img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rad

Zaposleni najviše cene fleksibilno radno vreme i mogućnost rada od kuće

20. oktobar 2025, 20:13 B. B.
Zaposleni u Srbiji sve više traže slobodu da sami upravljaju svojim vremenom i načinom rada. Foto: Freepik
Rad od kuće
Copied

Zaposleni u Srbiji sve manje vrednuju klasične pogodnosti poput sportskih aktivnosti i subvencionisanih kredita a sve više traže slobodu da sami upravljaju svojim vremenom i načinom rada

Za zaposlene u Srbiji fleksibilno radno vreme i mogućnost rada od kuće već drugu godinu zaredom čine najvredniju i najtraženiju beneficiju, pokazalo je istraživanje koje su uradili Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud „Šta to radi zaposlene“, objavljeno je u ponedeljak.

U četvrtom godišnjem istraživanju, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji, učestvovalo je 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih.

Oba uzorka su usklađena sa podacima Republičkog zavoda za statistiku, što ga čini u potpunosti relevantnim i reprezentativnim za domaće tržište rada, saopštio je portal Infostud.rs.

Kako je navedeno, istraživanje je pokazalo da zaposleni u Srbiji sve manje vrednuju klasične pogodnosti poput sportskih aktivnosti, subvencionisanih kredita ili plaćenih treninga, a sve više traže autonomiju u organizaciji posla – slobodu da sami upravljaju svojim vremenom i načinom rada.

„Nova valuta radnog zadovoljstva“

Fleksibilnost je, kako je pokazalo istraživanje, „nova valuta radnog zadovoljstva“ koja donosi osećaj poverenja i ravnoteže, ali i utiče na lojalnost zaposlenih.

U poređenju sa prošlom godinom, zabeležen je porast očekivanja u vezi sa ličnim balansom – zaposleni više ne žele samo „bolji posao“, već bolji život uz posao.

Navedeno je i da je rad od kuće, nekada shvaćen kao prolazna potreba, sada postao stalni deo radne stvarnosti.

Prema istraživanju, 28 odsto zaposlenih u Srbiji ima mogućnost da radi na daljinu, makar povremeno, što je mali, ali stabilan rast u odnosu na prethodnu godinu.

Međutim, očit je trend povratka u kancelarije, jer je skoro 20 odsto ispitanika navelo da su njihove kompanije u 2025. godini pooštrile politike rada od kuće, uvodeći obavezne dane prisustva.

Pomoć oko brige o deci je retkost

Kada je reč o roditeljima, istraživanje je pokazalo da i dalje preovlađuju simbolične beneficije poput novogodišnjih paketića, dok su stvarne mere podrške poput dodatnih slobodnih dana, fleksibilni raspored ili pomoć oko brige o deci retkost.

Istraživanje je pokazalo raskorak u percepciji poverenja, jer dok 78 odsto zaposlenih veruje da im nadređeni veruju, čak 63 odsto menadžera priznalo je da nema potpuno poverenje u zaposlene koji rade na daljinu.

Više od dve trećine ispitanika, i zaposlenih i menadžera, saglasna je da rad od kuće nije beneficija, već drugačiji oblik rada, koji zahteva nove veštine, jasnu komunikaciju i dogovorene ciljeve.

Kompanije koje uspeju da balansiraju između fleksibilnosti i povezanosti timova imaće prednost u privlačenju i zadržavanju ljudi u narednim godinama.

Blagostanje radnika je ključni preduslov za produktivnost

Blagostanje radnika, kako se vidi iz istraživanja, više nije trend o kojem se govori, već ključni preduslov za stabilnost i produktivnost zaposlenih.

Tako je 95 odsto zaposlenih u Srbiji navalo makar jedan problem koji utiče na njihovo blagostanje – najčešće stres (69 odsto), manjak energije (54 odsto), pad motivacije (46 odsto) i finansijske poteškoće (39 odsto).

Kako je istaknuto, dve trećine zaposlenih veruje da ti problemi direktno umanjuju njihov učinak na poslu i oni danas od kompanija očekuju sistemsku, a ne simboličnu podršku.

Najviše žele pomoć u kriznim životnim situacijama, psihološko savetovanje, ali i pravnu i finansijsku edukaciju.

Ipak, iako deo firmi nudi takve programe, mnogi zaposleni ih ne koriste zbog stigme, nepoverenja ili nejasne komunikacije.

Firme samo „pričaju o brizi“

Istraživanje je ove godine prvi put prepoznalo pojavu tzv. carewashinga – situacije kada kompanije javno promovišu brigu o zaposlenima, ali u praksi to ne sprovode.

Čak 69 odsto zaposlenih kaže da njihove firme „pričaju o brizi“, dok samo 11 odsto tvrdi da ta briga zaista postoji i oseća se u svakodnevnom radu.

Najčešći oblici carewashinga su kampanje o mentalnom zdravlju, ali uz prekovremeni rad, fleksibilnost samo „na papiru“, promotivne inicijative o jednakosti bez stvarnih promena.

Rezultat takve prakse je pad poverenja u menadžment, kao i osećaj da kompanije koriste teme brige o zaposlenima kao deo poslovnog markatinga, a ne stvarne kulture, pokazalo je istraživanje.

 

Izvor: Beta

 

Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

Tagovi:

rad Rad od kuće Zaposleni
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Ludo vreme ovog leta

Vremenska prognoza

25.mart 2026. I.M.

Spremite kišobrane i džempere

Drastična promena vremena u narednim danima, zahlađenje sa kišom i pljuskovima

Pravosuđe u srbiji

25.mart 2026. A. E.

BIRN: Zašto su slučajevi „nadstrešnica“ i “Stajić” mesecima sudski blokirani

U dva velika predmeta koji su uzdrmali javnost – „nadstrešnica“ i „Stajić“ – pravosuđe mesecima ne uspeva da odgovori na osnovno pitanje: ko je nadležan za postupanje

Organska hrana

25.mart 2026. Nikola Zdravković / Klima101

Organska hrana proizvedena u Srbiji: Istina ili bajka?

U Srbiji je organska proizvodnja uglavnom ograničena na voćarstvo i povrtarstvo. Koliko je rasprostranjena i gde može da se kupi

Lido

Zemunski most

25.mart 2026. I.M.

Sukob vlasti i građana oko Velikog ratnog ostrva: Da li će biti izgrađen most na Lidu?

Dok gradske vlasti najavljuju novi most kao razvojni projekat, stanovnici Zemuna i ekološki aktivisti upozoravaju da bi posledice po prirodu mogle biti trajne

Ubistvo na Vračaru

Ubistvo

24.mart 2026. B. B.

Roditelji ubijenog mladića na Vračaru četiri meseca bez informacija o zločinu

Branislav Milenković je pretučen 21. novembra, kada je zadobio teške povrede i posle 85 dana umro u bolnici

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure