img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Klimatske promene

Najranjivija država Evrope: Srbija u visokom riziku od klimatskih promena

18. јул 2024, 10:52 S.Z.
Foto: Gerd Altmann/Pixabay
Copied

Polovina građana Srbije spada u ranjive grupe koje su u visokom riziku od klimatskih promena. Srbija se nalazi na 92. mestu u svetu kada je u pitanju ranjivost na klimatske promene, i na prvom je mestu u Evropi. Bez velikih ulaganja, situacija će bivati sve gora

Udeo stanovništva Srbije koji spada u bar jednu od grupa ranjivih na klimatske promene kreće se između između 45 i 55 odsto – toliko njih je u visokom riziku od klimatskih promena.

Od 20 do 30 odsto građana je u veoma visokom riziku od klimatskih promena, što znači da već trpe njihove posledice. Uzimajući u obzir projektovane promene klime, migracije u gradove i starenje stanovništva – ovaj udeo će se u budućnosti samo povećavati, navode stručnjaci, piše Nova ekonomija.

Visoke temperature postaju veliki problem naročito za ljude koji žive u urbanim sredinama, zbog efekta „toplotnog ostrva“ koje nastaje većim zagrevanjem asfalta, betona i drugih veštačkih površina u odnosu na zemljište i travnate površine.

Srbija se zagreva brže od ostatka sveta

Nekoliko decenija unazad imamo trend porasta temperature u celom svetu. Ali Srbija se nalazi u takozvanoj tranzitnoj zoni, jer istovremeno trpi širenje mediteranskog pojasa kroz češću pojavu suša, a sa druge strane trpi vlažne tendencije koje su na severu.

„Srbija, konkretno, je u oblasti koja se brže zagreva od ostatka sveta, pa se ona leti već zagrejala za 2.6 stepeni celzijusa u odnosu na period pre emitovanja ovolikih količina ugljen dioksida u svetu“, rekla je ranije za „Vreme“ Irida Lazić, istraživačica i saradnica u nastavi na Fizičkom fakultetu u Beogradu.

Objasnila je da je šira oblast mediterana „vruća tačka“ na planeti zemlji, da se tu dešavaju klimatske promene brže nego u ostatku sveta. Klimatske promene se ne događaju na isti način u svakom delu sveta istim intezitetom.

Postoje klimatske projekcije do 2100. godine. One zavise od klimatskog scenarija. Odnosno, odluka koje se donesu na državnim i institucionalnim nivoima, da li ćemo emitovati manje ugljen dioksida, da li ćemo uvesti potrebne ekonomske mere i preduzeti ostale potrebne korake.

„Sada možemo da predvidimo klimu u narednih 30 do 50 godina. U periodu od 1960-ih do 1990-tih imali smo ‘staru klimu’. I tada su toplotni talasi bili ređi i nisu bili ovakvog inteziteta. Sada imamo ‘novu klimu’. Recimo za 50 godina, period trajanja toplotnog talasa može da se poveća na mesec dana pa sve do 130 dana, ukoliko se na planeti ne smanji proizvodnja ugljen dioksida”, objasnila je Lazić.

Zemlja je u nekim delovima zagrejana već za 1.5 stepen. To prevazilazi granicu zagrevanja koju predviđa Pariski sporazum o klimatskim promenama. Srbija je takođe već zagrejana više od predviđene granice.

Dostigli smo tačku bez povratka

„Opis klimatskih promena su ekstremni događaji poput jakih padavina, ili jakih udara vetra. Možemo imati velike količine kiše. Pa se samim tim i češće javljaju poplave. Tokom ‘stare klime’ smo u periodu od 30 godina imali tri sušne godine. Sada, od 2011. do 2020. godine je svaka druga godina bila sušna. To je zaista alarmantan podatak”, kaže Lazić.

Ona podseća da smo sada u situaciji da moramo da mislimo o ublažavanju klimatskih promena.

„Nema više povratka na staro, ta tačka je pređena. Posledice emitovanja ugljen dioksida se osete nakon 10, 20 godina. Klimu više ne možemo da menjamo. Sada je bitno da se gradovi i države prilagode klimatskim promenama. Da obezbede infrastrukturu i budu spremni za velike količine padavina i suša”, kaže Lazić.

Kaže da ima slučajeva da se neki gradovi zagrevaju brže od okoline.

„Mnogi gradovi u svetu, godinama unazad, ublažavaju efekte zagrevanja. Fabranjem krovova u belo, rashlađivanjem ulica, investiranjem u posebne vrste asfalta, ispod koga se nalaze šljunak i zemlja, pa mogu da apsorbuju i velike količine padavina, čime se sprečavaju poplave. Ali to su skupe investicije. Zbog klimatskih promena mogu biti ugrožene zemlje trećeg sveta. Svi koji imaju novca da prilagode infrastruktutu gradova novoj klimi, to su već uradili”, kaže Lazić.

Kako navodi indeks koji je razvio američki Univerzitet Notr Dam, Srbija se nalazi na 92. mestu u svetu kada je u pitanju ranjivost na klimatske promene, i najranjivija je država Evrope.

Tagovi:

Globalno zegrevanje Klimatske promene Ranjive grupe Srbija Vrućina u gradovima
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Učenici Pete beogradske gimnazije blokirali su školu sa zahtevom za smenu v.d. direktorke škole Danke Nešović.

Peta beogradska gimnazija

18.октобар 2025. B. B.

Peti dan blokade Pete beogradske gimnazije: „Vapaj dece za normalnom nastavom“

Nastava u Petoj beogradskoj gimnaziji blokirana je peti dan

Prema informacijama saobraćajne policije, za prevrtanje autobusa sa radnicima kod Sremske Mitrovice kriv je vozač - zbog neprilagođene brzine, kaže ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.

Sremska Mitrovica

18.октобар 2025. B. B.

Dačić: Vozač kriv za prevrtanje autobusa kod Sremske Mitrovice

Prema informacijama saobraćajne policije, za prevrtanje autobusa sa radnicima kod Sremske Mitrovice kriv je vozač - zbog neprilagođene brzine, kaže ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić

Studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru neplanirano su, na putu ka Novom Sadu, konačili u manastiru Studenica.

Studenti

18.октобар 2025. B. B.

Studentsko „isceljenje za dušu“ na konaku u manastiru Studenica

Studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru neplanirano su, na putu ka Novom Sadu, konačili u manastiru Studenica, koji je u nadležnosti mitropolita žičkog Justina, koji je u nemilosti režima u Beogradu

Krajem marta 2025. godine ispred zgarde Informera je održan studentski protest „DEZinformer“ na kome je, prema Arhivu javnih skupova, učestvovalo oko 9500 građana.

Informer

18.октобар 2025. B. B.

„Vidimo se ponovo, Dragane“: Studenti pozivaju na protest ispred TV Informer

Za subotu u 17 sati studenti Fakulteta političkih nauka najavili su protest ispred TV Informer

Dekanka Filološkog fakulteta u Beogradu Iva Draškić Vićanović trebalo bi da 21. oktobra bude saslušana pred Prekršajnim sudom zbog prijave Prosvetne inspekcije.

Univerzitet u Beogradu

18.октобар 2025. B. B.

Novi pritisak na Univerzitet u Beogradu: Dekanka Filološkog fakulteta pozvana na saslušanje

Dekanka Filološkog fakulteta u Beogradu Iva Draškić Vićanović trebalo bi da 21. oktobra bude saslušana pred Prekršajnim sudom zbog prijave Prosvetne inspekcije

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure