
Nasilje u sportu
Talas nasilja na fudbalskim utakmicama: Bije ko koga stigne
U Srbiji je tokom proteklog vikenda zabeležen niz nasilnih incidenata na fudbalskim utakmicama. Pesnice su sevale uzduž i popreko

Zaposleni u Srbiji sve manje vrednuju klasične pogodnosti poput sportskih aktivnosti i subvencionisanih kredita a sve više traže slobodu da sami upravljaju svojim vremenom i načinom rada
Za zaposlene u Srbiji fleksibilno radno vreme i mogućnost rada od kuće već drugu godinu zaredom čine najvredniju i najtraženiju beneficiju, pokazalo je istraživanje koje su uradili Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud „Šta to radi zaposlene“, objavljeno je u ponedeljak.
U četvrtom godišnjem istraživanju, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji, učestvovalo je 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih.
Oba uzorka su usklađena sa podacima Republičkog zavoda za statistiku, što ga čini u potpunosti relevantnim i reprezentativnim za domaće tržište rada, saopštio je portal Infostud.rs.
Kako je navedeno, istraživanje je pokazalo da zaposleni u Srbiji sve manje vrednuju klasične pogodnosti poput sportskih aktivnosti, subvencionisanih kredita ili plaćenih treninga, a sve više traže autonomiju u organizaciji posla – slobodu da sami upravljaju svojim vremenom i načinom rada.
„Nova valuta radnog zadovoljstva“
Fleksibilnost je, kako je pokazalo istraživanje, „nova valuta radnog zadovoljstva“ koja donosi osećaj poverenja i ravnoteže, ali i utiče na lojalnost zaposlenih.
U poređenju sa prošlom godinom, zabeležen je porast očekivanja u vezi sa ličnim balansom – zaposleni više ne žele samo „bolji posao“, već bolji život uz posao.
Navedeno je i da je rad od kuće, nekada shvaćen kao prolazna potreba, sada postao stalni deo radne stvarnosti.
Prema istraživanju, 28 odsto zaposlenih u Srbiji ima mogućnost da radi na daljinu, makar povremeno, što je mali, ali stabilan rast u odnosu na prethodnu godinu.
Međutim, očit je trend povratka u kancelarije, jer je skoro 20 odsto ispitanika navelo da su njihove kompanije u 2025. godini pooštrile politike rada od kuće, uvodeći obavezne dane prisustva.
Kada je reč o roditeljima, istraživanje je pokazalo da i dalje preovlađuju simbolične beneficije poput novogodišnjih paketića, dok su stvarne mere podrške poput dodatnih slobodnih dana, fleksibilni raspored ili pomoć oko brige o deci retkost.
Istraživanje je pokazalo raskorak u percepciji poverenja, jer dok 78 odsto zaposlenih veruje da im nadređeni veruju, čak 63 odsto menadžera priznalo je da nema potpuno poverenje u zaposlene koji rade na daljinu.
Više od dve trećine ispitanika, i zaposlenih i menadžera, saglasna je da rad od kuće nije beneficija, već drugačiji oblik rada, koji zahteva nove veštine, jasnu komunikaciju i dogovorene ciljeve.
Kompanije koje uspeju da balansiraju između fleksibilnosti i povezanosti timova imaće prednost u privlačenju i zadržavanju ljudi u narednim godinama.
Blagostanje radnika, kako se vidi iz istraživanja, više nije trend o kojem se govori, već ključni preduslov za stabilnost i produktivnost zaposlenih.
Tako je 95 odsto zaposlenih u Srbiji navalo makar jedan problem koji utiče na njihovo blagostanje – najčešće stres (69 odsto), manjak energije (54 odsto), pad motivacije (46 odsto) i finansijske poteškoće (39 odsto).
Kako je istaknuto, dve trećine zaposlenih veruje da ti problemi direktno umanjuju njihov učinak na poslu i oni danas od kompanija očekuju sistemsku, a ne simboličnu podršku.
Najviše žele pomoć u kriznim životnim situacijama, psihološko savetovanje, ali i pravnu i finansijsku edukaciju.
Ipak, iako deo firmi nudi takve programe, mnogi zaposleni ih ne koriste zbog stigme, nepoverenja ili nejasne komunikacije.
Istraživanje je ove godine prvi put prepoznalo pojavu tzv. carewashinga – situacije kada kompanije javno promovišu brigu o zaposlenima, ali u praksi to ne sprovode.
Čak 69 odsto zaposlenih kaže da njihove firme „pričaju o brizi“, dok samo 11 odsto tvrdi da ta briga zaista postoji i oseća se u svakodnevnom radu.
Najčešći oblici carewashinga su kampanje o mentalnom zdravlju, ali uz prekovremeni rad, fleksibilnost samo „na papiru“, promotivne inicijative o jednakosti bez stvarnih promena.
Rezultat takve prakse je pad poverenja u menadžment, kao i osećaj da kompanije koriste teme brige o zaposlenima kao deo poslovnog markatinga, a ne stvarne kulture, pokazalo je istraživanje.
Izvor: Beta
Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

U Srbiji je tokom proteklog vikenda zabeležen niz nasilnih incidenata na fudbalskim utakmicama. Pesnice su sevale uzduž i popreko

Iako u Srbiji trenutno čak četvoro ljudi štrajkuje glađu, stiče se utisak da su građani u velikom broju prilično indiferentni prema tom najekstremnijem obliku mirnog protesta. A i nemaju svi iste motive

Tačno u 10 sati auto-prevoznik Milomir Jaćimović započeo je štrajk glađu ispred Banovine u Novom Sadu. Traži da mu vlast vrati autobuse, poništi besmislene kazne i prestana da ga šikanira zato što prevozi studente na proteste

Vlada Srbije je odlučila da osnuje Fakultet srpskih studija odvajanjem određenih departmana sa Filozofskog fakulteta u Nišu, što je izazvalo reakciju rukovodstva fakulteta. Najavljen je protest u Niškoj Banji

Dijana Hrka, majka jedne od žrtava nesreće u Novom Sadu, deveti dan štrajkuje glađu kod Skupštine Srbije. Tvrdi da je jutros bačen topovski udar
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve