Umesto sagovornika - pretnje, umesto odgovora - uvrede. Novinarka Dejana Cvetković kaže da je tokom izveštavanja sa protesta u Surdulici za „Vreme” bila izložena otvorenim napadima okupljenih i komentarima seksualne konotacije
„Ne osećam se bezbedno da nastavim da izveštavam s terena. Okruženje je apsolutno bilo neprijateljsko prema meni.”
Ovako opisuje ono što je doživela novinarka iz Vranja Dejana Cvetković nakon što je za „Vreme” izveštavala sa protesta u Surdulici. Umesto odgovora na pitanja, dočekale su je pretnje, uvrede i seksualno uznemiravanje.
Cvetković, dopisnica „Vremena”, prethodnih dana pratila je događaje koji su potresli ovu varoš – smrt muškarca stradalog u saobraćajnoj nesreći, nakon koje su počeli protesti i hajka protiv porodice albanske nacionalnosti čiji je rođak osumnjičen za nesreću i trenutno je u pritvoru.
Na subotnjem (14. februar) protestu, trećem po redu, novinarka je doživela otvorene napade dok je izveštavala za „Vreme”.
„U Surudulici na protestu sam ometana tokom rada, prećeno mi je da ne smem jedino ja da snimam, dobacivali su mi da će mi kupiti oni novu opremu, da će me tužiti ako objavim njihove fotografije, da će mi polomiti telefon. Uzvikivala mi je masa, dobacivali su mi ‘da li nosim tange’ i rekli da će nakon protesta ‘ispasti da su me silovali’, potom su neki uzvikivali ‘silovana’ i da priđem da razmenimo brojeve, jer oni već imaju moj. Uzvikivali su mi ‘đubre’, ‘lažove’, psovke. Moje društvene mreže i snimak mene podeljeni su u Vajber grupi. Delili su i moje tekstove o manjinama, pišu da me plaćaju Albanci”, priča Cvetković.
Foto: Dejana CvetkovićProtest u Surdulici
Bez izjave „albanskoj novinarki”
Kada je one kojima se pisanje „Vremena” nije dopalo pitala da iznesu njihovu stranu i daju izjavu, odbili su je. Na snimku koji je kružio Vajber grupom čuje se dobacivanje: „Ona nas linčuje i zvala je sada da javi kako je linč u toku. Tebi da damo izjavu?! Pišeš gluposti”, tvrdi Cvetković, saradnica „Vremena”.
„Ja to nisam rekla. Otišla sam zatim do policije, što su okupljeni prokomentarisali kako se sklanjam. Policajac mi je rekao da ih ignorišem. Trudila sam se sve vreme zatim da trčkaram pored ekipe N1 i još jednog kolege iz Vranja, da ne budem sama. Nakon svega toga, deo ljudi koji su me napadali i nekoliko građana, došlo je da mi se izvini zbog drugih koji su me ekstremnije napadali, jer, kako su mi rekli, stide se onoga što su neki izgovarali. Neki od napadača dolaze da mi se izvini zbog drugih napadača”, kaže Cvetković.
I tu nije bio kraj. U nedelju, dan nakon skupa, novinaru portala InfoVranjske koji je objavio tekst o napadu na Dejanu, telefonskim putem su upućene pretnje „da će i njemu i meni j***i majku” i da njemu „treba da se ubije dete, pa da vidi kako je”, priča Cvetković.
„Ako se pretnje nastave, prijaviću ih nadležnim organima”, dodaje.
Zasad to nije uradila, ali je ANEM obavestio nadležne u Surdulici, Vladičinom Hanu i Vranju.
„Dejana Cvetković je jedna od najboljih novinarki, obučena da profesionalno izveštava poštujući novinarski kodeks, ali i veoma senzibilisana za izveštavanje o teškim temama i često tabuiziranim pitanjima. Nedopustivo je ugrožavanje njene bezbednosti i nju je morala da zaštiti policija koja je obezbeđivala ovaj skup. Pozivamo institucije da spreče eskalaciju kampanje i pretnji protiv Dejane Cvetković“, izjavio je Veran Matić, predsednik Upravnog odbora ANEM-a.
Prošle godine zabeležen je rekordan broj napada na novinare u Srbiji, a trend je nastavljen i od početka 2026. godine. Država je pri vrhu Evrope po kršenjima medijskih sloboda, a međunarodne organizacije upozoravaju na sistemski obrazac pritiska.
Cvetković dodaje da su joj se posle događaja javili brojne koleginice i kolege, aktivistkinje i aktivisti, a niz organizacija koja se bave bezbednošću i ženskim pravima stao je uz nju.
Šta je prethodilo
Protesti su organizovani nakon pogibije četrdesetogodišnjeg Rastka Jovića, kog je automobilom udario dvadesetogodišnji vozač albanske nacionalnosti. On je u pritvoru, ali to nije smirilo situaciju.
Na skupu su izneti zahtevi za ostavke policijskog vrha i čak za trajno iseljenje porodice osumnjičenog iz opštine. Okupljeni su potom obilazili pekare u vlasništvu njegovog rođaka uz povike „ubice”.
U Vajber grupi „Pravda za Rastka” šire se pozivi na proterivanje porodice, objavljuju fotografije i lokacije. Pekara je gađana kamenicama i jajima, a građani su snimali i one koji kupuju hleb.
Sve to dešava se otkako se nesreća dogodila, a u Viber grupi „Pravda za Rastka“, koja trenutno broji više od hiljadu članova, dele se pozivi na proterivanje albanske familije iz Surdulice. A sve to uz svojevrsnu podršku ministra bez portfelja Novice Tončeva koji je u grupi napisao da je „uz svoje Surduličane, jer tu živi“.
„U mojim porukama nema nijedne reči o odmazdi i nema nijednog slova o bilo čijoj nacionalnoj ili drugoj pripadnosti“, kazao je pak Tončev za „Vreme“.
Kazao je da se zalaže da tragedije ne prođu nekažnjeno i da nadležni odgovorno rade svoj posao.
„Kao što znate, u grupama na Vajberu na svaku temu pojedinci su skloni da pišu kako bi izazvali pažnju, neki su ekstremniji u pisanju iz ličnih pobuda. A ja sam poruke poslao u smislu da institucije odrade svoj posao“, dodao je Tončev.
Foto: Dejana CvetkovićProtest u Surdulici
„Ne traži se pravda, već da nas proteraju“
Vlasnik pekare kazao je za „Vreme” da njegova porodica trpi posledice iako nije učestvovao u nesreći.
„Ne traži se pravda za osobu koja je preminula, već se radi o tome da nas proteraju. Ako ne može država da me odbrani, ne znam šta da kažem”, izjavio je vlasnik pekare.
Kako je dodao, morao je suprugu i decu da sklonim na bezbedno.
„Moj rođak je radio u toj pekari kao radnik. Kada je Rastko poginuo, nije se protestovalo zbog pravde, da se moj rođak najstrože kazni, već traže da moju porodicu i mene proteraju iz Surdulice. Imam dvadeset radnika, da li treba da odgovaram za svakog? Čemu protest protiv mene, kada ja nisam bio vozač?”, upitao je vlasnik pekare.
Ovakvo ponašanje predstavlja situaciju u kojoj Više javno tužilaštvo mora hitno da reaguje zbog izazivanja rasne, verske i nacionalne mržnje, izjavila je Katarina Golubović, predsednica YUCOM-a.
„Lokalni funkcioneri koji imaju uvid u Vajber prepiske moraju da reaguju i suprotstave se linču”, naglasila je Golubović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Novinar Predrag Ćurčija bio je deo spora protiv biznismena Vladimir Vrbaški koji je trajao osam godina. Iako je Apelacioni sud presudio u njegovu korist, troškovi i dalje nisu pokriveni
Milan Knežević reagovao je na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o zalihama naftnih derivata, ističući da u Crnoj Gori ima više droge nego goriva
Sud u Novom Sadu smanjio je odštetu dosuđenu članovima porodice jednog od nastradalih u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Umesto pet miliona dinara, sud je presudio da se isplati 3,5 miliona dinara, uz zakonsku kamatu
Kako se novosadski Spens našao na listi mesta zatočenja hrvatskih zarobljenika tokom rata devesetih, objašnjavaju za „Vreme“ stručnjaci koji se decenijama bave ratnim zločinima. I zašto su ova mesta i danas polje takmičenja u raspirivanju mržnje
Rekonstrukcija Opšte bolnice u Smederevskoj Palanci počela je 2020. uz obećanje da će za tri godine nastati jedna od najmodernijih bolnica u ovom delu zemlje. Šest godina kasnije, predsednik Srbije poredi je s javnim toaletom
Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti. Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao
Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda
Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!