img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Solarni potencijal Srbije

Na krovovima stambenih zgrada treba graditi fotonaponske sisteme

11. април 2025, 10:30 Dr Iva Batić (Klima 101)
Foto: Freepik/xb100
Ilustracija
Copied

Na krovove naših zgrada možemo da instaliramo skoro sedam gigavata solarnih kapaciteta što je veoma mnogo. Ukoliko bismo iskoristili sav potencijal samo stambenih krovova, mogli bismo da pokrijemo petinu ukupne godišnje proizvodnje struje u Srbiji

Po aktuelnim istraživanjima, ukupna instalisana snaga fotonaponskih sistema koje je moguće instalirati na krovove stambenih objekata u Srbiji je nešto manja od sedam gigavata (6,917 GW), piše Klima 101.

To bi bio srazmerno veliki udeo u planiranih 18,5 gigavata, koliko je procenjeno da je potrebno instaliratili fofotnaponskih sistema do 2050. godine kako bismo napustili ugalj i uspešno sproveli energetsku tranziciju, u zvaničnom državnom Integrisanom nacionalnom energetskom i klimatskom planu (INEKP).

Naravno, ovi planirani kapaciteti uključuju ne samo panele na krovovima naših kuća, već i solarne elektrane na zemlji, kao i instalacije na krovovima industrijskih, javnih i drugih objekata.

Poređenja radi, po aktuelnim procenama, trenutni celokupni kapacitet instaliranog solara u Srbiji je samo 181 megavat (0,181 GW).

Ukoliko bi potencijal fotonaponskih sistema na krovovima stambenih zgrada bio ostvaren, procena je da bi oni proizvodili nešto manje od 8000 gigavat-časova (GWh) električne energije godišnje – što je samo po sebi više od petine ukupne aktuelne proizvodnje EPS-a.

Ove procene su rezultat istraživanja koje je realizovano u okviru projekta Promotion of Renewable Energy and Energy Efficiency in Serbia, a koje je rađeno za potrebe Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije, na kojem sam učestvovala kao domaći ekspert u periodu od 2022. do 2023. godine.

Veliki neiskorišćeni solarni potencijal

Na osnovu mape globalnog potencijala solarnog zračenja na teritoriji Republike Srbije, može se videti da prosečna godišnja dozračena energija Sunca po jedinici horizontalne površine na otvorenom terenu (GHI) iznosi od 1.450 kWh/m2 na jugu, dok oko 1.250 kWh/m2 na severu Srbije.

Poređenja radi, u Nemačkoj se isti indeks GHI kreće između 900 kWh/m² i 1.200 kWh/m². Može se zaključiti da Srbija ima energetski potencijal solarnog zračenja koji je preko 30 odsto veći od energetskog potencijala solarnog zračenja u Nemačkoj, a koja je lider u proizvodnji električne energije iz fotonaponskih sistema u Evropi.

U 2024. godini, solarna energija činila je 13,8 odsto ukupne proizvodnje električne energije u Nemačkoj. Italija zauzima drugo mesto sa instaliranim kapacitetom od oko 25 GW, dok su Holandija i Poljska takođe među vodećim zemljama, i takođe sa dosta nižim vrednostima GHI od Srbije.

Potrebno oko četiri milijarde evra – ali cena stalno pada

Stambeni objekti u Srbiji predstavljaju značajan potencijal za izgradnju fotonaponskih sistema. S obzirom da su krovne konstrukcije pasivne, konstrukcija fotonaponskih sistema na stambenim zgradama ne ometa funkcionalnost zgrade, niti na bilo koji drugi način utiču na životnu sredinu.

Da bismo procenili cenu investicije potrebne za implementaciju punog tehničkog potencijala fotonaponskih sistema na krovovima stambenih zgrada u Srbiji, potrebno je da pretpostavimo specifičnu cenu fotonaponskog sistema. Ovaj trošak uključuje projekat, sve komponente, instalaciju i puštanje u rad.

Trenutna cena izgradnje fotonaponskog sistema po sistemu ključ u ruke iznosi između 500 i 600 evra/kW, pa bi se ukupna investicija za instaliranje 6.917 MW mogla proceniti na između 3,5 i 4,2 milijarde evra.

Važno je napomenuti da su jedinični troškovi instaliranja solarnih panela u stalnom padu. Kada je istraživanje rađeno, pretpostavljeni specifični trošak iznosio je duplo više – 1.200 evra/kW, pa je procenjena ukupna investicija iznosila oko 8,3 milijarde evra. Međutim, cena solara se u međuvremenu prepolovila, i to za samo tri godine.

Nameće nam se zaključak da je razvoj ovih potencijala više nego isplativ. Ako cena fotonaponskih sistema nastavi da pada u budućnosti, on će biti sve isplativiji. Tome doprinosi i osnovna prednost fotonaponskih sistema – njihova modularnost, što omogućuje faznu izgradnju, odnosno postepeno proširivanje kapaciteta u toku vremena.

Procena zasnovana na tipologiji zgrada

U istraživanju solarnog potencijala krovova stambenih zgrada u Srbiji analizirano je 43 tipologija stambenih objekata preuzetih iz baze podataka onlajn platforme Nacionalne tipologije stambenih zgrada u Srbiji, koja sadrži klasifikaciju jedno i višeporodičnih stambenih zgrada u Srbiji.

Izgradnja fotonaponskih sistema se podrazumeva na raspoloživim krovnim površinama koje imaju najbolju prostornu orijentaciju sa aspekta ukupne godišnje insolacije. Moduli sa neodgovarajućom orijentacijom primaju samo mali deo sunčevog zračenja, te na taj način proizvode malu količinu električne energije.

Raspoložive površine koje se mogu koristiti za ugradnju fotonaponskih modula su krovovi orijentisani prema jugu, istoku, zapadu, kao i jugoistočno i jugozapadno orijentisani krovovi. Razmatrana su tri osnovna oblika krovova: dvovodni, četvorovodni i ravni krovovi.

Kod stambenih objekata koji imaju dvovodni i četvorovodni krov fotonaponski paneli se postavljaju na konstrukciju po površini krova, prateći nagib krova. Ravni krovovi omogućavaju da se na njima može postaviti noseća konstrukcija sa optimalnom orijentacijom.

Različiti elementi krova zauzimaju između pet i 15 odsto raspoložive površine u zavisnosti od tipologije zgrade. Efekat zasenčenja od okolnih zgrada, drveća iznosi između 10 i 40 odsto raspoložive površine u zavisnosti od tipologije zgrade. Kako se pretpostavlja, za montažu i održavanje solarne elektrane neophodno je 20 odsto raspoložive površine krova – svu preostalu krovnu površinu moguće je prekriti solarnim panelima.

Tipologije stambenih objekata koju su obuhvaćene navedenim izvorima broje ukupno 3.202.850 stanova, a analizom gorepomenutih faktora došli smo do podatka da korisni krovni prostor pogodan za instaliranje fotonaponskih modula u Srbiji iznosi nešto više od 52 kvadratna kilometra (52 miliona kvadratnih metara).

Srbija je trenutno jedna od vodećih zemalja Evrope po tzv. karbonskom intenzitetu u proizvodnji električne energije, odnosno u emisijama CO2 po proizvedenom kilovat-času.

S obzirom na to da svaki kilovat-čas proizveden pomoću solarne energije zamenjuje prosečni kilovat-čas iz sadašnjeg miksa električne energije u Srbiji, ostvarenje solarnog potencijala samo krovova stambenih zgrada uštedelo bi po našim procenama 19% nacionalne emisije CO2 iz energetskog sektora.

Istovremeno, pošto stambeni sektor čini oko 45 odsto godišnje potrošnje električne energije u Srbiji (oko 13,8 teravat-časova), razvijanje punog potencijala fotonaponskih kapaciteta na krovovima stambenih zgrada izmirivalo bi oko 58 odsto sadašnje potrošnje električne energije u našim domaćinstvima.

Tagovi:

Električna energija Energetika solarna energija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Student Pravnog fakulteta u Nišu Dimitrije Dimić osumnjičen je da sumnje da je sa svojim kolegama pozivao na nasilnu promenu ustavnog poretka.

Studenti

15.октобар 2025. B. B.

Studentima Luki Stevanoviću i Dimitriju Dimiću ukinut kućni pritvor

Studentima iz Kragujevca i Niša Luki Stevanoviću i Dimitriju Dimiću u sredu je ukinut kućni pritvor

Televizije Nova i Sport klub dobile nove direktore.

Mediji

15.октобар 2025. B. B.

Televizije Nova i Sport klub dobile nove direktore

Televizije Nova i Sport klub dobile su nove direktore koji sada praktično mogu da odlučuju o sudbini tih televizija i zaposlenih na njima

U padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine poginulo je 16 ljudi, a jedn aosoba je teško povređena.

Pad nadstrešnice

15.октобар 2025. B. B.

Anketna komisija: Pad nadstrešnice posledica delovanja kriminalne grupe na čelu sa Vučićem

„Urušavanje nadstrešnice posledica je delovanja organizovane kriminalne grupe. Smatramo da postoje osnovi sumnje da se na čelu te kriminalne grupe nalazi predsednik Republike”, izjavio je u sredu član Anketne komisije za ispitivanje odgovornosti za pad nadstrešnice u Novom Sadu Tanasije Marinković

Afera Vujadin Savić

15.октобар 2025. Ivan Mitkovski

Slučaj Vujadina Savića i „curenje“ iz MUP-a i tužilaštva: Zašto građani ne veruju državi?

Slučaj Vujadina Savića otkriva kako curenje informacija iz istraga u Srbiji postaje pravilo, a ne izuzetak. Kada policija i tužilaštvo postanu izvor tabloida, poverenje u institucije nestaje – a strah postaje jedini sistem zaštite

Roditeljstvo u razvodu

15.октобар 2025. Marija L. Janković

Slučaj Nikole Kalinića: Da li se u Srbiji diskriminišu razvedeni očevi?

Emotivan je bio Nikola Kalinić kada je davao izjavu, ali ne samo zbog dobijene utakmice, već i zato što nije video ćerku dvadeset dana. Stručnjaci za „Vreme“ odgovaraju na pitanje da li se u Srbiji pri razvodu diskriminišu očevi

Komentar

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure