img
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Obeleževanje Svetskog dan borbe protiv raka

Rak hara Srbijom: Više od 40.000 obolelih godišnje

04. februar 2025, 08:26 I.M.
Foto: Fonet / AP
Ilustracija
Copied

Sa preko 41.500 novoobolelih i gotovo 20.000 preminulih od raka u 2022. godini, Srbija se suočava s ozbiljnim problemima u borbi protiv malignih bolesti

Svetski dan borbe protiv raka, 4. februar, koji je pre 25 godina ustanovila Svetska zdravstvena organizacija, biće obeležen i u Srbiji uz podsećanje na značaj zdravih stilova života, prevenciju, skrining, rano otkrivanja bolesti i blagovremeno lečenje malignih bolesti, od kojih je tokom 2022. godine u Srbiji obolelo nešto više od 41.500 ljudi, a umrlo skoro 20.000.

Muškarci u Srbiji najviše su obolevali od raka pluća, kolona i rektuma i prostate, dok je kod žena maligni proces najčešće bio lokalizovan na dojci, plućima, kolonu i rektumu i grliću materice.

A kakva je situacija u svetu?

Većina obolelih u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama

Svake godine 19,3 miliona osoba oboli od nekog oblika raka, a 30-50 odsto može da bude sprečeno usvajanjem zdravih stilova života, redovnim skrining pregledima, ranim otkrivanjem i blagovremenim lečenjem, navodi Institut za javno zdravlje Vojvodine.

Prema podacima sa sajta ove institucije, do 2030. godine čak 75 odsto svih prevremenih smrtnih ishoda od raka i dalje se beleži u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama.

„Većina prevremenih smrtnih ishoda od raka u ovim zemljama javlja se među različitim populacionim grupama zbog razlika u nivou obrazovanja, prihoda, mesta stanovanja, etničke pripadnosti, rase, pola, seksualne orijentacije ili starosti.

Povećano opterećenje rakom je posledica nekoliko faktora, od kojih su najznačajniji, ukupan porast stanovništva i produženo očekivano trajanje života, ali i promena učestalosti određenih faktora rizika raka povezanih sa socijalnim i ekonomskim razvojem“, navodi se na sajtu IZJZV.

U zemljama ubrzanog ekonomskog razvoja danas se najčešće javljaju oni tipovi malignih bolesti koje se dovode u vezu sa stilom života.

Hronične infekcije i dalje učestvuju u nastanku malignih tumora i to sa 15-20 odsto, najmanje u razvijenim zemljama, a preko 50 odsto u – na primer – subsaharskoj Africi.

Kasna dijagnostika otežava lečenje

Preventivni programi u razvijenim zemljama doveli do značajnog smanjenja stopa obolevanja od nekih lokalizacija raka, kao što su rak pluća i rak grlića materice.

Međutim, novi podaci pokazuju da se veliki broj zemalja i dalje suočava sa povećanjem apsolutnog broja slučajeva malignih bolesti koji se kasno dijagnostikuju i zahtevaju dugotrajno lečenje i negu.

Koje vrste kancera su najčešće?

Rak pluća, rak dojke i rak debelog creva su vodeće lokalizacije raka u obolevanju i u umiranju, navodi IZJZV.

Kako je pojašnjeno, ove tri vrste raka zajedno čine jednu trećinu novoobolelih i umrlih osoba od raka u svetu.

Rak pluća je najčešće dijagnostikovana vrsta raka kod muškaraca i čini 14,5 odsto svih novih slučajeva i 22 odsto svih smrtnih slučajeva. Potom slede karcinom prostate (13,5%) i kolorektalni karcinom (10,9 odsto).

Rak dojke je najčešće dijagnostikovan maligni tumor kod žena (čini 24,2 odsto svih novootkrivenih slučajeva raka ) i vodeći uzrok smrti (15 odsto), a slede ga rak pluća (13,8 odsto) i rak debelog creva (9,5 odsto).

Rak u Srbiji i crna statistika

U Srbiji je tokom 2016. godine od svih malignih tumora obolelo 40.241 osoba ( 21.126 muškaraca i 19.115 žena). Iste godine od raka je umrlo 21.526 osoba oba pola, 12.253 muškaraca i 9.273 žene.

Vodeći uzroci obolevanja i umiranja od raka u našoj zemlji gotovo su identični vodećim uzrocima obolevanja i smrtnosti od malignih tumora u većini zemalja u razvoju.

Muškarci u našoj sredini najviše su obolevali od raka pluća, kolona i rektuma i prostate. Kod žena maligni proces je najčešće bio lokalizovan na dojci, kolonu i rektumu, plućima i grliću materice.

Maligni tumori pluća i bronha vodeća su lokalizacija i u obolevanju i u umiranju među muškarcima, odnosno drugi su po učestalosti uzrok obolevanja i umiranja među ženama sa dijagnozom raka.

Tokom 2016. godine u Srbiji od raka bronha i pluća obolelo je 6.546 osoba (4.519 muškaraca i 2.027 žena) i umrlo je 5.335 osoba oba pola (3.848 muškaraca i 1.507 žena).

Rak dojke najčešći je maligni tumor u obolevanju i umiranju kod žena. U Srbiji je 2016. godine od malignih tumora dojke obolelo je 4.395 i umrlo 1.713 žena.

Maligni tumori debelog creva i rektuma u našoj zemlji druga su po učestalosti lokalizacija raka u obolevanju i umiranju kod muškaraca, odnosno treći po učestalosti u obolevanju i u umiranju od malignih tumora kod žena. Od malignih tumora debelog creva i rektuma obolele su 4.373osobe (2.733 muškarca i 1.640 žena) i umrlo je 2.587 osoba oba pola (1.600 muškaraca i 987 žena).

Rak grlića materice je tokom 2016. godine bio četvrti po učestalosti maligni tumor u obolevanju i šesti po učestalosti u umiranju među našim ženama. Dijagnoza raka grlića materice je postavljena iste godine kod 1.239 žena, dok je 453 žene umrlo od ove vrste malignog tumora.

Treći po učestalosti maligni proces među našim muškarcima lokalizovan je na prostati. Tokom 2016. godine od raka prostate novoobolelo je 2.214 muškaraca i umro je 981 muškarac.

Srbija se prema procenama Međunarodne agencije za istraživanje raka, navodi IZJZV, svrstava među 40 zemalja Evrope u grupu zemalja sa srednjim rizikom obolevanja (nalazi se na 12. mestu) i visokim rizikom umiranja od malignih bolesti u Evropi (na drugom mestu odmah posle Mađarske). Procenjene stope obolevanja od svih malignih tumora su niže kod muškaraca nego kod žena.

Muškarci u Srbiji su u srednjem riziku obolevanja od svih malignih tumora, u odnosu na muškarce u zemljama Istočne i Zapadne Evrope, kao i u odnosu na muškarce u Sloveniji i Hrvatskoj. Za razliku od muškaraca, žene u Srbiji su u višem riziku obolevanja od svih malignih tumora. Takođe, procenjena stopa obolevanja kod žena u Srbiji, je viša u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana.

Razlog ovome mogu biti više stope obolevanja od raka grlića materice i malignih tumora bronha i pluća u odnosu na prosečne procenjene stope obolevanja od ovih oblika raka u Evropi.

Za razliku procenjenih stopa obolevanja, Srbija je, odmah posle Mađarske zemlja u kojoj su registrovane stope umiranja od svih malignih tumora kod oba pola među najvišim u Evropi.

Procenjene stope umiranja od svih malignih tumora su niže kod muškaraca nego kod žena. Žene u Srbiji su odmah posle žena u Mađarskoj u visokom riziku umiranja od svih malignih tumora, osim kože.

Razlog ovome je činjenica da su stope umiranja od raka grlića materice i raka dojke kod žena u Srbiji među najvišima u odnosu na prosečne procenjene stope umiranja od ovih oblika raka u drugim zemljama Evrope.

Značaj prevencije

Prevencja malignih bolesti ima ogroman javnozdravstveni potencijal i predstavlja najefikasniji pristup u kontroli malignih bolesti, jer na približno dve trećine faktora rizika koji su odgovorni za nastanak raka moguće je uticati, menjati ih ili ih potpuno eliminisati, navode stručnjaci IZJZV.

Čak 40 odsto malignih bolesti može da se izbegne jednostavnim merama: prestankom pušenja, ograničenim konzumiranjem alkohola, izbegavanjem suvišnog izlaganja suncu, zadržavanjem prosečne težine konzumiranjem zdrave hrane, vežbanjem, kao i zaštitom od infekcija koje se mogu razviti u rak, navodi se na sajtu ove institucije.

Kako se naglašava, ukoliko do bolesti ipak dođe, njen je ishod moguće poboljšati ranim otkrivanjem, adekvatnim lečenjem i rehabilitacijom uz odgovarajuće palijativno zbrinjavanje.

Skrining pregledi

U Srbiji su doneti nacionalni programi za skrining raka grlića materice, raka dojke i kolorektalnog raka, koji će u narednom periodu značajno smanjiti obolevanje i umiranje od navedenih lokalizacija malignih tumora.

Na skrining raka dojke pozivaju se žene starosti od 50 do 69 godina. Mamografski pregledi predviđeni su da se rade svim ženama navedenog uzrasta na dve godine.

Skriningom na karcinom grlića materice obuhvaćene su žene uzrasta od 25 do 64 godine, koje se pozivaju na preventivni ginekološki pregled i Papa test jednom u tri godine.

Ciljna grupa za testiranje na rak debelog creva obuhvata građane oba pola starosti od 50 do 74 godina, koji se jednom u dve godine pozivaju na testiranje na skriveno krvarenje u stolici.

Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ sa mrežom instituta i zavoda za javno zdravlje planira promotivno-edukativne aktivnosti usmerene ka informisanju stanovništva o prepoznavanju ranih simptoma i znakova malignih bolesti i njihovom osnaživanju da preuzmu odgovornost za sopstveno zdravlje i da se na vreme jave lekaru radi kontrole zdravlja, rane dijagnostike i pravovremenog lečenja.

Kako se navodi na sajtu IZJZV, veoma je ažno boriti se protiv mitova, dezinformacija i zabluda u vezi sa malignim bolestima, jer odlaganje i/ili izbegavanje ranog otkrivanja, adekvatnog lečenja i nege, dovodi do lošijeg ishoda po zdravlje.

Neophodno je osnažiti čitavu zajednicu kako bi se kreiralo javno mnjenje protiv diskriminacije ljudi obolelih od malignih bolesti, kako na radnom mestu tako i u zdravstvenom sistemu i u čitavom društvu, poručuju iz Instituta za javno zdravlje Vojvodine.

Izvor: izjzv.org.rs

Tagovi:

Kancer Svetski dan borbe protiv raka maligna oboljenja rak
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Zdravlje

20.novembar 2026. Marija L. Janković

RFZO uplatio deo novca za vantelesnu, nakon pisanja „Vremena“

RFZO ostavio je bez lekova hiljade parova koji su u postupku VTO jer pola godine nije uplaćivao novac klinikama za medikamente. Dan nakon pisanja „Vremena“ o ovoj temi uplatili su sredstva za jedan mesec

Dragan J. Vučićević

Društvo

20.novembar 2026. B. B.

Vučićević više nije suvlasnik firme koja je kupila deset lokalnih televizija

Dragan J. Vučićević je svoj vlasnički deo u kompaniji Best Media Team preneo Saši Blagojeviću, vlasniku tabloida Alo, za 10.000 dinara

Pravosuđe

20.novembar 2026. M. L. J.

Evropski sud ispituje Srbiju o Vučićevim pomilovanjima

Evropski sud traži od Vlade Srbije odgovore o pomilovanju četvorice aktivista SNS-a i Milice Stojanović koji su napadali studente. Rok za izjašnjenje je 14. januar 2027

Hronika

20.novembar 2026. R. V.

Ko pali teretane po Beogradu: Prihodi od 666 miliona i talas napada

Lanac Ahilej ima 33 teretane, a kompanija je 2025. godine ostvarila prihod od 666 miliona dinara. Njen vlasnik Aleksandar Đorđević, poznat i kao Sale Simetrija, poslednjih nedelja govori o seriji napada na svoje objekte

Đaci

Hronika

20.novembar 2026. R. V.

Devojčica (8) predata majci u školi na Voždovcu: Otac podneo prijavu protiv sudije

Osmogodišnja devojčica predata je majci u Osnovnoj školi „Branislav Nušić“ uz prisustvo policije, Centra za socijalni rad i izvršitelja. Direktorka škole svedoči da se dete opiralo i plakalo, dok otac tvrdi da je nad njom primenjena sila i da je podneo krivičnu prijavu protiv sudije

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure