img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Glogov kolac za AVNOJ Matije Bećkovića

22. септембар 2025, 09:33 Luka Tripković
Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
Dok studente prebijaju i hapse, Matija Bećković se razračunava sa Titom
Copied

Matija Bećković se razračunava sa gotovo pola veka mrtvim Josipom Brozom. Mogao bi da umesto toga svoj ugled založi za decu koju sada otimaju, prebijaju, lome im vilice i prete silovanjem u državnim objektima

Na predlog Matije Bećkovića, poslaničke grupe POKS i SMS podnele su Narodnoj skupštini predlog o ukidanju odluka donetih na Drugom zasedanju AVNOJ-a.

Dok je Srbija na ivici građanskog rata, akademik razbuktava onaj koji je završen pre osamdeset godina. Zašto ova inicijativa dolazi baš sada?

Podnosioci predloga ukazuju da je na sednici AVNOJ-a „Srbija gurnuta u jugoslovenski eksperiment koji je vekovima građene temelje razorio i ostavio trajne ožiljke.“

Privilegije u „jugoslovenskom elsperimentu“

Očekivao sam da je akademik upoznat sa time da je Jugoslaviju stvorio srpski kralj, i da je u vreme drugog zasedanja AVNOJ-a Jugoslavija kao kraljevina sa srpskom krunom na čelu (zajedno sa prvobitnom iteracijom SHS) postojala gotovo punih 25 godina.

Kao neko ko laska samom sebi da je pisac, podsetio bih akademika da mu je „jugoslovenski eksperiment“ omogućio da od nekoliko zbirki poezije živi u centru Beograda bez potrebe za stalnim zaposlenjem. Voleo bih da porazgovara sa značajno mlađom koleginicom Radmilom Petrović o tome kako danas žive pesnikinje i pesnici za koje već sada možemo mirna srca da tvrdimo da su ostavili trag u srpskoj književnosti.

Kao nastavnik Univerziteta umetnosti podsetio bih akademika da je „jugoslavenski eksperiment“ njegove poznanike i prijatelje, na primer slikara, profesora i akademika Stojana Ćelića, o trošku države slao na studijska putovanja širom Evrope kako bi razvili svoje slikarstvo, što je za posledicu imalo da se dela akademika Ćelića nađu u kolekciji njujorške MOMA-e. Tada je samo u Beogradu umetnicima bilo na raspolaganju nekoliko stotina ateljea koje je dodeljivala gradska komisija.

Ja danas studentima govorim da vode računa o dimenzijama slika koje rade ukoliko nemaju ludačku sreću da dolaze iz relativno imućne porodice ili nisu nasledili nekretninu u kojoj bi mogli da ih skladište.

Badinterova komisija

Kao demokrata ću pak uvažiti ovu inicijativu i razumeti je kao poziv na dijalog.

Milan St. Protić je javno svedočio da je gospodina Badintera pitao zašto je njegova komisija donela odluku da se SFRJ „cepa“ po avnojskim granicama, a ne po graničnim linijama država koje su svoj suverenitet ugradile u novonastalu državu. Ugledni Francuz mu je odgovorio da je komisija po međunarodnom pravu bila vlasna da odlučuje samo o onome oko čega su se prethodno složile sve strane u postupku. Dakle, svi predsednici novonastalih država, zaključno sa Slobodanom Miloševićem, zalagali su se za avnojske granice.

Zašto se akademik tada nije usprotivio Miloševiću, nego je zanosno izjavio da se „Sloboda piše sa n“?

Najskuplja srpska reč

Umesto da se upire da riblju čorbu sipa u akvarijum, očekivao bih da akademik, tobože osetljiv na nacionalne interese, zna da je poštovanje principa avnojskih granica jedini preostali međunarodnopravni mehanizam za zaštitu Srba na severu Kosova: takozvani sever Kosova je nakon Drugog svetskog rata bio deo uže Srbije i ozbiljna država bi u skladu sa tim principima mogla da opovrgne pravo kosovskim Albancima i KFOR-u na upravljanje ovom teritorijom i povrati pun suverenitet nad prostorom koji je još uvek većinski naseljen Srbima, a nad kojima se ovih dana sprovodi tiho etničko čišćenje uz asistenciju zvaničnog Beograda.

Zašto je akademiku, koji je izjavio da je „Kosovo najskuplja srpska reč“, važno da se odricanjem AVNOJ-a uništi svaka budućnost Srba na Kosovu?

Da li se iza ove metafore krije poslovična odlika srpskih nacionalista da sve ima svoju cenu, a da je za Kosovo potrebno izdvojiti najviše sredstava?

Budući da akademik vreme SFRJ opisuje kao “ najmračniji period u istoriji Srbije u kome je ukinut legalni poredak, ubijani su neistomišljenici, otimana imovina, uništavano nacionalno dostojanstvo“, kao građanin ga pitam zašto u tom slučaju nije podneo zahtev za otvaranje arhiva UDBA-e?

To bi bilo daleko svrsishodnije.

Prioriteti dok mlate i hapse studente

Iza ovog predloga stale su strančice pune bivših (i budućih?) režimskih jurišnika, ali i narodni poslanik Miloš Parandilović, koji je politički promućurno proletos po prvi i jedini put samostalno izašao na izbore, i to baš u Nišu, i gle čuda, dobio je taman toliko glasova da ostane ispod cenzusa i tačno onoliko koliko je po Dontovom sistemu trebalo da se „prelije“ SNS-u kako bi sačuvao vlast u ovom gradu.

U trenutku kada decu u Srbiji otimaju, prebijaju, lome im vilice i prete silovanjem u državnim objektima, kada se na mirno okupljene građane puca iz ilegalnog zvučnog oružja, zamolio bih akademika da svoj društveni ugled, umesto u borbu sa pola veka mrtvim Brozom, uloži u borbu za budućnost ove zemlje.

Jer Srbiji preti da ostane bez budućnosti. A onda će prošlost biti nevažna, jer neće biti nikoga da je se seća.

Neće biti nikoga ni da recituje njegove pesme u svečanoj sali gimnazije koju smo obojica završili. A to bi zbilja bilo šteta.

Tagovi:

avnoj Matija Bećković SFRJ Studentski protesti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Legalizacija

22.септембар 2025. B. B.

Radmilo Marković: Legalizacija objekata i u nacionalnim parkovima

Dok će „obični“ građani moći da legalizuju objekte koje su bez dozvole izgradili na svojim parcelama, oni manje obični moći će da legalizuju vile u nacionalnim parkovima. Košta malo više, ali nije da nemaju

Jovina gimnazija je jedna od najstarijih gimnazija u Srbiji

Novi Sad

22.септембар 2025. T. S.

Štrajk upozorenja u „Jovinoj“ gimnaziji: Nastavnici protiv mobinga i raseljavanja škole

Nastavnici „Jovine“ gimnazije u Novom Sadu tvrde da su mesecima izloženi mobingu i pritiscima rukovodstva, zbog čega su najavili štrajk upozorenja

Hrvatska

22.септембар 2025. Igor Lasić/DW

Kulturkampf: Hrvatski ratni veterani protiv „mrzitelja“ Hrvatske

Letnje rasprave oko zabrane levičarskih kulturnih festivala u Hrvatskoj pokazale su da borba za javni prostor više nije samo kulturna, već duboko politička. Dok veteranske udruge targetiraju organizatore kao „mrzitelje Hrvatske“, levica ostaje zatvorena u uski festivalski krug

Nova pravila putovanja u EU

22.септембар 2025. I.M.

Ulazak u EU: Šta je „Entry/Exit System“ i kako pogađa građane Srbije

Od 12. oktobra oktobra 2025. godine, svi državljani zemalja koje nisu članice Evropske unije suočiće se sa novim pravilima ulaska u Šengen zonu – biometrijskim proverama i digitalnim evidencijama

Energetika

22.септембар 2025. Bojan Bednar

„Promena vlasničke strukture NIS-a urađena samo forme radi”

Promena vlasničke strukture NIS-a urađena je pre svega da bi se povećale šanse da se američke sankcije NIS-u odlože na duži period od „medenog meseca“, kaže za „Vreme“ stručnjak za energetsku politiku Miodrag Kapor

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure