„Danas stigma prosvetnih radnika dolazi više od Ministarstva prosvete i od strane vlasti“, kaže predsednica Foruma beogradskih gimnazija Ana Dimitrijević, navodeći da se nastavnici sada predstavljaju kao oni koji „podržavaju anarhiju u školama“ i žele „leba bez motike“
Nastavnici su se tokom prethodne dve godine našli pod novom vrstom društvene stigme, jer ih vlast i deo javnosti sve češće predstavljaju kao „državne neprijatelje“, „blokadere“ i aktere koji navodno podstiču anarhiju u školama, ocenila je predsednica Foruma beogradskih gimnazija Ana Dimitrijević.
Govoreći za FoNet Dimitrijević je rekla da se odnos prema prosvetnim radnicima značajno promenio nakon obustava rada, blokada i bojkota nastave. Prema njenim rečima, pritisak danas dolazi pre svega od vlasti i Ministarstva prosvete, što se vidi i kroz način na koji se nastavnici predstavljaju u medijima.
„Ranije, kada nekome kažete da radite u školi, ljudi bi vas sažaljivo pitali kako možete da radite taj posao. Danas ta stigma dolazi više od Ministarstva prosvete i od strane vlasti“, rekla je Dimitrijević, navodeći da se nastavnici sada predstavljaju kao oni koji „podržavaju anarhiju u školama“ i žele „leba bez motike“.
Ona smatra da je tokom protesta i obustava rada uspostavljena posebno snažna saradnja nastavnika, učenika i roditelja, zbog čega sada postoje pokušaji da se ta povezanost oslabi.
„Ta veza između roditelja, nastavnika i učenika je neprocenjiva. Sada upravo to neko pokušava da razbije, jer smo tako dosta jaki, ima nas mnogo“, ocenila je Dimitrijević.
Foto: FoNetpredsednica Foruma beogradskih gimnazija Ana Dimitrijević
Dodatni problem predstavlja dugogodišnje urušavanje društvenog i materijalnog položaja prosvetnih radnika.
Dimitrijević navodi da početna plata nastavnika bez dodataka trenutno nije veća od oko 110.000 dinara, dok nastavnik sa približno tri decenije staža, zvanjem pedagoškog savetnika i razrednim starešinstvom može da zaradi oko 140.000 dinara.
Zbog toga, kako kaže, mnogi nastavnici pored rada u školi imaju i dodatne poslove, najčešće privatne časove ili angažmane povezane sa njihovom strukom.
„Mi zapravo celog života radimo dva posla da bismo mogli da steknemo neku pristojnu zaradu i da se ne sekiramo da li možemo da odemo na odmor ili da otplaćujemo kredit“, rekla je Dimitrijević.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„U izveštajima o smrti Ratka Mladića nije dovoljno navesti samo da je bio general i komandant Vojske Republike Srpske. Odgovorno i profesionalno novinarstvo podrazumeva i navođenje pravosnažne presude, sudski utvrđenih činjenica, počinjenih zločina i žrtava“, ističe NUNS
Posle prvog kruga glasanja kao najozbiljniji kandidati izdvojili su se Garić i Valić Nedeljković, koji su dobili po četiri glasa. O izboru se glasalo u dva kruga, ali rezultat nije promenjen, pa je Savet REM-a i dalje bez predsednika
Predmet je čekao deset godina, a onda je ekspresno rešen: u petak je tašta tadašnjeg sekretara za ozakonjenje kupila deo parcele u Višnjici za 110.000 evra, u ponedeljak joj je zgrada ozakonjena, a stanove iz nje je kasnije prodala za 1,3 miliona.
Kompanija Yettel oglasila se povodom navoda o promenama u ponudi televizijskih kanala i poručila da nijedan kanal nije ukinut. Kako navode za „Vreme", pojedini korisnici uključeni su u pilot-projekat u okviru kojeg im je mesečna pretplata niža za 300 dinara, ali je ponuda kanala drugačija
Aleksandar Vučić dolazi u Novi Sad u petak (4. septembar). Hoće da pokaže da je pokorio grad, ali nije, samo ga je batinama izobličio do neprepoznatljivosti
Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike
Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.