img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat i pravda

Žrtve seksualnog nasilja u ratu: Dugački sudski procesi i zanemarujuće male odštete

19. jun 2024, 13:51 B. B.
Foto: Milovan Milenković
Ilustracija
Copied

Reparacije za preživele žrtve seksualnog nasilja u ratu ne podrazumevaju samo novčane isplate, nego čitav sistem rehabilitacije koji može da traje i tokom celog njihovog života. U praksi sudski procesi su mučno dugački, a ishod za žrtve često nezadovoljavajuć

Suština programa reparacija za žene koje su preživele seksualno nasilje u ratovima trebalo bi da budu rehabilitacija, kompenzacija, satisfakcija i garancija da se više nikada neće ponoviti. Međutim, žrtve retko dobiju sveobuhvatne reparacije, provode godine na sudovima da bi dobile barem neki vid pravde, dok počinioci i države često uspevaju da izbegnu odgovornost, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).

Aktivistkinju Ljudmilu Huseinovu su 2019. godine oteli militanti iz takozvane Donjecke Narodne Republike koju podržava Rusija, odvedena je u zatvor „Izolacija“ u Donjecku pod kontrolom ruske vojske i separatista, gde je optužena za špijunažu i ekstremizam.

U „Izolaciji“ i drugim zatvorima je provela tri godine i bila podvrgnuta mučenju i seksualnom nasilju, među kojem je bilo i prisilno skidanje kroz koje su prošli svi u tom zatvoru.

Ucenjivanje i traume

„Nemoguće je reći ko je imao sreće a ko nije, jer će zvučati cinično, bilo je mnogo žena koje su preživele seksualno nasilje. Militanti su ucenjivali neke žene time da neće moći da vide ili čuju svoju decu. To je tako cinično i odvratno“, rekla je Huseinova koja je pored psiholoških i fizičkih trauma zbog nehumanih uslova u pritvoru razvila i hronična oboljenja.

Oslobođena je 2022. godine u sklopu razmene zatvorenica između Ukrajine i Rusije sa još 107 drugih žena.

Sada se bori za reparacije i kaznu za silovatelje ne samo u svom slučaju, već i u slučajevima drugih koji su preživeli seksualno nasilje.

Nakon oslobađanja, podnela je tužbu protiv Rusije kancelariji ukrajinskog tužitelja, ali i Evropskom sudu za ljudska prava, piše RSE.

Reparacija za preživele

Ukrajinski ombudsman Dmitro Lubinets najavio je u aprilu 2024. godine početak privremenog programa reparacija za žene koje su preživele ratno seksualno nasilje ruske vojske.

Najavljeno je da će do 500 preživelih dobiti jednokratnu kompenzaciju od 3200 dolara i dodatnu psihološku pomoć koju će osigurati Globalni fond za preživele, koji upravlja projektom.

„Reparacije za osobe koje su preživjele teška kršenja ljudskih prava, posebno žrtve seksualnog nasilja u sukobima nisu ograničene samo na ekonomsku podršku. To je važan korak ka uspostavljanju pravde“, izjavila je početkom marta 2024. godine prva dama Ukrajine Olena Zelenska.

Svaka prijava će biti pojedinačno razmatrana pre isplate, ali nije navedeno koji su pojedinačni detalji procesa verifikacija.

Šefica Odeljenja za istraživanje zločina vezanih za ratno seksualno nasilje pri kancaleriji glavnog tužioca Irina Didenko rekla je da će, uz privremene reparacije, ukrajinske vlasti tražiti isplatu reparacija od Rusije.

„Prikupljamo uglavnom dokaze za međunarodne sudove. Naše žrtve su spremne da idu i svedoče u drugoj zemlji. To pokušavamo da postignemo na sve moguće načine“, rekla je Didenko.

Potreban sistem rehabilitacije

Direktorka organizacije „JurFem“ Kristina Kit kaže da novčane isplate iz Rusije nisu jedini oblik reparacija koje organizacije za zaštitu ljudskih prava traže za preživele žrtve seksualnog nasilja.

Navela je da reparacija pre svega treba da podrazumeva čitav sistem rehabilitacije za žrtve seksualnog nasilja, čak i ako ta rehabilitacija mora da traje tokom celog njihovog života.

„Govorimo i o satisfakciji, koja je izuzetno važna, a to je takođe oblik reparacija. Za ljude nije toliko važno kažnjavanje kriminalca, koliko je važna garancija da će biti sigurni u budućnosti, kao i garancija da će moći da dobiju odgovarajuće usluge za oporavak i podršku u zajednici u kojoj žive“, rekla je Kit.

I viši savetnik za reparacije i tranzicionu pravdu pri Međunarodnoj organizaciji za migracije Igor Cvetkovski kaže da je potrebno razgovarati i o psihološkim aspektima.

„Sposobnost osobe da se uključi u društveni i ekonomski život se smanji. I to treba popraviti čak 20, 30, pa i 40 godina nakon napada“, rekao je Cvetkovski.

Do sada je Ukrajini poznato oko 300 slučajeva seksualnog nasilja koje je počinila ruska vojska od početka invazije u februaru 2022. godine.

Slučaj gospođe A silovane za vreme rata u BiH

Skoro 30 godina od završetka rata u Bosni i Hercegovini osobe koje su preživele seksualno nasilje u ratu nisu dobile puni pristup potrebnim sistemima pomoći i zaštite.

Gospođa A silovana je u blizini Sarajeva 1993. godine na teritoriji pod kontrolom Vojske Republike Srpske (VRS). Imala je 32 godine i skoro isto toliko godina čeka na odštetu. Počinitelj je osuđen 2015. na osam godina za ratno silovanje i naređeno mu je da žrtvi isplati malo više od petnaest hiljada eura.

Taj novac gospođa A nikad nije dobila. Pripadnik VRS koji ju je silovao nije imao sredstava za isplatu, gospođa A žalila se Komitetu Ujedinjenih nacija protiv torture koji je odlučio da država Bosna i Hercegovina treba da ispalti odštetu i izvini se žrtvi. To se do danas nije dogodilo.

„Već od 2019. godine nakon donošenja same odluke do danas vidno se pokazalo da je radna grupa koja je imenovana za implementaciju odluke i kreiranje strateškog plana mjera za implementaciju zaista bila nefunkcionalna“, kaže Ajna Mahmić, iz Trial Internationala, organizacije koja je žrtvu silovanja zastupala pred UN-om.

Pet godina kasnije odluka i dalje stoji na formiranju radne grupe.

„Odluka se nekoliko puta našla i pred Vijećem ministara koje nije pokazalo politički konsenzus kako za potpunu tako i djelimičnu implementaciju preporuka Komiteta. Navedeno predstavlja i realističnu sliku trenutne političke spremnosti za procese suočavanja s našom ratnom prošlošću“, pojašnjava Mahmić iz Triala, organizacije koja se bori protiv nekažnjivosti za zločine i podrškom za žrtve, naročito one koje su preživele seksualnog nasilja.

Osim odluke o isplati odštete za žrtvu silovanja, Komitet UN-a je naložio i kreiranje fonda za sve žrtve ratnog seksualnog nasilja, javno izvinjenje i proces psihološke podrške.

Gospođa A je jedna od najmanje 20.000 žena silovanih u ratu u Bosni i Hercegovini devedesetih godina, piše RSE.

Za ovaj zločin pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđeno je manje od 40 osoba, dok je pred lokalnim sudovima nakon zatvaranja Haškog tribunala doneseno oko 96 presuda. U pojedinim slučajevima počinioci su bili dužni da plate kompenzaciju od 8200 do 33.000 dolara.

Ceo tekst pročitajte na RSE

Tagovi:

Bosna i Hercegovina Rat rehabilitacija Reparacije Silovanje trauma Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Električni autobusi

27.jun 2025. B. B.

Beograd dobija elektroautobuse za EXPO 2027: Rešenje ili dodatni problem za gradski saobraćaj?

Nabavkom vrednom oko 150 miliona evra Beograd će, između ostalog, dobiti i 15 dvozglobnih električnih autobusa, dugih 25 metara. Da li je gradski saobraćaj po pitanju infrastrukture spreman za njih?

Uoči protesta u Beogradu: „Srbijavoz“ ponovo dobio dojavu o bombi

Protest na Vidovdan

27.jun 2025. Tijana Stanić

Kako do Beograda 28. juna: „Srbijavoz“ ponovo dobio dojavu o bombama

Autobusi ne saobraćaju, stanice ne dižu slušalicu, a radovi na putevima blokiraju ulaz u Beograd. I „Srbijavoz“ je naprasno obavestio putnike da obustavlja saobraćaj zbog dojave o bombama. Kako stići u glavni grad Srbije na protest 28. juna

Vrelo leto u Beogradu

Vrućine

26.jun 2025. M.S.

Daljinsko hlađenje: Naučna fantastika ili rešenje za sve vrelija leta?

Pored daljinskog grejanja postoji i daljinsko hlađenje. Međutim, ono nije zastupljeno u Srbiji. A moglo bi biti odlično rešenje u urbanim sredinama za stambene i komercijalne prostore sa rastućim energetskim potrebama u svetlu klimatskih promena

Dilema: more ili protest

Protesti u Srbiji i odmor

26.jun 2025. Katarina Stevanović

Da li je sramota ići na letovanje dok studenti protestuju?

Sezona godišnjih odmora je počela, a sezona protesta u Srbiji nije završena. Studenti za Vidovdan zovu sugrađane u Beograd. Da li je sramota da se ide na letovanje dok se neko drugi na ulicama bori za pravdu, pogotovo kada režim preti odmazdom

Stefanu Tomiću određen je kućni pritvor

Hapšenje studenata

26.jun 2025. M. M.

Stefanu Tomiću određen kućni pritvor

Studentu Fizičkog fakulteta Viši sud u Beogradu odredio je meru zabrane napuštanja stana uz elektronski nadzor

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr