img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Svi u plenum!

13. februar 2025, 16:36 Vladimir Milutinović
Studentska blokada Autokomande Foto: Marija Janković
Studentska blokada Autokomande
Copied

Studenti su pokazali da je bazična demokratija moguća. Zašto se to ne prenese na sindikate, udruženja, komšiluk?

U suštini, plenum ima dva principa: Prvo, svako može da kaže svoje mišljenje. Drugo, odluke donose svi članovi plenuma, odnosno, određene zajednice.

Deluje jednostavno, ali u ta dva pravila je suština demokratije, posebno, direktne demokratije.

Prvi princip brani slobodu mišljenja, da je različito mišljenje dozvoljeno, da će biti saslušano i poštovano. Međutim, ono, ako želi da se na njemu temelje odluke, mora da osvoji odobravanje većine članova plenuma, jer oni odlučuju.

Drugi princip kaže da članovi plenuma nisu izabrali neku manju grupu, na koju su preneli ovlašćenje da odlučuje. Oni su odlučivanje zadržali za sebe. To, dakle, nije predstavnička, nego direktna demokratija.

Gde smo tu mi?

Obično ne funkcionišemo na tom principu. Uzmite državu. Narod je suveren, ali suverenost ostvaruje tako što bira predstavnike (poslanike) u parlament. Oni dalje odlučuju.

Veoma retko, a u Srbiji baš, baš retko, odlučivanje se vrati na referendum, odnosno, na odlučivanje svih članova grupe, svih građana Srbije.

Ima država u kojima su referendumi češći (poznat je primer Švajcarske), ali je većina slična nama.

Međutim, glas naroda ne mora da se čuje samo preko referenduma. Ako u državi postoje slobodni mediji, mišljenje građana se stalno reflektuje u njima i taj neformalni plenum je stalno tu. Kod nas to nije slučaj.

I prvi princip je tu: ako je država demokratska, to se vidi u tome što se manjinsko mišljenje poštuje, razume, štiti, čak i ako se ne sluša. A kod nas opozicije praktično nema na „javnom“, zajedničkom servisu.

Studentima je trebalo dva meseca demonstracija na kojima su okupljali više od 100.000 ljudi, da bi neko od njih gostovao u studiju RTS-a, sa obaveznim markerom u vidu jednog studenta iz stranke vlasti.

Poenta je da ona dva gornja, jednostavna principa nisu opšte poštovana. Jedina grupa koja je jasno svoje delovanje organizovala na tim principima su studenti.

I, umesto da stvar bude nepraktična, nemoguća, neefikasna… ispostavilo se obrnuto: stvar je moguća, praktična, uspešna. Skoro da nema nikog ko oseća potrebu da savetuje studente – izgleda da oni znaju bolje.

Solidarnost je snaga

Kad je već tako, ne vidim zašto organizacije koje imamo u državi ne bi preuzele ove principe od studenata.

Zašto školski sindikati, gradski odbori stranaka, udruženja građana, novinarske organizacije, sindikati zaposlenih u kompanijama, ne bi bili zasnovani na sličnim principima?

Osim navike da sve mora da bude na liderskom principu i da se statut udruženja prepiše iz statuta nekog drugog udruženja – ne postoji neki razlog da se ne pokuša ono za šta su naši studenti dokazali da funkcioniše.

Danas svi u telefonima imamo aplikacije pomoću kojih grupe od 20, 50 ili 100 ljudi mogu da se informišu, komuniciraju i glasaju u veoma kratkom roku. Verujem da bi, pomoću posebno napravljenih aplikacija, to bilo moguće i za mnogo veće grupe.

Principi direktne demokratije znače međusobno poštovanje i jednakost u okviru neke zajednice. Kad se nekom ukaže poštovanje, on će uzvratiti solidarnošću.

A u solidarnosti je snaga.

*****autor je filozof i kolumnista. Objavio je, između ostalog, knjigu „Sipanje istine“ o propagandnim taktikama vlasti u Srbiji.

Tagovi:

Demokratija Plenum Studentski protesti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Zdravlje

20.novembar 2026. Marija L. Janković

RFZO uplatio deo novca za vantelesnu, nakon pisanja „Vremena“

RFZO ostavio je bez lekova hiljade parova koji su u postupku VTO jer pola godine nije uplaćivao novac klinikama za medikamente. Dan nakon pisanja „Vremena“ o ovoj temi uplatili su sredstva za jedan mesec

Dragan J. Vučićević

Društvo

20.novembar 2026. B. B.

Vučićević više nije suvlasnik firme koja je kupila deset lokalnih televizija

Dragan J. Vučićević je svoj vlasnički deo u kompaniji Best Media Team preneo Saši Blagojeviću, vlasniku tabloida Alo, za 10.000 dinara

Pravosuđe

20.novembar 2026. M. L. J.

Evropski sud ispituje Srbiju o Vučićevim pomilovanjima

Evropski sud traži od Vlade Srbije odgovore o pomilovanju četvorice aktivista SNS-a i Milice Stojanović koji su napadali studente. Rok za izjašnjenje je 14. januar 2027

Hronika

20.novembar 2026. R. V.

Ko pali teretane po Beogradu: Prihodi od 666 miliona i talas napada

Lanac Ahilej ima 33 teretane, a kompanija je 2025. godine ostvarila prihod od 666 miliona dinara. Njen vlasnik Aleksandar Đorđević, poznat i kao Sale Simetrija, poslednjih nedelja govori o seriji napada na svoje objekte

Đaci

Hronika

20.novembar 2026. R. V.

Devojčica (8) predata majci u školi na Voždovcu: Otac podneo prijavu protiv sudije

Osmogodišnja devojčica predata je majci u Osnovnoj školi „Branislav Nušić“ uz prisustvo policije, Centra za socijalni rad i izvršitelja. Direktorka škole svedoči da se dete opiralo i plakalo, dok otac tvrdi da je nad njom primenjena sila i da je podneo krivičnu prijavu protiv sudije

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure