
„Važne stvari“
REM: U emisiji „Važne stvari“ dete nije zloupotrebljeno u političke svrhe
U zaključku službe REM-a navodi se da u emisiji koja je emitovana 27. septembra nije bilo zloupotrebe maloletnika u političke svrhe

Srbija je zemalja sa visokim indeksom energetskog siromaštva, uprkos nižoj ceni struje nego u drugim evropskim državama
Indeks energetskog siromaštva u Srbiji iznosi 14,4 odsto, pokazuje istraživanje „Evropski energetski jaz: Istraživanje faktora i dinamike energetske siromašnosti“. To Srbiju stavlja na listu država u Evropi sa visokim indeksom energetskog siromaštva, uprkos tome što je, pokazuju istraživanja, cena struje kod nas niža nego u evropskim zemljama, piše Dunja Marić za Novu ekonomiju.
Na Ekonomskom fakultetu u Beogradu održan je Okrugli sto na kojem se govorilo o pitanjima energetskog siromaštva i pravedne energetske tranzicije.
Profesorka na Ekonomskom fakultetu Jelena Žarković je predstavila ključne tačke iz istraživanja „Energetsko siromaštvo u Evropi: Poređenje zemalja, uvid u trajanje siromaštva i implikacije za politiku“. Kako se navodi u izveštaju, pre svega, od početka rata u Ukrajini 2022. godine broj građana Evrope koji nisu mogli da priušte adekvatno grejanje porastao je sa 6,9 odsto iz 2021. na 6,3 procenata – odnosno 40 miliona ljudi.
Jedna od ključnih tačaka predstavljena istraživanjem jeste Indeks energetskog siromaštva (EPI). Ovaj indeks meri energetsko siromaštvo na temlju tri ključna aspekta. To su nemogućnost zagrevanja doma, poteškoće u plaćanju računa i loši uslovi stanovanja, poput krova koji prokišnjava ili vlaga u kući.
U Evropi, u periodu od 2017. do 2020, ovaj indeks kretao se od dva do 21 odsto. Najviši indeks je u Bugarskoj, Litvaniji, Portugalu i Grčkoj – od 17 do 21 odsto. Najniži je, s druge strane, u Norveškoj, Finskoj i Švajcarskoj – od dva do tri odsto. A kako stoji Srbija?
Srbija spada u države sa visokim indeksom energetskog siromaštva – 14,4 odsto.
Kada je reč o dugoročnom siromaštvu, indeks se kreće od 6,8 odsto u Norveškoj do 31,2 u Litvajniji. Kod nas, ovaj indeks je 20,2 odsto.
Što se tiče rizika za energetsko siromaštvo, domaćinstva u kojima ima više osoba sa niskim ili srednjim obrazovanjem imaju veću verovatnoću da budu energetski siromašna, čak i kada se uzmu u obzir sve druge karakteristike domaćinstva. Efekat se razlikuje po zemljama – od 3 odsto u Francuskoj do 22 odsto u Bugarskoj. U zemljama sa niskim EPI indeksom obrazovanje uglavnom nije značajan faktor, verovatno zato što tamo ima malo domaćinstava sa većim brojem niskoobrazovanih članova.
Naravno, faktori koji utiču su i zaposlenost, ali i da li građani žive kao podstanari.
Što se tiče rešenja, kratkoročne mere, poput subvencija za energiju, mogu pružiti privremeno olakšanje, dok je promocija energetski efikasnog stanovanja potrebna da bi se domaćinstva trajno izvukla iz energetskog siromaštva. Potom, istraživanjem je ustanovljeno da loši uslovi stanovanja predstavljaju glavnu komponentu energetskog siromaštva u većini evropskih zemalja. Ovaj rezultat sugeriše da jedna od prioriteta za kreatore politika, kako bi smanjili energetsko siromaštvo, treba da bude fokus na kvalitet uslova stanovanja kroz povećanje energetske efikasnosti zgrada i uređaja. Mere energetske efikasnosti, poput poboljšanja izolacije zidova, predstavljaju važne alate za smanjenje računa za energiju.
Ovo je posebno važno za ranjiva domaćinstva, s obzirom na to da je udeo prihoda koji se troši na energiju znatno veći kod siromašnih pojedinaca u poređenju sa onima sa visokim prihodima.
Pošto ranjivi često iznajmljuju svoje stanove, ovo zahteva adekvatno rešavanje problema odnosa između zakupodavaca i zakupaca.
Džejn Koen iz Međunarodne agencije za energetiku osvrnula se na to koliko siromašnija, a koliko bogata domaćinstva troše na energiju. Konkretno, u periodu od 2019. do 2023. godine, ustanovljeno je da siromašnija domaćinstva u razvijenijim ekonomijama troše oko četvrtinu svojih prihoda na energiju, iako koriste upola manje energije od domaćinstava sa najvišim prihodima.
Koen je istakla da je i pandemija kovida uticala na troškove energije. Konkretno, u poređenju sa predpandemijskom 2019. godinom, troškovi energije u domaćinstvima u 2024. bili su 20 odsto viši u Sjedinjemim Američkim Državama i Kanadi, 40 odsto u Brazilu, Fransukoj, Nemačkoj i Ujedinjenom kraljevstvu i više nego duplo u Južnoj Africi.
Naravno, treba imati u vidu da različite države mere energetsko siromaštvo na različite načine. Primera radi, neke države smatraju energetski siromašnim ona domaćinstva koja troše više od 10 odsto prihoda na energiju.
Huan Ramon de Laiglesia i Gorazd Režonja iz Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) govorili su, između ostalog, o podršci domaćinstvima u Evropi. Indirektna podrška u periodu od 2018. do 2023. iznosila je u oko 3,18 milijardi evra. Ova podrška ogleala se u regulaciju cena. S druge strane, direktna finansijska podrška bila je u istom periodu daleko manja, te je iznosila 960 miliona evra. Od toga, direktna podrška za ranjive grupe iznosila je 40 miliona.
Režonja je govorio o cenama struje u Evropi. Istraživanje u kojem je učestvovao pokazalo je da zemlje Zapadnog Balkana imaju daleko niže cene u odnosu na Evropsku uniju. Ovo se odnosi i na cenu struje za domaćinstva, ali i na cenu koju plaća privreda.
Istraživanje je takođe pokazalo da je 18,9 odsto građana u Srbiji energetski siromašno ili u riziku od siromaštva. S druge strane, 2,9 odsto građana nije energetski siromašno.
Ove dve grupe građana zapravo se nalaze u riziku od siromaštva kao takvog, nevezano nužno za energetiku.
Ilija Batas Bjelić sa Institut tehničkih nauka Srpske akademije nauka i umetnosti govorio je o energetskoj tranziciji u Srbiji.
Govoreći o budućnosti energetike, Batas Bjelić je istakao politiku nezavisnosti od fosilnih goriva, i rast usklađen sa EU. Takođe, istakao je i zamenu potražnje za fosilnim gorivima obnovljivim izvorima energije.
U budućnosti će biti značajni i smanjenje potražnje za energijom kroz energetsku efikasnost, kao i smanjenje nepotrebnih aktivnosti.
Interesantno je da su na Okrugli sto bili pozvani i predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike i Agencije za energetiku, ali se nisu odazvali.
Izvor: Nova ekonomija
BLACK WEEK: Dvadeset odsto popusta na sve pretplate do kraja novembra! Pretplatite se na digitalno izdanje, štampano „Vreme“, bolji njuzleter Međuvreme plus ili podržite naš podkast bilo kojom sumom

U zaključku službe REM-a navodi se da u emisiji koja je emitovana 27. septembra nije bilo zloupotrebe maloletnika u političke svrhe

Kolegijum Javnog tužilaštva za organizovani kriminal saopštio je da su tužioci tog tela izloženi kontinuiranom pritisku kroz javne istupe predsednika Republike, predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, drugih aktera političkog života i pojedinih medija
Iz nacrta izmena Plana generalne regulacije vidi se da bi prostori koji su bili zagarantovani kao zajednički mogli preko noći da postanu slobodni za komercijalne projekte

Tokom planiranih aktivnosti na dve lokacije u Peći i Prizrenu, pronađeni su posmrtni ostaci koji bi mogli pripadati osobama nestalim tokom rata. Prema navodima Komisije za nestala lica, analize su u toku, dok porodice čekaju potvrdu identiteta.

Uz strogo selektovane kriterijume, prvi pacijent iz Srbije upućen je u Moskvu na revolucionarnu mRNA terapiju protiv melanoma. Vakcina, razvijena na osnovu analize tumorskog tkiva i algoritama veštačke inteligencije, daje se u deset doza tokom pet meseci
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve