img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Svi u plenum!

13. фебруар 2025, 16:36 Vladimir Milutinović
Studentska blokada Autokomande Foto: Marija Janković
Studentska blokada Autokomande
Copied

Studenti su pokazali da je bazična demokratija moguća. Zašto se to ne prenese na sindikate, udruženja, komšiluk?

U suštini, plenum ima dva principa: Prvo, svako može da kaže svoje mišljenje. Drugo, odluke donose svi članovi plenuma, odnosno, određene zajednice.

Deluje jednostavno, ali u ta dva pravila je suština demokratije, posebno, direktne demokratije.

Prvi princip brani slobodu mišljenja, da je različito mišljenje dozvoljeno, da će biti saslušano i poštovano. Međutim, ono, ako želi da se na njemu temelje odluke, mora da osvoji odobravanje većine članova plenuma, jer oni odlučuju.

Drugi princip kaže da članovi plenuma nisu izabrali neku manju grupu, na koju su preneli ovlašćenje da odlučuje. Oni su odlučivanje zadržali za sebe. To, dakle, nije predstavnička, nego direktna demokratija.

Gde smo tu mi?

Obično ne funkcionišemo na tom principu. Uzmite državu. Narod je suveren, ali suverenost ostvaruje tako što bira predstavnike (poslanike) u parlament. Oni dalje odlučuju.

Veoma retko, a u Srbiji baš, baš retko, odlučivanje se vrati na referendum, odnosno, na odlučivanje svih članova grupe, svih građana Srbije.

Ima država u kojima su referendumi češći (poznat je primer Švajcarske), ali je većina slična nama.

Međutim, glas naroda ne mora da se čuje samo preko referenduma. Ako u državi postoje slobodni mediji, mišljenje građana se stalno reflektuje u njima i taj neformalni plenum je stalno tu. Kod nas to nije slučaj.

I prvi princip je tu: ako je država demokratska, to se vidi u tome što se manjinsko mišljenje poštuje, razume, štiti, čak i ako se ne sluša. A kod nas opozicije praktično nema na „javnom“, zajedničkom servisu.

Studentima je trebalo dva meseca demonstracija na kojima su okupljali više od 100.000 ljudi, da bi neko od njih gostovao u studiju RTS-a, sa obaveznim markerom u vidu jednog studenta iz stranke vlasti.

Poenta je da ona dva gornja, jednostavna principa nisu opšte poštovana. Jedina grupa koja je jasno svoje delovanje organizovala na tim principima su studenti.

I, umesto da stvar bude nepraktična, nemoguća, neefikasna… ispostavilo se obrnuto: stvar je moguća, praktična, uspešna. Skoro da nema nikog ko oseća potrebu da savetuje studente – izgleda da oni znaju bolje.

Solidarnost je snaga

Kad je već tako, ne vidim zašto organizacije koje imamo u državi ne bi preuzele ove principe od studenata.

Zašto školski sindikati, gradski odbori stranaka, udruženja građana, novinarske organizacije, sindikati zaposlenih u kompanijama, ne bi bili zasnovani na sličnim principima?

Osim navike da sve mora da bude na liderskom principu i da se statut udruženja prepiše iz statuta nekog drugog udruženja – ne postoji neki razlog da se ne pokuša ono za šta su naši studenti dokazali da funkcioniše.

Danas svi u telefonima imamo aplikacije pomoću kojih grupe od 20, 50 ili 100 ljudi mogu da se informišu, komuniciraju i glasaju u veoma kratkom roku. Verujem da bi, pomoću posebno napravljenih aplikacija, to bilo moguće i za mnogo veće grupe.

Principi direktne demokratije znače međusobno poštovanje i jednakost u okviru neke zajednice. Kad se nekom ukaže poštovanje, on će uzvratiti solidarnošću.

A u solidarnosti je snaga.

*****autor je filozof i kolumnista. Objavio je, između ostalog, knjigu „Sipanje istine“ o propagandnim taktikama vlasti u Srbiji.

Tagovi:

Demokratija Plenum Studentski protesti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Zlatibor Lončar

Bolnica u Čačku

12.фебруар 2026. K. S.

Lončar: Obustavljene „hladne operacije“, u istragu o dve smrti uključeno i tužilaštvo

Posle dva smrtna slučaja nakon operacije krajnika u bolnici u Čačku, u toj ustanovi uvedene su privremene mere, a u istragu je uključeno i nadležno tužilaštvo, izjavio je ministar zdravlja Zlatibor Lončar

Otpadne vode

12.фебруар 2026. N. M.

Masovno trovanje srpskih reka otpadnim vodama: Država ne preduzima ništa

Širom zemlje, otpadne komunalne vode završavaju direktno u našim rekama i drugim vodama, bez tretmana. U sedam okruga u Srbiji, uključujući i grad Beograd, obuhvat tretmanom otpadnih voda je ravno nula

RTS

12.фебруар 2026. K. S.

Promene u uredništvu RTS-a: Bojana Mlađenović umesto Nenada Lj. Stefanovića

Dan pošto je Radio-televizija Srbje dobila novu direktoru, stižu vesti i u promeni na mestu urednika informativnog programa

Mlekari

Protest poljoprivrednika

12.фебруар 2026. I.M.

Drugi dan blokade puteva: Mlekari, studenti i povrtari zajedno na više putnih pravaca

Studenti u blokadi pružili su podršku proizvođačima mleka koji već drugi dan protestuju na Ibarskoj magistrali kod Mrčajevaca. Ppridružili su im se i povrtari iz Zablaća. Blokade su proširene i po drugim krajevima Srbije

Surdulica, protest ispred pekare

Hronika

12.фебруар 2026. Dejana Cvetković

Linč u Surdulici: Albanci na meti posle smrtonosne saobraćajke

Protest zbog saobraćajne nesreće u kojoj je poginuo jedan Surduličanin pretvorio se u šovinistički progon jedne albanske porodice. Tome, saznaje „Vreme“, doprinosi i ministar bez portfelja Novica Tončev

Komentar

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure