img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zakon o visokom obrazovanju

Plan za strane univerzitete u Srbiji: Ministarstvo da pravi dilove, a građani da plaćaju

15. novembar 2024, 17:18 Tijana Stanić
Rektorat Univerziteta u Beogradu Foto: Aleksandar Anđić
Beogradski univerzitet: Mesecima na meti pritisaka
Copied

U Predlogu izmene Zakona o visokom obrazovanju piše da će država ubuduće moći da subvencioniše strane univerzitete u Srbiji, kao i da će ti univerziteti dozvolu za rad dobijati samo na osnovu sporazuma sa Ministarstvom prosvete. Ovo je izazvalo burne reakcije

Predlog za izmenu Zakona o visokom obrazovanju kojim se otvara put za dolazak stranih visokoškolskih ustanova u Srbiju stigao je u Skupštinu Srbije.

Tekst zakona izazvao je zabrinutost u akademskoj zajednici, jer se njime uvodi mogućnost subvencionisanja stranih univerziteta iz državnog budžeta, kao i davanje dozvole za rad inostranoj instituciji „na osnovu sporazuma koji Ministarstvo potpisuje sa inostranom visokoškolskom ustanovom“, odnosno – ne spominje se Nacionalno akreditaciono telo koje izdaje uverenje o akreditaciji srpskim državnim i privatnim visokoškolskim ustanovama.

Na predlog izmene zakona prvi je na društvenoj mreži Iks reagovao bivši ministar prosvete Srđan Verbić.

„Halo, zaposleni u visokom obrazovanju! Ima li vas negde? Jeste li svesni šta vlast pokušava da provuče na mala vrata kad se bude usvajao zakon o budžetu? Subvencije stranim univerzitetima!?“, napisao je Verbić.

Viši naučni saradnik na Institutu za fiziku Univerziteta u Beogradu Milovan Šuvakov napisao je da se izmenom zakona „ovlašćuje Ministarstvo da mimo Nacionalnog akreditacionog tela da dozvolu za rad i inostranom univerzitetu, bez bilo kakve provere i osiguranja kvaliteta. Dodatno, daje mogućnost delimičnog ili potpunog finansiranja školarina iz budžeta“.

Dodao je da se ovim „inostrane ustanove stavljaju u povoljniji položaj nego domaće (i privatne i državne)“.

Šta piše u predlogu zakona

Zaista, u stavu 1. člana 52a predloga zakona, navodi se da, izuzetno od člana 52, da Ministarstvo može izdati dozvolu za rad i inostranoj visokoškolskoj ustanovi za izvođenje studijskih programa osnovnih akademskih studija, master akademskih studija i doktorskih akademskih studija na osnovu sporazuma koji Ministarstvo potpisuje sa inostranom visokoškolskom ustanovom.

U stavu 3. i 4. istog člana dodaje se da za naknadu školarine, odnosno dela školarine studenata kao i za druge troškove studenata, sredstva mogu biti obezbeđena iz budžeta Republike Srbije, a da je uslov za izdavanje dozvole za rad „da je inostrana visokoškolska ustanova akreditovana u državi u kojoj ima sedište i da su studijski programi za koje dobija dozvolu za rad akreditovani u državi u kojoj ima sedište“.

ZLF: SNS i SPS urušavaju sistem obrazovanja

Zeleno-levi front (ZLF) saopštio je da Srpska napredna stranka i Socijalistička partija Srbije sistemski i kontinuirano urušavaju sistem obrazovanja u Srbiji, pa i najnovijim dopunama Zakona o visokom obrazovanju koje je Vlada usvojila.

„Laž je da će se na osnovu ovog zakona u Srbiju otvoriti novi, strani univerziteti, oni će moći da otvaraju predstavništva, a radiće na osnovu sporazuma sa Ministarstvom i izvoditi programe i izdavati diplome ‘prema propisima zemlje u kojoj su akreditovani’ umesto prema postupku akreditacije pred Nacionalnim akreditacionim telom“, naveo je ZLF.

Naveli su i da će taj zakon omogućiti Vladi da dodeljuje budžetska mesta za studiranje srpskih studenata na ispostavama stranih univerziteta na programima koji postoje i na domaćim i dodali da će se ispostave stranih fakulteta staviti u povoljniji položaj.

„U državi u kojoj su izdavanja za obrazovanje daleko ispod evropskog proseka, u budžetu se pronalazi novac za subvencionisanje stranih univerziteta, a da neki državni fakulteti ne dobijaju dovoljno da plate grejanje ili komunalne račune“, naveo je ZLF.

Ova partija je istakla i da nije protiv otvaranja stranih univeziteta u Srbiji, ali da „smatra skandaloznim zakon koji to omogućava na osnovu dogovora i sporazuma sa Ministarstvom kojim se suspenduju propisi Srbije i otvaraju mogućnosti za beskrajne zloupotrebe“.

Naveli su i da strani univerziteti neće unaprediti kvalitet studiranja i da Srbija treba da ulaže u razvoj vlastitog sistema obrazovanja.

DS: Najopasniji udar na obrazovni sistem

Vlast predlogom dopune Zakona o visokom obrazovanju želi da finansira inostrane fakultete u Srbiji i ugasi sve državne fakultete, navodi se u saopštenju Demokratske stranke.

Kako navodi DS, u skupštinsku proceduru je pre nekoliko dana, neprimetno, u senci predloga budžeta, ušao i predlog dopune ovog zakona.

„Ovom dopunom zakona omogućava se da i inostrane visokoškloske ustanove mogu da dobiju dozvolu za rad na teritoriji Republike Srbije, ali i da država iz budžeta plaća školarine i druge troškove studiranja naših državljana. Na ovaj način bi ova vlast od novca svih građana Republike Srbije finansirala rad stranih fakulteta na teritoriji naše zemlje, što je novi i najopasniji udar na naš obrazovni sistem“, navodi DS u saopštenju.

Država trenutno, ističe Demokratska stranka, ne izmiruje ni sve svoje obaveze prema državnim univerzitetima, za pravo povećanje plata ni ne želi da čuje, a želi da finansira strane fakultete, od kojih će većina sigurno biti upitnog kvaliteta.

„To samo znači da ova vlast želi na ovaj način, kroz uvođenje nelojalne konkurencije, da ugasi državne fakultete i kompletno državno obrazovanje“, navodi se u saopštenju.

Tagovi:

Ministarstvo prosvete Zakon o visokom obrazovanju Strani univerziteti u Srbiji Urušavanje obrazovnog sistema
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Voz

Železnički saobraćaj

26.februar 2026. K. S.

Beograd – Budimpešta: Kreće brzi voz

Pretposlednjeg februarskog dana trebalo bi da krene prvi teretni voz na deonici između Beograda i Budimpešte. A kada će putnički

Zgrada Visokog saveta tužilaštva

Visoki savet tužilaštva

26.februar 2026. K. S.

U petak sednica o prigovorima posle izbora za VST

Visoki savet tužilaštva u petak raspravlja o prigovorima posle ponovljenih izbora

Blokada poljoprivrednici

Protest poljoprivrednika

26.februar 2026. K. S.

Hoće li poljoprivrednici za Beograd

Blokade poljoprivrednika nastavljaju se širom zemlje. A hoće li doći u Beograd

Blokada poljoprivrednici

Barikade širom Srbije

26.februar 2026. I.M.

Poljoprivrednici nastavljaju proteste, policija ih legitimiše

Nastavljaju se blokade oko 80 magistralnih puteva. Pojedine blokade su celodnevne. U Smederevskoj Palanci policija je legitimisala poljoprivrednike i građane koji su izašli da ih podrže

Reka ili otpad, Drina

Zagađenje reka

26.februar 2026. K. S.

Vodena deponija: Drinom pluta otpad iz tri države

Drina se ponovo pretvorila u veliku deponiju otpada iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Države ne čine mnogo da reše ovaj decenijski problem koji mogao da postane još veći

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure