, predložila da povišica penzija svake godine počinje 1. decembra, a ne 1. januara.
Mali je rekao i da država u ovom trenutku ima na računu 600 milijardi dinara, odnosno oko 5,5 milijardi evra, što je čini likvidnom, stabilnom zemljom.
Prema njegovim rečima, prosečna plata u Srbiji u avgustu je iznosila 825 evra, a u decembru će biti veća od 900 evra.
Plan je da u decembru 2025. godine prosečna plata premaši 1.000 evra, a da 2027. godine bude 1.400 evra, rekao je on.
Minimalna zarada biće povećana na 53.592 dinara, odnosno 457 evra, a poređenja radi, ona je 2011. godine, u vreme bivše vlasti, bila 15.700 dinara. Sa povećanjem od decembra, prosečna penzija u Srbiji biće 436 evra, a 2012. godine bila je samo 202 evra, predočio je on.
Mali je rekao da je budžet za vojsku najveći do sada, kao i za poljoprivredu, za koju je predviđeno 150 milijardi dinara ili 7,5 odsto ukupnog budžeta, objavljeno je na Instagram nalogu Srpske napredne stranke.

Zlatibor će za dve godine dobiti luksuzni hotel Crowne Plaza. Ugovor o franšizi potpisan je između kompanije IHG i investitora LUSS Leisure

Statistički ekonomski podaci pobijaju tvrdnju o lakšem i berićetnijem životu građana Srbije. Šta je prošle godine pored frizera najviše poskupelo, a šta zaista pojeftinilo?
Evropska unija od 1. januara uvodi porez na emisije ugljenika (CBAM). Koliko to pogađa srpsku privredu i zašto nije spremna kada samo tranziciona faza traje već tri godine. U ovoj priči se krije i razlog za prekomerno tagađenje vazduha u Srbiji

Italijanski „Ariston“ otvorio je pogon u Nišu i za to dobio 22,2 miliona evra subvencija. U tom gradu nedavno je posao izgubilo više od 3.000 radnika, dok će „Ariston“ zaposliti ljudi. Ekonomista Goran Radosavljević za „Vreme“ objašnava - investitori u Srbiju više uopšte neće da dođu ako im ne date mnogo para

Poslodavci razliku u troškovima zbog povećanja minimalca nameravaju da kompenzuju povećanjem cena proizvoda i usluga, a oni kojima to ne pomogne posegnuće za otkazima. Za mnoga mala i srednja preduzeća to je jednostavno preveliki zalogaj
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve