

Niš
Sprega režima i medija: Gradska toplana plaća „niškom Informeru“ milione
Gradska toplana u Nišu je samo od početka ove godine sa vlasnikom takozvanog „niškog informera”, Niš TV-a, sklopila ugovore u vrednosti od preko 2,6 miliona dinara




Giganti nemačke automobilske industrije „ozbiljno“ shvataju optužbe radnika zbog uslova rada u leskovačkoj Juri. U Mercedesu za „Vreme“ navode da su pokrenuli reviziju
„Da sad Nemce pustimo da vide šta se radi, kako se radi kod nas u pogonu, verovatno bi ljudi pobegli kroz ventilaciju“, kaže za „Vreme“ Predrag Stojanović koji vodi sindikalnu organizaciju u pogonu Jure u Leskovcu.
Stojanović je ovog juna onde predvodio i štrajk. U martu ove godine ga je Apelacioni sud u Nišu vratio na posao nakon što je dobio otkaz, navodno jer se bavi sindikalnim organizovanjem.
Pogoni Jure iz Srbije isporučuju kablove za automobile i gigantima industrije kakvi su Mercedes i Audi.
Ovi su pak dužni da motre na poštovanje ljudskih prava kod svojih dobavljača – na to ih je obavezao nemački Zakon o lancima snabdevanja koji je stupio na snagu početkom prošle godine.
„Vreme“ u novom broju u četvrtak (24. oktobar) donosi veliko istraživanje o tome da li su nemačke automobilske kompanije išta preduzele po žalbama iz Srbije.
„Kod nas je postalo normalno da ne smeš da ideš u WC. Da se stiskaš, stiskaš, stiskaš, da su ljudima bešike propale“, priča Stojanović o radu u Juri zbog kojeg se Samostalni sindikata metalaca Srbije požalio Mercedesu i Audiju.
Iznureni i očajno plaćeni
U prepisci u koju imamo uvid, sindikalci pišu da se u Juri sistematski krši pravo na sindikalno okupljanje, da su radnici iznureni i očajno plaćeni, da su izloženi opasnim hemikalijama, da je firma kršila pravo na štrajk tako što je upošljavala dodatne radnike da zamene štrajkače.
U Audiju kažu da „proveravaju okolnosti“ u Juri, a u Mercedesu da su stvar shvatili ozbiljno i „primorali dostavljača da pruži objašnjenje“.
„Dodatno smo angažovali nezavisnu revizorsku kuću da sprovede međunarodno priznatu procenu održivosti. Postupak još nije završen“, navodi Mercedes u odgovorima za „Vreme“. Dodaje se da će, ako bude potrebe, preduzeti mere kako bi se dobavljač pridržavao standarda.
Iz Jure su ignorisali upit o optužbama radnika i potezima nemačkih firmi.
Inspekcija dođe, a onda ništa
Nije da su sindikalci preskočili domaće institucije, naprotiv. Inspekcija rada ih je ovog juna obavestila da je vršila kontrolu u Juri i podnela dva zahteva za prekršajne postupke.
Jedan zbog zapošljavanja dvanaest radnika koji je trebalo da „odmene“ štrajkače, a drugi jer „pojedini zaposleni nemaju nedeljni odmor u trajanju od 24 sata ili dnevni odmor u trajanju od 12 sati“ čime su prekršeni i Zakon o štrajku i Zakon o radu.
„Sve to oni utvrde, ali tu staje“, kaže sindikalac Stojanović. U Srbiji je, kažu radnici, strani investitor zaštićen poput belog medveda.
Otuda i određene nade da bi nemački zakon mogao da im pomogne, ako su već u Srbiji viđeni kao jeftini par ruku.
*ovaj članak je pisan uz podršku Journalismfund Europe
Ceo članak čitajte u broju „Vremena“ koji na kioske stiže u četvrtak (24. oktobar) ili se pretplatite na štampano ili digitalno izdanje


Gradska toplana u Nišu je samo od početka ove godine sa vlasnikom takozvanog „niškog informera”, Niš TV-a, sklopila ugovore u vrednosti od preko 2,6 miliona dinara


Srbija će, po svemu sudeći, dobiti novi univerzitet sa imenom „Sveti Sava“, a osnivaju ga Vlada i SPC. Kada će, gde i s kojim tačno ciljem ova nova visokoškolska ustanova biti osnovana, zasad nije poznato


Televizija je u Srbiji dominantan medij koji gleda čak 96,7 odsto ispitanika, ali je kredibilnim izvorom informacija smatra samo 36,9 odsto. Štampu nikada ne čita čak 77,4 odsto građana, dok je svakodnevno prati svega 1,3 odsto. Kojim medijima građani veruju, kako utiču na njih i da li uspevaju da prepoznaju štetne sadržaje


Posle urušavanja plafona u učionici u OŠ „Karađorđe“ u Saranovu posle renoviranja, istraga otkrila sumnje na lažiranu dokumentaciju, neispunjene uslove za izvođenje radova i višemilionsku štetu po budžet


Lični podaci čak 5.000 pacijentkinja jedne ginekološke klinike u Srbiji, sa imenima, brojevima telefona, ali i dijagnozama i terapijama, su procurili, saznaje „Vreme“. Klinika nije želela da plati otkup hakerima. Mogu li se pacijentkinje zaštititi i šta može da uradi država
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve