img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Turizam

Nema krize za kruzere

02. avgust 2026, 13:53 Hajdi Radvilas
Kruzer u daljini Foto: AP/Arilson Almeida
Kruzer u daljini
Copied

Divovski brod, mala kabina, mnogo hrane i veselja… sve više ljudi ludo je za krstarenjima u velikim kruzerima koji kao da su otporni na svaku krizu

Prošle godine je širom sveta više od 37 miliona putnika otplovilo na krstarenje, što je najveći broj do sada. Tako pokazuju podaci Međunarodnog udruženja kompanija za kružna putovanja (Cruise Lines International Association, CLIA).

To udruženje predstavlja više od 95 odsto svetske ponude kružnih putovanja i očekuje nove rekorde u narednim godinama, piše Dojče vele.

Kristijan Rel, glavni ekonomista internet-brokera Scalable Capital, objašnjava:

„Poslednjih godina svedoci smo određene promene u potrošačkom ponašanju. Kada štede, ljudi najpre smanjuju klasičnu materijalnu potrošnju, odnosno kupovinu nameštaja, automobila ili odeće, ali su i dalje spremni da izdvoje novac za doživljaje. A odmor je i dalje jedno od najlepših životnih iskustava.“

Na brod – bez briga i organizacije

Prema Relovim zapažanjima, rast popularnosti krstarenja pre svega proizlazi iz njihovog koncepta.

„Reč je o svojevrsnom all inclusive paketu. Kada jednom odlučite da putujete kruzerom, na njemu možete da provedete ceo odmor, a veliki deo organizacije unapred je rešen.“

Ključna prednost je komfor. Hrana, zabava, wellness i sportski sadržaji već su obezbeđeni. Dodatne usluge, poput izleta na kopnu, mogu da se rezervišu, ali nisu obavezne. Gde god putnici pristanu, njihov plutajući hotel prati ih na svakom koraku.

Danas gotovo da ne postoji vrsta krstarenja koja nije dostupna na tržištu: od jeftinijih do ultraluksuznih aranžmana, od manjih brodova do džinovskih kruzera koji mogu da prime više od 7.500 putnika. Postoje krstarenja namenjena porodicama, samcima, ljubiteljima zabavne muzike ili hevi metala, kao i ona koja su usmerena na zabavu ili kulturu.

Takva ponuda naročito privlači putnike u SAD, gde živi najveći broj redovnih korisnika kruzera. CLIA je prošle godine u SAD zabeležila 20,6 miliona okeanskih krstarenja, što je 7,5 odsto više nego godinu ranije.

Na drugom mestu nalaze se nemačkiputnici, ali uz značajno zaostajanje. Tokom 2025. godinebili su gotovo na tri miliona okeanskih krstarenja, deset odsto više nego prethodne godine.

Najveća zarada dolazi od dodatnih usluga

Posao sa kruzerima je po pravilu izuzetno profitabilan. Royal Caribbean Group, jedna od najvećih svetskih kompanija u ovoj oblasti, prošle godine ostvarila je neto dobit veću od četiri milijarde dolara.

Prema Relovim rečima, cene karata uglavnom su određene tako da pokriju fiksne troškove poslovanja. Posebno na brodovima sa nekoliko hiljada putnika, karte mogu da se prodaju po relativno pristupačnim cenama kako bi se popunili kapaciteti.

„Prava zarada ostvaruje se kroz dodatne usluge, kao što su izleti na kopnu, specijalizovani restorani, wellness centri, kazina i prodaja alkoholnih pića“, objašnjava Rel.

U odnosu na većinu turističkih destinacija na kopnu, kruzeri imaju još jednu važnu prednost: kompanija na brodu praktično ima monopol.

„Bez obzira na to na šta putnik troši novac, pa čak i kada iz dosade kupuje u brodskim prodavnicama ili umetnička dela na brodu, taj novac na kraju završava kod brodarske kompanije. To je veoma zanimljiv poslovni model.“

Tri američka giganta dominiraju tržištem

Takav model privukao je i brojne investitore. Tri najveće kompanije na izrazito koncentrisanom tržištu imaju sedište u SAD. Najveća po broju brodova i putnika je Carnival Corporation, dok slede Royal Caribbean Group i Norwegian Cruise Line.

Sve tri kompanije kotiraju se na Njujorškoj berzi i deo su indeksa S&P 500, koji okuplja 500 najvažnijih američkih kompanija.

Najpopularnije destinacije i dalje su Karibi, Mediteran i Baltičko more.

Najveći broj kruzera danas plovi pod zastavom Bahama, ali su česti i Panama, Bermuda i Malta.

Krize kratkoročno pogađaju, ali ne menjaju trend

Pandemija je pokazala koliko je ova industrija zavisna od spoljašnjih faktora, pa i na geopolitičke poremećaje.

Rat sa Iranom zatekao je brodare nespremne. Tokom zimskih meseci mnoge kompanije organizuju krstarenja oko Arapskog poluostrva, a više kruzera našlo se blokirano u arapskim lukama nakon iranske blokade Ormuskog moreuza. To je izazvalo dodatne troškove zbog evakuacije putnika avionima.

Osim toga poskupelo je i gorivo. U takvim okolnostima gotovo niko trenutno ne razmatra krstarenja ka Dubaiju i drugim lukama Persijskog zaliva.

Putnici žele održivost, ali ne i veće cene

Ekološka pitanja sve više utiču i na industriju kružnih putovanja. Sve stroži propisi koje uvode brojne luke i države zahtevaju velika ulaganja u brodove koji koriste ekološki prihvatljivija goriva, poput tečnog prirodnog gasa ili metanola.

Međutim:„Putnici podržavaju kompanije koje poštuju socijalne standarde i ulažu u zaštitu životne sredine. To im se dopada. Ali nisu spremni da plate dodatnih stotinak evra samo zato što kompanija posluje održivije.“

Upravo zbog toga, kompanije koje najviše ulažu u održivi razvoj mogle bi da se suoče sa manjim profitnim maržama. Ipak, uprkos krizama, geopolitičkim rizicima i visokim troškovima, industrija kružnih putovanja za sada nastavlja da plovi punom parom.

Samo u avgustu: Uštedite tri hiljade dinara na godišnjoj pretplati na digitalno izdanje „Vremena“! Iskoristite popust ovde i podržite nezavisno novinarstvo.  

Tagovi:

Turizam Putovanja kruzeri
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Vesti

16.novembar 2026. M.T.

Strazbur: Srbija nije zaštitila romskog dečaka od napada u Valjevu

Sud u Strazburu utvrdio je da Srbija nije zaštitila devetogodišnjeg romskog dečaka koji je 2016. u Valjevu ošamaren zbog sviranja harmonike. Inicijativa A 11 kaže da slučaj ukazuje na obrazac nekažnjivosti rasno motivisanih napada na Rome

mediji

Vesti

16.novembar 2026. A.M.

Kako Media Daily nominuje „najbolje sajtove u regiji”

Među 20 nominovanih portala Media Daily za najbolji regionalni portal našlo se i sedam iz Srbije, uključujući medije koje finansira Telekom

Direktor „Jovine“ gimnazije Radivoje P. Stojković

Vesti

16.novembar 2026. N. R.

„Vreme“ saznaje: Direktor Jovine gimnazije razrešen dužnosti

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković potpisao je rešenje o razrešenju Radivoja Stojkovića sa mesta direktora novosadske Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“, saznaje „Vreme“

Miodrag Majić

Vesti

16.novembar 2026. M. L. J.

Majić: Tužilaštva su štitila vlast umesto da gone počinioce krivičnih dela

Sudija Miodrag Majić ocenio je da su tužilaštva štitila vlast i njene saradnike od krivičnog gonjenja. Smatra da će biti neophodno da se preispita odgovornost pojedinaca u pravosuđu i uspostavi jasan sistem disciplinskih postupaka

Društvo

16.novembar 2026. Anja Mihić

„Afera bubamara“: Kako sin Cece Ražnatović brani pravoslavlje

Veljko Ražnatović je prošle nedelje u vrtiću u Titelu branio pravoslavlje od kostima bubamare. Njegova reakcija pokrenula je raspravu o rodnim ulogama, tradicionalizmu i vaspitanju dece, ali i talas šala na društvenim mrežama

Komentar
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure