img
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Kad nema para za stambeni kredit: Kako se spasiti od izvršitelja?

10. septembar 2024, 11:10 I.M.
Foto: Tanjug / Sava Radovanović
Ilustracija/Brojač novca
Copied

Država je predložila novi zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga. Jedna od novina koju sadrži ovaj dokument je i novi rok za one koji ne mogu da otplate stambeni kredit

Narodna banka Srbije uputila je na javnu raspravu nacrt novog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga koji se u javnosti doživljava kao „zakon za ograničenje kamatnih stopa“, ali se u njemu nalaze i druga rešenja koja regulišu odnos banaka i njihovih klijenata.

Jedna od novina koju sadrži ovaj dokument je i novi rok za one koji ne mogu da otplate stambeni kredit, a tu su i povećanje limita za zaključenje ugovora na daljinu kao i regulisanje prakse „vezivanja“ bankarskih usluga, piše portal Biznis.rs.

Iako je pažnja usmerena na izmene koje se tiču ograničavanja visine kamatnih stopa, Narodna banka Srbije unela je u nacrt novog zakona i druge novine, među kojima je i dodatni rok za one koji ne mogu da otplate stambeni kredit.

„U slučaju nemogućnosti otplate stambenog kredita, banka je obavezna da korisniku ponudi da u određenom roku koji ne može biti kraći od dva meseca, pokuša da sam proda nekretninu i iz prodajne cene vrati dug banci“, stoji u obrazloženju NBS.

Na taj način se, kako ističu, daje mogućnost korisniku da sam proda nekretninu, po većoj ceni u odnosu na cenu koja se postiže u izvršnom postupku, odnosno u vansudskom postupku namirenja.

U nacrtu zakona konkretno stoji da banka ima pravo da obračunava kamatu na dug korisnika u periodu koji je određen za prodaju nepokretnosti po stopi koje je za ½ manja od stope zatezne, odnosno ugovorene redovne kamate.

„U slučaju prodaje nepokretnosti od strane korisnika, kupoprodajna cena se uplaćuje na račun banke poverioca, a odredba ugovora o kupoprodaji nepokretnosti kojim je drugačije određeno ništava je“, predviđa nacrt, i precizira da je, nakon naplate svog potraživanja, banka dužna da stavi na raspolaganje korisniku eventualni preostali iznos kupoprodajne cene.

„Ako javni beležnik overi ugovor o kupoprodaji bez saglasnosti banke poverioca on solidarno, sa dužnikom, odgovara banci za nastalu štetu. Ako korisnik ne prenese prihod od prodaje te nepokretnosti, banka može pokrenuti vansudski postupak namirenja u skladu sa zakonom kojim se uređuje hipoteka, odnosno izvršni postupak radi namirenja svog potraživanja“, navedeno je u nacrtu novog zakona.

Novi limiti za ugovore „iz fotelje“

Među novinama su detaljniji propisi o proceni kreditne sposobnosti korisnika. Cilj je, kako je navedeno u obrazloženju NBS, sprečavanje njegove prezaduženosti ali i radi njegovog blagovremenog informisanja o postojanju nekog duga ili drugih razloga koji po oceni banke umanjuju njegovu kreditnu sposobnost.

Kada je reč o digitalizaciji, nacrt Zakona propisuje da se ugovor o finansijskim uslugama može zaključiti u pisanoj i elektronskoj formi, a da se pored svojeručnog potpisa, odnosno kvalifikovanog elektronskog potpisa, može koristiti i dvofaktorska autentifikacija do određene vrednosti ugovora. Osim toga, ugovor se svojeručno ne mora potpisati samo na papiru, već se to može učiniti i na tabletu ili nekom drugom sličnom uređaju, kao trajnom nosaču podataka.

„Dodatno, limit za zaključenje ugovora na daljinu korišćenjem dva faktora za proveru identiteta korisnika, povećani su sa 600.000 dinara na 1.200.000 dinara za kredite, odnosno 2.400.000 dinara za depozite„, stoji u nacrtu novog zakona, o kome javna rasprava traje do 20. septembra.

Šta je vezivanje, a šta objedinjavanje usluga?

NBS u obrazloženju nacrta ističe da se po prvi put reguliše praksa vezivanja i objedinjavanja usluga. Sa jedne strane, banci se zabranjuje da davanje kredita uslovi obavezom korišćenja neke druge usluge, osim izuzetno.

Evo šta konkretno piše u nacrtu novog zakona: izuzetno od stava 2. ovog člana (zabrane „vezivanja“), davalac kredita može kao uslov za zaključenje ugovora o kreditu da zahteva od korisnika otvaranje ili održavanje prethodno otvorenog platnog ili štednog računa ako je svrha takvog računa isključivo:

– prikupljanje sredstava za otplatu kredita, i/ili
– otplaćivanje kredita, i/ili
– pružanje dodatnog sredstva obezbeđenja u slučaju neispunjavanja obaveza.

Davalac kredita, takođe, može zahtevati da korisnik deponuje određeni iznos, odnosno deo redovnog mesečnog prihoda (zarada, penzija, naknada zarade i slično) na svom platnom ili štednom računu koji se vodi kod te banke.

S druge strane, banci se daje pravo da objedinjava usluge, a NBS daje i primer – da ponudi određeni paket koji je kao takav povoljniji nego kupovina usluga odvojeno, s tim da svaki korisnik mora imati mogućnost da usluge koristi i odvojeno, odnosno samo neku od usluga iz paketa.

Nacrtom novog zakona su, kako je navela NBS, nakon deset godina od donošenja Zakona o platnim uslugama precizirane obaveze platnih institucija i institucija elektronskog novca u pogledu kreditiranja potrošnje svojih korisnika na rok do godinu dana.

Posebno poglavlje nacrta je, kako su istakli, posvećeno postupku po prigovoru i pritužbi, dok je posredovanje koje NBS obavlja između banaka i klijenata „pretvoreno“ u mirenje (conciliation).

„Za razliku od posredovanja, kod mirenja medijator u skladu sa svojim najboljim znanjem daje određene predloge za rešenje spornog odnosa i aktivno podstiče strane da prihvate to rešenje ili da daju određenu alternativu tom predlogu“, stoji u obrazloženju novina u nacrtu novog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga.

Izvor: Biznis.rs

Tagovi:

Narodna banka Srbije Banke Krediti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Pad nadstrešnice

Nadstrešnica

18.novembar 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: NBS blokirala račune kineskoj firmi koja je rekonstruisala nadstrešnicu

Narodna banka Srbije je blokirala sva tri računa beogradskom ogranku kineske kompanije CCECC, koji je bio zadužen za rekonstrukciju Železničke stanice u Novom Sadu, saznaje „Vreme“.

Ekonomija

18.novembar 2026. M. L. Janković

SL predlaže progresivno oporezivanje: Da li će se menjati plate

Studentska lista predložila je uvođenje progresivnog oporezivanja. Da li to znači da će najsiromašnjima u Srbiji plate biti veće, a najbogatijima manje?

Zgrada Alta banke u Beogradu

Ekonomija

18.novembar 2026. M. L. Janković

Poslovi Alta lizinga sa državom: Šta će biti sa vozilima Hitne pomoći

Alta lizing ostao je bez dozvole za rad NBS. Šta će to značiti za najnoviji posao koji je ova firma sklopila za Ministarstvom zdravlja za vozila Hitne pomoći?

Biznis

16.novembar 2026. M. L. J.

Sukob interesa u stečaju Alta banke: Porodica direktorke AOD povezana sa kreditima

Dever direktorke Agencije za osiguranje depozita u Alta banci podigao je tri kredita ukupne vrednosti 1,6 miliona evra, za koje garantuje i njen suprug, piše Forbs. Agencija je imenovana za stečajnog upravnika banke

Putnički voz Soko na stanici

Voz

15.novembar 2026. M. L. Janković

Brzi voz Beograd–Budimpešta: Hoće li Mađari ikada pustiti u rad kinesku prugu

Putnički vozovi između Beograda i Budimpešte trebalo je da krenu još u februaru 2026. godine, ali su rokovi više puta pomerani. Ko je nepoverljiv? Da li Mađari „dlaku u jajetu“ ili samo ukazuju na brojne nepravilnosti u kineskom poslu?

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure