Uprkos Putinovoj očekivanoj pobedi na izborima, mnogi Rusi koji žive u inostranstvu glasali su protiv njega. U našoj prestonici 66 odsto Rusa glasalo je za Vladislava Davankova. "Pozitivno smo iznenađi što su u stranim zemljama prikazani verodostojni rezultati. Nažalost, nemamo velika očekivanja da će se stvari u Rusiji promeniti", kaže za "Vreme" Ruskinja Snežana, koja živi u Beogradu od početka rata u Ukrajini
Na glasanju u Srbiji, održanom u školi pri ruskoj ambasadi na Novom Beogradu, zabeležena je „veoma visoka izlaznost“, naveli su iz ambasade Rusije u Beogradu, dodavši da je glasalo više od 4.700 birača, prenosi RIA.
Only 3% of the many Russians living in Serbia and Montenegro voted for Putin. Comparing to the vote in the EU member states 🇧🇪 35%, 🇬🇷 59% etc. the results are striking👇🏻 pic.twitter.com/EzCPbN4jhT
Rusi su u Beogradu, kako navodi sajt Vote Abroad koji je sproveo anketu, najviše glasova dali Vladislavu Davankovu (66 odsto), dok je njih 3 odsto glasalo za Putina, a ostali kandidati su dobili po 1 odsto glasova. Čak 14 odsto onih koji su anketirani su rekli da su na glasačkim listićima pisali nešto drugo. Ostali upitani ili nisu hteli da glasaju, ili nisu hteli da odgovore.
Navaljni uputio pozvi pre smrti
Isprеd birališta na Novom Bеogradu u nedelju jе formirana vеlika kolona u kojoj jе višе stotina građana s pravom glasalo na ovim izborima.
U 12 sati, grupa građana iz organizacije Rusko demokratsko društvo, pojavila sе kod ulaza na biračko mеsto. Osnivač organizacije Peter Nikitin razvio je zastavu Rusijе na kojoj jе napisano „Putin nijе Rusija“.
Oni su sе u jеdnom trеnutku vеrbalno sukobili sa ljudima u rеdu, a bilo je i onih koji su im aplaudirali.
Foto: Tanjug/Strahinja AćimovićBeograd, 17. marta 2024.- Praćenje glasanja na ruskim izborima na biračkom mestu u Beogradu.
Na poljani prеko puta Ruskе školе gdе sе odvijalo glasanjе, aktivisti su razvili transparеntе i sliku Julijе Navaljnе.
Akcija „Podne protiv Putina“ organizovana je na poziv preminulog ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog, koji je ponovila njegova udovica Julija Navaljna. Ona je u podne došla na glasanje u ambasadu Rusije u Berlinu.
Nikitin kaže za „Vreme“ da rezultati u Beogradu pokazuju da je 90 odsto glasača protiv Putina.
„Rezultati u inostranstvu u ambasadama se manje falskifikuju, vidi se da su časno brojali glasove. Jedini smisao ovoga je da pokazuje realnu sliku i da ogromni deo ruskog naroda neće Putina i ne priznaju ga kao svog predsednika“, kaže Niktin.
On dodaje da se Dijsapora u inistranstvu razlikuje od građana Rusije, ali ne može biti da smo svi napolju protiv, a svi u Rusiji za njega.
„Niko ne može reći kako bi izgledao rezultat da su u pitanju fer izbori, ali sasvim je jasno da Putin nema podršku mnogih.
Barem u inostranstvu smo pokazali dosta jasno da ovaj rezultat nema veze sa voljom i željama mnogih Rusa“, kaže Nikitin.
U Rusiji incidenti na biračkim mestima
Na trodnevnim predsedničkim izborima u Rusiji, koji su završeni 17. marta, glasalo se širom Rusije, ali i u okupiranim delovima Ukrajine – Zaporožju, Hersonu, Donjecku i Lugansku.
Tokom prva dva dana glasanja u Rusiji, zabeleženo je više slučajeva vandalizma na biračkim mestima, uključujući bacanje „Molotovljevog koktela“ i sipanje zelene tečnosti u glasačke kutije. To je bio očigledan omaž Navaljnom, koga je napadač 2017. poprskao zelenim sredstvom po licu.
Izbori su održani posle nemilosrdnog obračuna ruskih vlasti sa nezavisnim medijima, nevladinim organizacijama i opozicionim političarima, koji su ili ubijeni ili u zatvoru ili im nije odobrena kandidatura.
Bez rivala
Budući da 71-godišnji Putin nije imao ozbiljnog rivala na izborima, i pre početka glasanja bilo je jasno da će on obezbediti novi šestogodišnji mandat.
Na izborima su učestvovali i lider Liberalno demokratske stranke Leonid Slucki, zamenik predsednika donjeg doma parlamenta Vladislav Davankov iz stranke Novi ljudi i poslanik Nikolaj Haritonov iz Komunističke partije.
Prema prvim podacima Centralne izborne komisije, na osnovu 24 odsto obrađenog materijala, za Putina je glasalo 87,97 odsto glasača, a izlaznost je bila veća od 73 odsto.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Više od polovine ispitanika u istraživanju u kome je učestvovalo skoro 470 nastavnika izjavilo je da najčešće bilo izloženo verbalnom nasilju, različitim vrstama poniženja i pretnjama inspekcijom. U tome prednjače direktori škola i roditelji učenika
Vladimiru Kecmanoviću je produžen pritvor koji može trajati do odluke prvostepenog suda. Apelacioni sud potvrdio je prvostepenu presudu u oslobađajućem delu u odnosu na Miljanu Kecmanović
Na klimatskoj konferenciji COP30 u Brazilu raspravlja se o planu za postepeno napuštanje nafte, uglja i gasa. Ipak, milijarde i dalje odlaze u fosilnu industriju, a emisije rastu. Hoće li se to sada promeniti?
Godinama Aleksandar Vučić od regionalnih avanturista na volej dobija laž da je pucao po opkoljenom Sarajevu. Sada se, bez ikakvih dokaza, potura i da je vodio dekadentne strance na „safari“. To samo diskredituje mnoštvo drugih, utemeljenih tužbi za krivična dela
Pošto su učenici Pete beogradske gimnazije odblokirali školu, nižu se različite informacije kako će se i gde od ponedeljka održavati nastava. Prema najnovijim - biće u „hibridnom modelu“ i to u drugim školama. Roditelji govore o „orkestriranom procesu zatvaranja škole“
Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!