img
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rad

Zaposleni najviše cene fleksibilno radno vreme i mogućnost rada od kuće

20. oktobar 2025, 20:13 B. B.
Zaposleni u Srbiji sve više traže slobodu da sami upravljaju svojim vremenom i načinom rada. Foto: Freepik
Rad od kuće
Copied

Zaposleni u Srbiji sve manje vrednuju klasične pogodnosti poput sportskih aktivnosti i subvencionisanih kredita a sve više traže slobodu da sami upravljaju svojim vremenom i načinom rada

Za zaposlene u Srbiji fleksibilno radno vreme i mogućnost rada od kuće već drugu godinu zaredom čine najvredniju i najtraženiju beneficiju, pokazalo je istraživanje koje su uradili Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud „Šta to radi zaposlene“, objavljeno je u ponedeljak.

U četvrtom godišnjem istraživanju, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji, učestvovalo je 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih.

Oba uzorka su usklađena sa podacima Republičkog zavoda za statistiku, što ga čini u potpunosti relevantnim i reprezentativnim za domaće tržište rada, saopštio je portal Infostud.rs.

Kako je navedeno, istraživanje je pokazalo da zaposleni u Srbiji sve manje vrednuju klasične pogodnosti poput sportskih aktivnosti, subvencionisanih kredita ili plaćenih treninga, a sve više traže autonomiju u organizaciji posla – slobodu da sami upravljaju svojim vremenom i načinom rada.

„Nova valuta radnog zadovoljstva“

Fleksibilnost je, kako je pokazalo istraživanje, „nova valuta radnog zadovoljstva“ koja donosi osećaj poverenja i ravnoteže, ali i utiče na lojalnost zaposlenih.

U poređenju sa prošlom godinom, zabeležen je porast očekivanja u vezi sa ličnim balansom – zaposleni više ne žele samo „bolji posao“, već bolji život uz posao.

Navedeno je i da je rad od kuće, nekada shvaćen kao prolazna potreba, sada postao stalni deo radne stvarnosti.

Prema istraživanju, 28 odsto zaposlenih u Srbiji ima mogućnost da radi na daljinu, makar povremeno, što je mali, ali stabilan rast u odnosu na prethodnu godinu.

Međutim, očit je trend povratka u kancelarije, jer je skoro 20 odsto ispitanika navelo da su njihove kompanije u 2025. godini pooštrile politike rada od kuće, uvodeći obavezne dane prisustva.

Pomoć oko brige o deci je retkost

Kada je reč o roditeljima, istraživanje je pokazalo da i dalje preovlađuju simbolične beneficije poput novogodišnjih paketića, dok su stvarne mere podrške poput dodatnih slobodnih dana, fleksibilni raspored ili pomoć oko brige o deci retkost.

Istraživanje je pokazalo raskorak u percepciji poverenja, jer dok 78 odsto zaposlenih veruje da im nadređeni veruju, čak 63 odsto menadžera priznalo je da nema potpuno poverenje u zaposlene koji rade na daljinu.

Više od dve trećine ispitanika, i zaposlenih i menadžera, saglasna je da rad od kuće nije beneficija, već drugačiji oblik rada, koji zahteva nove veštine, jasnu komunikaciju i dogovorene ciljeve.

Kompanije koje uspeju da balansiraju između fleksibilnosti i povezanosti timova imaće prednost u privlačenju i zadržavanju ljudi u narednim godinama.

Blagostanje radnika je ključni preduslov za produktivnost

Blagostanje radnika, kako se vidi iz istraživanja, više nije trend o kojem se govori, već ključni preduslov za stabilnost i produktivnost zaposlenih.

Tako je 95 odsto zaposlenih u Srbiji navalo makar jedan problem koji utiče na njihovo blagostanje – najčešće stres (69 odsto), manjak energije (54 odsto), pad motivacije (46 odsto) i finansijske poteškoće (39 odsto).

Kako je istaknuto, dve trećine zaposlenih veruje da ti problemi direktno umanjuju njihov učinak na poslu i oni danas od kompanija očekuju sistemsku, a ne simboličnu podršku.

Najviše žele pomoć u kriznim životnim situacijama, psihološko savetovanje, ali i pravnu i finansijsku edukaciju.

Ipak, iako deo firmi nudi takve programe, mnogi zaposleni ih ne koriste zbog stigme, nepoverenja ili nejasne komunikacije.

Firme samo „pričaju o brizi“

Istraživanje je ove godine prvi put prepoznalo pojavu tzv. carewashinga – situacije kada kompanije javno promovišu brigu o zaposlenima, ali u praksi to ne sprovode.

Čak 69 odsto zaposlenih kaže da njihove firme „pričaju o brizi“, dok samo 11 odsto tvrdi da ta briga zaista postoji i oseća se u svakodnevnom radu.

Najčešći oblici carewashinga su kampanje o mentalnom zdravlju, ali uz prekovremeni rad, fleksibilnost samo „na papiru“, promotivne inicijative o jednakosti bez stvarnih promena.

Rezultat takve prakse je pad poverenja u menadžment, kao i osećaj da kompanije koriste teme brige o zaposlenima kao deo poslovnog markatinga, a ne stvarne kulture, pokazalo je istraživanje.

 

Izvor: Beta

 

Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

Tagovi:

rad Rad od kuće Zaposleni
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Milan Panić

In memoriam

26.septembar 2026. A. M.

Preminuo Milan Panić, bivši premijer SRJ

Milan Panić, srpski političar i američki preduzetnik, premiuo je u 97. godini života

Nesreća

25.septembar 2026. R. V.

Nova ekonomija: U jaslicama u Vršcu jedno dete povređeno zbog obrušavanja dela plafona

U jaslicama „Park“ u Vršcu, koje pohađaju deca uzrasta do tri godine, obrušio se deo plafona, pri čemu su povređeni jedno dete i jedna zaposlena osoba

Ana Brnabić

Lični stav

25.septembar 2026. Dragan Radovančević

Osvrt na teoriju rasizma Ane Brnabić: Šta zapravo znači „ćaci“

Ne možeš sam sebi u ponedeljak da nadeneš ime ćaci i da se njime ponosiš, a da u petak to isto ime proglasiš za rasizam, što je na televiziji N1 u debati sa Mirjanom Nikolić učinila Ana Brnabić. Jedna od te dve izjave je neistinita, a nijednu od njih nismo napisali mi

Zoran Pašalić

Zaštitnik građana

25.septembar 2026. B. B.

Zoran Pašalić: Slučajevi policijske torture ad akta, žrtve ne sarađuju

Zaštitnik građana Zoran Pašalić je govoreći o snimcima policijske brutalnosti rekao da se oni ne mogu posmatrati izdvojeno iz konteksta niti da se na osnovu dela snimka izvode zaključci koji odgovaraju samo jednoj strani

Roze porez, kasica

Roze porez

25.septembar 2026. Isidora Cerić

Sporna reklama DM-a: Matematika je potrebna devojčicama da izračunaju koliko ih košta to što su žene

Kompanija DM je povukla reklamu sa influenserkom Dunjom Jovanić nakon burnih reakcija javnosti da se propagira ideja da devojčicama u životu ne treba matematika. Međutim, devojčice bi trebalo učiti da izračunaju koliko košta to što su žene

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Oproštajni valcer u falš duru

Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu

Filip Švarm
Počele predizborne debate na N1

Komentar

Brnabić vs. Nikolić: Košmarom protiv dijaloga

Pokušaj debate Ane Brnabić i prof. Mirjane Nikolić na TV N1 pokazao je još jednom ono, što se slutilo: funkcioneri SNS-a ne žele, ili nisu sposobni da vode civilizovan dijalog

Ivan Milenković
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1864
Poslednje izdanje

Intervju: Milan Marić, glumac

Neće se završiti pukom promenom vlasti Pretplati se
Izbori ’26

Šta čeka Srbiju ako on postane premijer

Izbori ’26: Iz Rusije s ljubavlju

Predizborno treće oko

Mediji

Ima li života posle televizije

Požarevac pred izbore

Početak buđenja iz debele letargije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure