img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tržište rada

Lako do dobro plaćenog posla: Odoše nam i majstori u Nemačku

01. јун 2024, 10:50 Jelena Đukić-Pejić/DW
Foto: Nikolas/Pixabay
Copied

Srbija već sada ozbiljno kuburi sa radnicima, a od danas, 1. juna, se širom otvaraju vrata Nemačke koja će iz zemalja Zapadnog Balkana zapošljavati i do 50.000 radnika godišnje, duplo više nego do sada. Da li će u Srbiji uopšte ostati neki majstor koji već nije u penziji, a da valja

Dragi Marković iz Smedereva je iskusni armirač još od 1977. U karijeri od skoro pola veka radio je često i u inostranstvu – u Rusiji, Ekvatorijalnoj Gvineji i Nemačkoj. I sada ima dosta ponuda za Nemačku, i rado bi otišao da je, kako kaže, makar malo mlađi, piše Dojče vele (DW)

„Ljudi uvek beže vani, više je para“, kaže Dragi za DW. „U Nemačkoj imaš 15 evra po satu, a u Srbiji 5, možda 6 evra po satu. Tamo se radi bez žurbe i važan je isključivo kvalitet, dok se u Srbiji uvek žuri, pa ako je 2 dana rok za nešto, traže ti da ti završiš za jedan dan. Mnogo je stresnije raditi u Srbiji“, objašnjava Dragi.

Radno vreme mu je od 7 do 17, sa dve pauze i plaćenim toplim obrokom. To je dnevno 50, odnosno 60 evra.

U Nemačkoj je imao isto radno vreme i tri puta više novca, obezbeđen smeštaj, a hranu je morao sam da kupi. Isplati se, kaže on. I puno mlađih od njega će sigurno otići, posebno sada kada Nemačka ima novo pravilo za Zapadni Balkan.

Srbija već ima veliki problem sa nedostatkom radnika

Od 01. juna prema ovom pravilu, radnici iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, sa Kosova, iz Severne Makedonije i Albanije mogu znatno lakše da odu na neodređeno vreme u Nemačku, i to do 50.000 njih godišnje, što je duplo više nego do sada. Postavlja se pitanje ko će ostati da radi u ovim zemljama.

image(206)
Radnici na građevini u Srbiji / Foto: Jelena Đukić-Pejić/DW

Srbija već ima veliki problem sa nedostatkom radnika, i na gradilištima uveliko rade radnici iz Turske, Kine, Albanije, Indije i Pakistana. Radnicima iz tih zemalja 5 ili 6 evra na sat u Srbiji sa plaćenim smeštajem i hranom možda ne zvuče loše.

Međutim, postavlja se pitanje koliko su dobri oni radnici koji ostaju u Srbiji. I kakve ćemo radnike imati ubuduće, s obzirom na prosečne godine onih koji su sada tu – jedan radnik na građevini u proseku ima 57 godina.

Uvoz radnika ne može da nadoknadi gubitak najboljeg kadra

Ekonomista prof. Boban Stojanović ne vidi ništa loše u samoj fluktuaciji radnika, ali kao veoma loše vidi to što će naša zemlja da izveze i najkreativnije visokostručne kadrove i najbolje manje obrazovane ljude.

image(208)
Boban Stojanović / Foto: Jelena Đukić-Pejić

„Tu su jasni eksterni pozitivni efekti za zemlju koja dobija takve radnike“, kaže prof. Stojanović za DW.

„Na žalost po Srbiju i po zemlje u regionu, Zapadna Evropa prvenstveno, pa i Amerika i Velika Britanija prihvataju upravo takve radnike, šire kvote, liberalizuju dolazak i sa porodicom, i ostavljaju ovakve zemlje bez takvih kadrova. Šta će nadoknaditi taj gubitak kadrova? Da li taj uvoz? Najverovatnije ne, jer uvoz tog tipa radnika ipak je teško očekivati iz Pakistana ili iz Indije. To je problem za sve zemlje regiona, zemlje se prazne, i niska je stopa nataliteta i plus nam odlaze ljud. Taj proces može da se zaustavi samo stvaranjem uslova za ostanak“, smatra naš sagovornik.

Prema njegovim rečima, i dosadašnji odlazak kadrova iz Srbije pokazao je da veća plata nije jedini kriterijum zbog kojeg odlaze.

„Mladi ljudi odlaze upravo zbog neefikasnih institucija, zbog obrazovanja koje ima mnogo manjkavosti, zbog zdravstva koje nije u mnogim sferama ni rešeno, i jednostavno vide rešenje u drugoj zemlji koja je organizovana više, u kojoj je društveno blagostanje veće, pa i njihove plate veće. To je ono što oni vide, mogućnost perspektive za sebe i svoju decu. „, kaže prof. Boban Stojanović.

U Srbiji se niko ne bavi odlaskom radne snage

Kako ide procedura odlaska radnika, i koji radnici su najpotrebniji Nemačkoj iz zemalja Zapadnog Balkana nismo uspeli da saznamo ni u nemačko–srpskoj privrednoj komori, niti u Regionalnoj privrednoj komori Srbije jer, kako kažu, ne bave se temom migracije radne snage. U Ambasadi Savezne Republike Nemačke u Srbiji su obećali odgovore, ali do zaključenja ovog teksta, odgovori nisu stigli.

Ima li još ko da ode na rad na neodređeno u Nemačku iz Srbije, BiH, Crne Gore ili Severne Makedonije, pribojavaju se sagovornici DW. Međutim, ima i onih koji ne dele taj strah.

„Kad radnici odu u penziju, idem i ja“

Ljubiša Ristić je investitor i izvođač radova i u svojoj firmi ima radnike koji su sa njim još od 1994. a dvojica su, kako kaže, iz njegove firme otišla u penziju. Zadržava ih dobrom platom, fer odnosima u firmi i sigurnom zaštitom na radu.

image(207)
Foto: Jelena Đukić-Pejić

„Oni su zadovoljni platom, plata je dva puta mesečno, 15. i 30 u mesecu, i za sve ove godine nikada nisam kasnio sa platom. I ja zaista nisam imao problem sa radnicima. A istina je da radnika nema. Najviše zato što nema mladih radnika. Niko od mladih neće na građevinu, niko neće ‘na mešalicu i lopatu’, svi maštaju o nečemu drugom i zbog toga dolazi do manjka radne snage, barem u građevini“, smatra Ristić dodajući da su njegovi radnici u četrdesetim i pedesetim godinama.

Šta će biti kad i oni odu u penziju, i kolika je to plata koja zadovoljava građevinskog radnika?

Ljubiša Ristić kaže da će i on tada ići u penziju, a o platama radnika nije želeo da govori. Ipak, od majstora na drugim građevinskim objektima koji su želeli da ostanu anonimni saznajemo da je uobičajeno da majstori primaju novac na račun i „na ruke“.

Svi majstori su penzioneri

Dragi Marković s početka priče ipak kaže da Srbiji fale majstori svih profila. Pozivajući se na svoje veliko iskustvo kaže da više nema ni dobrih majstora.

S obzirom da je do pre tri godine radio i na Beogradu na vodi, kaže da su i za taj veliki projekat problemi sa dobrim majstorima bili vrlo očigledni.

„Svi kažu da su majstori. Ili za moj posao, oni kažu da su armirači, ali oni ne znaju osnovne stvari u poslu, da gledaju u crteže, planove i projekte, da rade samostalno. Meni nije potreban inženjer koji mi kaže šta i kako treba da radim, ja pogledam u projektu koja je greda, koliko ide armature i sve radim samostalno, a tako treba, da budeš samostalan majstor“, kaže Dragi.

Na to što nema novih mladih majstora, Dragi kaže: „Neće da budu tamo gde je promaja ili jako sunce. Na ovom gradilištu na kome sam sada ima njih troje, četvoro koji imaju oko 40 godina, a ovo ostalo, sve su, iskreno rečeno, penzioneri“.

Tagovi:

majstori posao u Nemačkoj Radnici tržište rada
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Zgrada RTS-a

Javni servis

19.октобар 2025. M. L. J.

RTS isekla 15 sekundi iz emisije „Važne stvari“ – zbog loše vode

Radio televizija Srbije isekla je deo emisije u kojem devojčica govori da u Zrenjaninu nema ćiste vode

Obrazovanje

19.октобар 2025. Ana Adamović

Gimnazija “Stevan Sremac” u Nišu: Pritisci i pretnje školske uprave

I u niškoj gimnaziji „Stevan Sremac“ zaposleni trpe pritiske novoizabrane uprave, isto kao u beogradskoj Petoj gimnaziji i u „Jovinoj“ u Novom Sadu

Učenici Pete beogradske gimnazije blokirali su školu sa zahtevom za smenu v.d. direktorke škole Danke Nešović.

Peta beogradska gimnazija

18.октобар 2025. B. B.

Peti dan blokade Pete beogradske gimnazije: „Vapaj dece za normalnom nastavom“

Nastava u Petoj beogradskoj gimnaziji blokirana je peti dan

Prema informacijama saobraćajne policije, za prevrtanje autobusa sa radnicima kod Sremske Mitrovice kriv je vozač - zbog neprilagođene brzine, kaže ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.

Sremska Mitrovica

18.октобар 2025. B. B.

Dačić: Vozač kriv za prevrtanje autobusa kod Sremske Mitrovice

Prema informacijama saobraćajne policije, za prevrtanje autobusa sa radnicima kod Sremske Mitrovice kriv je vozač - zbog neprilagođene brzine, kaže ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić

Studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru neplanirano su, na putu ka Novom Sadu, konačili u manastiru Studenica.

Studenti

18.октобар 2025. B. B.

Studentsko „isceljenje za dušu“ na konaku u manastiru Studenica

Studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru neplanirano su, na putu ka Novom Sadu, konačili u manastiru Studenica, koji je u nadležnosti mitropolita žičkog Justina, koji je u nemilosti režima u Beogradu

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure