

Rat na Bliskom istoku
Nova ekonomija: NIS 40 odsto nafte dobija preko Ormuskog moreuza
Snadbevanje energentima može da bude problem i za Srbiju jer NIS-u preko blokiranog moreuza stiže 40 odsto ukupne nafte




Kako će se rat na Bliskom istoku odraziti na cene gasa u Srbiji? Predsednik države Aleksandar Vučić kaže da još nije potpisan gasni ugovor sa Rusima koji ističe krajem marta
Svet bruji o vrtoglavoj ceni nafte, koja skače iz dana u dan zbog potresa na Bliskom istoku. Ipak, za Evropu, ali i Srbiju, veliki problem biće i potencijalna nestašica i cena gasa. Rat u Iranu doveo je do zatvaranja Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi oko 20 odsto tečnog prirodnog gasa (LNG), najviše iz Katara, jednog od najvećih svetskih proizvođača. Cena gasa je u jednom trenutku dostigla čak 65 evra po megavat-času na holandskoj berzi, što predstavlja rast od 100 odsto u odnosu na dan pre početka rata u Iranu.
„Katar je zavrnuo slavinu. Mi imamo sreću da nam preko Turskog toka normalno dolazi ruski gas, to je do kraja marta. Moramo da vidimo šta ćemo dalje”, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić nakon što su SAD i Izrael napali Iran.
Srbija zaista ima problem u najavi sa gasom jer ju je Rusija opet ostavila da do poslednjeg trenutka čeka na dogovor oko ovog plavog energenta. Postojeći kratkoročni gasni aranžman ističe 31. marta. Iako je Vučić izjavio da dogovor sa Rusima traje samo do kraja marta, što implicira da nije potpisan novi, generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović rekao je pre sedam dana da će ugovor o nabavci ruskog gasa, „biti produžen za još šest meseci“.
Zanimljivo, aranžman koji treba da dogovorimo sa Rusima, a za koji je nedavno Bajatović rekao da samo čeka taj jedan potpis Rusa, dolazi u trenutku kada ističe američka licenca za NIS, što je 20. mart. Pretpostavlja se da Rusi baš zato i nisu pristali na dugoročni gasni dogovor sa Srbima, dok ne vide da li će Beograd biti poslušan i ispoštovati moskovske interese u poslu oko NIS-a, koji je mnogo više politički, nego ekonomski bitan faktor za Rusku Federaciju.
Treća komponenta, koju je Vladimir Putin sigurno imao u vidu, jeste i rat u Iranu, koji se najavljivao mesecima. Jer, ako Ormuski moreuz ostane dugoročno blokiran, Srbija nema kud – ona će morati da moli za gas od Rusije, jer neće biti alternative. Moskva nema obavezu prema Srbiji da plavi energent daje po povlašćenoj ceni, kao što je to činila prethodnih decenija.
Stručnjaci u Srbiji ukazuju na još jednu bitnu stvar – može se očekivati da će Srbija dobiti veće cene gasa samim povećanjem nabavnih cena gasa usled, do sada donekle javno poznate povezanosti cene ruskog gasa sa kretanjem cene nafte i cene azerbejdžanskog gasa sa referentnim tržišnim kretanjem. Ako se oduži rat sa Iranom, to bi moglo da bude važno.
Brže-bolje je stvar oko gasa komentarisao i ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko, koji je ocenio za RTS da je globalno tržište gasa trenutno veoma nestabilno. Njegove izjave su utoliko zanimljivije jer sve imaju – trenutnu vremensku odrednicu.
„Juče je cena gasa bila oko 300 dolara, a jutros sam čuo da je na berzama dostigla 700 dolara. Sličan trend postoji i sa naftom“, naveo je ambasador.
Ipak, naglašava da Srbija u ovom trenutku ima stabilno snabdevanje.
„Danas postoji stabilan dotok gasa po ceni koja je za Evropu neverovatno niska. To je najbolji doprinos naše prijateljske saradnje“, poručio je Bocan-Harčenko, koji ipak ni u jednom trenutku nije spomenuo novi aranžman za gas i njegovu vrednost.
On je dodao da je u stabilnosti snabdevanja značajnu ulogu odigrao i NIS.
„Naš ruski menadžment u NIS-u uložio je ogroman napor da rafinerija u Pančevu radi u punom kapacitetu i na visokom tehnološkom nivou“, naveo je ambasador. Govoreći o mogućoj prodaji udela u NIS-u, Bocan-Harčenko je rekao da se radi o isključivo komercijalnim razgovorima. On je izrazio nadu da će razgovori biti uspešno završeni.
„Nisam učesnik tih pregovora, ali znam da u tom procesu nema politizacije. To su komercijalni razgovori akcionara koji vode računa o ekonomskim interesima“, rekao je ambasador.
Ako Srbija zavisi od toga koliko se pokloni Rusiji, Evropa je tek u problemu. Region raspolaže ograničenim sopstvenim resursima nafte i gasa i u velikoj meri zavisi od uvoza. Iz Evropske centralne banke već su upozorili da bi inflacija u evrozoni mogla da poraste zbog rata na Bliskom istoku.
Evropa nije veliki uvoznik LNG-ja sa Bliskog istoka, pa se ne očekuje da će biti velike nestašice gasa kao na početku rata u Ukrajini 2022. Nakon velikog skoka cene odmah po vesti o napadu na Iran, cena plavog enegenta počela je da pada, pa je u jednom trenutku 5. marta ona bila na oko 48 evra po megavat času na holandskoj berzi.
Ipak, gas bi mogao vrtoglavo da poskupi ako se rat oduži. Jer, dugoročni prekid ili otežan transport kroz Ormuski moreuz mogao bi da pojača globalnu konkurenciju za potražnjom drugih LNG tankera. Na sve to, evropska skladišta gasa trenutno su na minimumu. Hrvatska su samo 11 odsto popunjena, nemačka i francuska su na oko 20, a holandska samo na deset odsto.
Odmah se javio i Vladimir Putin – da dodatno zapreti Evropi. Njegova poruka je jasna – Evropa već godinama planira da manje zavisi od ruskog gasa, a sada postoji mogućnost da brzo da ostane bez alternative. Pa zašto bezobraznim Evropljanima ne bi odmah ukinuli dotok?
S obzirom na nameru Evropske unije da dugoročno potpuno odustane od kupovine ruskog gasa, Rusija bi mogla doneti odluku da odmah izađe sa evropskog tržišta i da se preorijentiše ka atraktivnijim kupcima, izjavio je 4. marta ruski predsednik.
„Planiraju da uvedu ograničenja na kupovinu ruskog gasa, uključujući tečni gas, za mesec dana, a zatim dalja ograničenja godinu dana kasnije, sve do potpune zabrane. Sada nam se otvaraju druga tržišta i možda bi nam bilo povoljnije da odmah prestanemo da snabdevamo Evropsku uniju i da uđemo na tržišta koja se otvaraju i tamo se učvrstimo“, rekao je Putin, prenosi Tass.
On je naglasio da u tome nema nema političkog, već samo ekonomskog motiva.
„Ako će nas svakako zatvoriti za mesec ili dva, zar ne bi bilo bolje da sada prestanemo da snabdevamo EU, da odemo u zemlje koje su pouzdani partneri i da tamo učvrstimo svoje pozicije“, kazao je Putin, ali je istakao da još uvek nije doneo odluku o tome.


Snadbevanje energentima može da bude problem i za Srbiju jer NIS-u preko blokiranog moreuza stiže 40 odsto ukupne nafte


Cena goriva u Srbiji danas će porasti najviše tri dinara po litru, iako bi, prema procenama vlasti, realno poskupljenje moglo da bude između 15 i 20 dinara, izjavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Najavio je da će država u narednih sedam dana pripremiti mere kako bi ublažila posledice rasta cena energenata.


Na „crnoj listi“ Predloga zakona o trgovačkim praksama je i neopravdano i „preko noći“ otkazivanje otkupa poljoprivrednih proizvoda, a upravo na tu praksu se poljoprivrednici žale


Državno povećanje akciza iz februara diglo je dodatno cenu kafe, koja je za godinu dana poskupela čak 25 odsto. Ovaj napitak je postao toliko skup, da bi neki mogli da se zamisle, dok razmišljaju da li im treba i onda treća šoljica popodne


Umesto što „prodaje maglu“ najavom uvođenja oznake „100 odsto iz Srbije“, ministru Draganu Glamočiću bilo bi bolje da se bavi rešavanjem realnih, ogromnih, sistemskih problema u poljoprivredi, smatraju sagovornici „Vremena“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve