img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rad

Zaposleni najviše cene fleksibilno radno vreme i mogućnost rada od kuće

20. oktobar 2025, 20:13 B. B.
Zaposleni u Srbiji sve više traže slobodu da sami upravljaju svojim vremenom i načinom rada. Foto: Freepik
Rad od kuće
Copied

Zaposleni u Srbiji sve manje vrednuju klasične pogodnosti poput sportskih aktivnosti i subvencionisanih kredita a sve više traže slobodu da sami upravljaju svojim vremenom i načinom rada

Za zaposlene u Srbiji fleksibilno radno vreme i mogućnost rada od kuće već drugu godinu zaredom čine najvredniju i najtraženiju beneficiju, pokazalo je istraživanje koje su uradili Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud „Šta to radi zaposlene“, objavljeno je u ponedeljak.

U četvrtom godišnjem istraživanju, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji, učestvovalo je 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih.

Oba uzorka su usklađena sa podacima Republičkog zavoda za statistiku, što ga čini u potpunosti relevantnim i reprezentativnim za domaće tržište rada, saopštio je portal Infostud.rs.

Kako je navedeno, istraživanje je pokazalo da zaposleni u Srbiji sve manje vrednuju klasične pogodnosti poput sportskih aktivnosti, subvencionisanih kredita ili plaćenih treninga, a sve više traže autonomiju u organizaciji posla – slobodu da sami upravljaju svojim vremenom i načinom rada.

„Nova valuta radnog zadovoljstva“

Fleksibilnost je, kako je pokazalo istraživanje, „nova valuta radnog zadovoljstva“ koja donosi osećaj poverenja i ravnoteže, ali i utiče na lojalnost zaposlenih.

U poređenju sa prošlom godinom, zabeležen je porast očekivanja u vezi sa ličnim balansom – zaposleni više ne žele samo „bolji posao“, već bolji život uz posao.

Navedeno je i da je rad od kuće, nekada shvaćen kao prolazna potreba, sada postao stalni deo radne stvarnosti.

Prema istraživanju, 28 odsto zaposlenih u Srbiji ima mogućnost da radi na daljinu, makar povremeno, što je mali, ali stabilan rast u odnosu na prethodnu godinu.

Međutim, očit je trend povratka u kancelarije, jer je skoro 20 odsto ispitanika navelo da su njihove kompanije u 2025. godini pooštrile politike rada od kuće, uvodeći obavezne dane prisustva.

Pomoć oko brige o deci je retkost

Kada je reč o roditeljima, istraživanje je pokazalo da i dalje preovlađuju simbolične beneficije poput novogodišnjih paketića, dok su stvarne mere podrške poput dodatnih slobodnih dana, fleksibilni raspored ili pomoć oko brige o deci retkost.

Istraživanje je pokazalo raskorak u percepciji poverenja, jer dok 78 odsto zaposlenih veruje da im nadređeni veruju, čak 63 odsto menadžera priznalo je da nema potpuno poverenje u zaposlene koji rade na daljinu.

Više od dve trećine ispitanika, i zaposlenih i menadžera, saglasna je da rad od kuće nije beneficija, već drugačiji oblik rada, koji zahteva nove veštine, jasnu komunikaciju i dogovorene ciljeve.

Kompanije koje uspeju da balansiraju između fleksibilnosti i povezanosti timova imaće prednost u privlačenju i zadržavanju ljudi u narednim godinama.

Blagostanje radnika je ključni preduslov za produktivnost

Blagostanje radnika, kako se vidi iz istraživanja, više nije trend o kojem se govori, već ključni preduslov za stabilnost i produktivnost zaposlenih.

Tako je 95 odsto zaposlenih u Srbiji navalo makar jedan problem koji utiče na njihovo blagostanje – najčešće stres (69 odsto), manjak energije (54 odsto), pad motivacije (46 odsto) i finansijske poteškoće (39 odsto).

Kako je istaknuto, dve trećine zaposlenih veruje da ti problemi direktno umanjuju njihov učinak na poslu i oni danas od kompanija očekuju sistemsku, a ne simboličnu podršku.

Najviše žele pomoć u kriznim životnim situacijama, psihološko savetovanje, ali i pravnu i finansijsku edukaciju.

Ipak, iako deo firmi nudi takve programe, mnogi zaposleni ih ne koriste zbog stigme, nepoverenja ili nejasne komunikacije.

Firme samo „pričaju o brizi“

Istraživanje je ove godine prvi put prepoznalo pojavu tzv. carewashinga – situacije kada kompanije javno promovišu brigu o zaposlenima, ali u praksi to ne sprovode.

Čak 69 odsto zaposlenih kaže da njihove firme „pričaju o brizi“, dok samo 11 odsto tvrdi da ta briga zaista postoji i oseća se u svakodnevnom radu.

Najčešći oblici carewashinga su kampanje o mentalnom zdravlju, ali uz prekovremeni rad, fleksibilnost samo „na papiru“, promotivne inicijative o jednakosti bez stvarnih promena.

Rezultat takve prakse je pad poverenja u menadžment, kao i osećaj da kompanije koriste teme brige o zaposlenima kao deo poslovnog markatinga, a ne stvarne kulture, pokazalo je istraživanje.

 

Izvor: Beta

 

Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

Tagovi:

rad rad od kuće Zaposleni
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Nina Kovačević je široj javnosti postala poznata kada je tokom protesta nakon majskih masakara prošle godine sa balkona zgrade Pinka građanima pokazivala srednji prst.

Nina Kovačević

21.oktobar 2025. B. B.

Tužilaštvo istražuje eventualne propuste policije u slučaju Nine Kovačević

Više javno tužilaštvo formiralo je predmet zbog eventualnih propusta u radu saobraćajne policije u slučaju producentkinje TV Pink Nine Kovačević kojoj nije oduzeta vozačka dozvola, iako je prekršila zabranu upravljanja vozilom

Ratni zločinci

21.oktobar 2025. Marija L. Janković

Oproštaj od „srpskog heroja“: Tople zatvorske priče iz života generala Pavkovića

Dok ostatak Balkana piše o zlodelima za koje je preminuli general Nebojša Pavković proglašen krivim, srpski režimski mediji se opraštaju od "heroja". "Novosti" opisuju njegov život u zatvoru Haškog tribunala za ratne zločine kao da je bio žitelj kakvog ugodnog staračkog doma

Na licu mesta

21.oktobar 2025. Milica Srejić

Diskusije o pomirenju kosovskih Srba i Albanaca: Čije vino je bolje?

Srbi i Albanci nikada se neće dogovoriti čije je Kosovo. A kakav je njihov suživot, to oslikava i kratka diskusija o vinu

Surogat-majčinstvo

Društvo

21.oktobar 2025. Mari Bleher | Lea Buš | Anete Kamerer (DW)

Beda, kriminal i želja za potomstvom: Beba košta 50.000 evra

Jedan nemački par platio je 50.000 evra za „usluge“ surogat-majke u Argentini. To je razotkrilo mrežu sumnjivih agencija, ali i veliku dilemu – da li treba legalizovati ili pak zabraniti surogat-majčinstvo svuda?

Veliki školski čas

21.oktobar 2025. I.M.

„Srce zemlje“ u Šumaricama: Kragujevac obeležava 21. oktobar sećanjem na žrtve

U kragujevačkim Šumaricama danas se obeležava Veliki školski čas, tradicionalna manifestacija posvećena žrtvama fašističkog zločina iz 1941. godine. Centralni deo programa biće izvođenje audio-poeme „Srce zemlje“ autora Dragana Boškovića, u režiji Marka Đorđevića

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure