img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Koka-kola povlači proizvode u Evropi zbog visokog nivoa hlorata

28. januar 2025, 08:06 I.M.
Foto: Unsplash / Maximilian Bruck
Koka-kola povlači flašice sokova sa evropskog tržišta
Copied

Kompanija Koka-kola Europacifik Partners povlači proizvode sa tržišta širom Evrope zbog utvrđenih visokih nivoa hlorata, supstance koja u prehrani može predstavljati zdravstveni rizik, naročito za decu sa manjkom joda. Povlačenje uključuje proizvode poznatih brendova u više zemalja

Evropski proizvođač Koka-kole u Belgiji objavio je masovan opoziv proizvoda u Evropi, zbog suviše visokog nivoa hlorata.

Opoziv se odnosi na staklene flašice Koka-kolinih prozvoda kao što su Sprajt, Fanta, Fjuz ti, Minut Mejd, Nal, Rojal Blis i Tropiko u Belgiji, Holandiji, Britaniji, Nemačkoj, Francuskoj, Luksemburgu, a koji su u cirkulaciji od kraja novembra.

Ti proizvodi sadrže proizvodni kod od 328 GE do 338 GE.

„Nemamo tačne brojke ali je jasno da se radi o znatnoj količini“, prenela je za Frans pres kompanija Koka-kola Europacifik Partners Belgija (Coca-Cola Europacific Partners Belgium).

Kako se dodaje većina proizvoda o kojima je reč i koji nisu prodati već je povučeno sa rafova prodavnica i nastavlja se sa preduzimanjem mera, da se povuku svi proizvodi preostali na tržištu. Kompanija je saopštila da je u kontaktu sa kompetentnim vlastima na svakom od pogođenih tržišta.

Kompanija koja se izvinila traži da se ne konzumiraju pomenuti proizvodi. Mogu se vratiti na mesto gde su prodati, za nadoknadu novca.

„Na našoj proizvodnoj lokaciji u Gandu sprovodimo testove u okviru naših procedura kontrole u saglasnosti sa propisima. Te kontrole su omogućile da se identifikuju visoki nivoi hlorata“, saopštila je kompanija.

Prema internet sajtu Evropske komisije hlorat u prehrani proizilazi iz dezinfekcije hlorom, koja se koristi u preradi vode i preradi prehrambenih proizvoda, a daleko najveći udeo ima voda.

Uprava EU za bezbednost hrane je u naučnom mišljenju od 2015. godine ocenila da bi dugoročno izlaganje hloratu u prehrani moglo da predstavlja potencijalni problem za zdravlje dece, posebno one dece koja imaju mali ili umeren nedostatak joda.

„Ipak čak i imajući u vidu najviše procenjene nivoe, malo je verovatno da ukupna količina konzurmirana u jednom danu prevazilazi preporučeni nivo za konzumente svih starosnih grupa“, zaključuje se u saopštenju.

Izvor: Beta

Tagovi:

Koka-kola Povlačenje proizvoda Hlorat
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Počela blokada na teretnim graničnim prelaza sa zemljama Šengena.

Status vozača u zoni Šengena

23.mart 2026. I.M.

Srpski prevoznici od početka godine zatvorili više od 250 firmi, najavljuju novi protest

Više od 250 transportnih firmi ugašeno je u Srbiji od početka godine, dok prevoznici upozoravaju da nova pravila EU i nerešeni status vozača u Šengenu guraju sektor ka potpunom kolapsu

šef Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol sa uzrujano ppodignutim rukama

Rat na Bliskom istoku

23.mart 2026. A.I.

Perfektna energetska oluja: Dve naftne i jedna gasna kriza istovremeno

U svetlu rata SAD i Izraela protiv Irana, šef Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol upozorio je da se nazire “najgora energetska kriza u poslednjih nekoliko decenija”

Region

22.mart 2026. S. Ć.

Benzin: U Sloveniji restrikcija, u Severnoj Makedoniji smanjenje poreza

U Sloveniji je po odluci Vlade dnevno moguće natočiti 50 litara benzina po osobi, a u Severnoj Makedoniji su smanji PDV na benzin i dizel gorivo pa sad imaju najjeftinije cene ovih energenata u regionu

Staklena zgrada NIS-a sa logoom

Energetika

22.mart 2026. M. L. J.

Nova ekonomija: NIS ima duplo veći gubitak nego što su objavili

Naftna industrija Srbije završila je 2025. godinu sa neto gubitkom od 12,2 milijarde dinara, vidi se iz poslednjeg finansijskog izveštaja te firme, prenosi Nova ekonomija ističući da je to duplo veći gubitak od onog koji je firma prijavila početkom februara

Točenje goriva na benzinskoj pumpi

Pumpe

20.mart 2026. M. L. J.

Poskupljenje dizela: Kolika je Vučićeva, a kolika realna cena goriva

Dok Aleksandar Vučić preti građanima dizelom od 250 dinara, stručnjaci kažu da je njegova procena preterana

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure