img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Femicid

Najnesigurnije mesto za ženu je njen dom

17. мај 2024, 13:09 M.P. / FoNet
Foto: Pixabay/Counselling
Žene u Srbiji najčešće stradaju u partnerskom nasilju.
Copied

Poražavajuće statističke podatke izneo je Anonimni ženski centar. Za 12 godina u Srbiji je više od 400 žena izgubilo život. Ispostavlja se da najčešće stradaju od nasilja bliske osobe

Od 2011. do 2023. godine ubijeno je 406 žena i devojčica u Srbiji, podaci su „Femicid memorijala“, koji je danas predstavio Autonomni ženski centar.

„Ispostavlja se da je za ženu najnesigurnije mesto upravo njen dom, jer podaci pokazuju da je više od polovine  žena ubijeno u kući ili stanu u kom su živele sa partnerom ili drugom osobom koja ih ubila“, rekla je Vanja Macanović iz Atonimnog ženskog centra,

„Femicid memorijal“

Memorijal obrađuje 406 slučajeva femicida, od čega je 391 slučajeva ubijenih žena i 15 devojčica. Kako je Macanović objasnila, pojedini slučajevi su izostavljeni, kao i slučajevi samoubistava žena, do kojih je došlo kao posledica nasilja.

„Ideja je bila da se podaci o femicidu u Srbiji objedine na jednom mestu, ali i da se sećamo žena koje su ubijene u porodično-pratnerskom i seksualnom nasilju”, naglasila je Vanja Macanović iz te organizacije.

Prema njenim rečima, kroz tu bazu omogućena je pretraga po različitim filterima, tako da svako ko želi da pronađe informacija o slučajevima femicida može jednostavno to učiniti posredstvom platforme „Femicid memorijal“.

Takođe, objasnila je Macanović, podaci mogu biti preuzeti u formi eksel tabele ili pojedinačnih podataka prema filterima. Ona je predočila podatke koji govore o tome da najviše žena bude ubijeno u julu – čak 12,32 odsto.

Najzastupljenije je partnersko nasilje

Kada je reč o starosti žena, najveći broj žrtava imao je između 46 i 55 godina, njih 88, odnosno 21,67 odsto. Najviše femicida zabeleženo je u Beogradu – 80, odnosno 19,7 odsto, a zatim u Južnobačkom okrugu – 35, odnosno 8,62 odsto.

U partnerskom nasilju ubijeno je više od polovine žena, od čega 34,24 u braku i 17,73 odsto u parnerskoj vezi. U drugom porodičnom odnosu ubijeno je 39,8 odsto žena, od čega je u najvećem broju slučajeva ubica bio sin. Bivši partneri ubice su u 15,76 odsto slučajeva.

Silovatelji, poznanici, progonitelji i korisnici usluga prostitucije izvršioci femicida su u 2,47 odsto ispitanih slučajeva.

Najčešće sredstvo ubistva je hladno oružje (nož, skalpel, sekira, satara ili drugi oštri predmeti) u 38 odsto slučajeva. Vatreno oružje je na drugom mestu u 31,46 odsto slučajeva. Sledi ubistvo prebijanjem i bacanjem sa visine u 21,29 odsto slučajeva, kao i davljenje u 6,84 odsto slučajeva.

Macanović je ocenila da su žene koje žive u nasilju prestale da veruju institucijama i da zbog toga ne prijavjuju nasilje. Ipak, ona je ukazala na to da, bez obzira na to kakvo je javno mnjenje o prijavljivanju nasilja, uglavnom su životi žena, koje su prijavile nasilje, bili spaseni.

Tagovi:

Anonimni ženski centar Femicid u Srbiji Nasilje nad ženama
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
stanovi

Građevinarstvo

30.мај 2025. K. S.

Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi

U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11

Kako klimatske promene utiču na topljenje glečera

Klimatske promene

30.мај 2025. Katarina Šanc / DW

Kataklizma zbog topljenja glečera: Planine se obrušavaju, mora se dižu

Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe

REM

REM

30.мај 2025. K. S.

Građanske inicijative: Izbor za Savet REM-a još gori nego prošli put

Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti

Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure