img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srbija

Divlje deponije na svakom koraku, počinioci bez kazne

15. februar 2024, 11:05 Z.S/Vamedia/Vreme
Foto: dragana prica / cins
Copied

Čak i kada se u smeću na osnovu sadržaja nađe dokaz da je đubre nesavesno izbacio u prirodu, nemoguće je počinioca kazniti, jer u Srbiji takav dokaz nije održiv na sudu

Iz budžeta grada Valjeva za uklanjanje divljih deponija JKP Vidrak biće izdvojeno 833.300 dinara.

Na koju god stranu od Valjeva da se krene pa i u samom gradu vidljivo je postojanje divljih deponija. Čak i kada se u smeću nađe dokaz vlasništva nemoguće je počinioca kazniti.

Svake godine iz budžeta grada biva izdvojen novac za uklanjanje divljih deponija. Deponije uklanja JKP Vidrak po nalogu komunalne inspekcije.

U Gradskoj upravi Valjeva građani divlje deponije mogu prijaviti putem aplikacije gReact.

„Grad Valjevo je u sistemu ove aplikacije tako da građani najčešće na ovaj način prijavljuju deponije kada ih uoče. Nakon toga komunalna inspekcija izlazi na teren konstatuje stanje i izdaje nalog JKP Vidrak da deponiju ukloni.

Narednih dana biće uklonjene dve deponije koje su upravo na ovaj način prijavljene“, kaže za Vamedia Milica Ostojić načelnik odeljenja inspekcijskih poslova.

U zemljama Evrope moguće je otkriti vlasnika smeća deponovanog na ovaj način na osnovu samog sadržaja, odnosno računa koji se tu mogu nalaziti ili pak pretplate u zaglavlju nekih novina i časopisa.

Ukoliko se ovako nešto dogodi na vrata nesavesnog počinioca kucaju inspektori.

Nemoguće zateći počinioce na delu

U Srbiji slučaj nije takav.

„To kod nas nije održivo na sudu jer se smatra da je neko drugi mogao baciti samo račun na to mesto. Naši inspektori mogu reagovati prema počiniocu samo u slučaju da ga zateknu u vršenju radnje“, pojašnjava Ostojić.

I već je jasno, Valjevu bi bile potrebne stotine ljudi na dežurstvima samo na ovom poslu, a to je priznajmo, nerealno.

„U prošloj godini uklonili smo šest velikih deponija, a mi i bez naloga inspekcije uklanjamo manje kada ih uočimo. Redovno uklanjamo kabasti otpad.

Na pojedinim mestima u gradu ima i kamera, ali kažnjavanja nema i to je ključni razlog što je jako teško izboriti se sa tim“, kaže Dragutin Kuzmanović direktor JKP Vidrak.

Prokuplje: deponija u centru grada

Prošle godine u aprilu radnike preduzeća „Demetra RB“ koje čisti grad policija je sprečila da bace otpad u centru grada, na mestu gde je neko, moguće baš to preduzeće, uspostavio divlju deponiju.

Ironično, tog dana, 22. aprila, obeleževao se Međunarodni dan planete.

Radnici su tvrdili su da su se samo parkirali, slučajno baš u položaju za izbacivanje otpada, kako bi sačekali da im gazda kaže gde da bace šut.

Gde su ga do tad bacali nisu hteli da kažu, zato što nisu za to ovlašćeni.

Beograd i Kragujevac: Deponije na grobovima žrtava

Muzej žrtava genocida upozorio početkom prošle godine Sekretarijat za kulturu Grada Beograda da se od Spomen-parka „Jajinci“ i Spomen-parka „Kragujevački oktobar“ pravi deponija.

Muzej je podsetio na to da memorijalni prostori nekadašnjih stratišta u Kragujevcu i Jajincima predstavljaju kulturna dobra i da su kao takvi zaštićeni zakonom, ali su očigledno predmet zajedničke nedovoljne odgovornosti i manjka svesti o neophodnosti negovanja kulture sećanja na sve nevino postradale u Drugom svetskom ratu.

Pojedini neodgovorni građani te prostore koriste za organizaciju javnih koncerata, vožnju kola, šetnju kućnih ljubimaca, bavljenje sportskim aktivnostima, ali i kao izletišta, ukazao je Muzej u saopštenju.

Stručnjaci Muzeja žrtava genocida po nebrojeno puta uočili da su pojedini neodgovorni Beograđani iznova i odlagali svoj komunalni otpad u neposrednoj blizini masovnih grobnica u okviru Spomen-područja „Jajinci“, ali niko nije kažnjen.

Tagovi:

Divlje deponije Opted Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Doček Nove godine

13.decembar 2025. S. Ć.

U „privatnom“ Beogradu na vodi dronovi i vatromet, u Šapićevom mrak

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić kaže da ga ne interesuje šta se radi u Beogradu na vodi, jer da je to doček u privatnoj režiji. U ovom kojim on upravlja, biće mrak i tišina – zbog bezbednosnih razloga

Nagrada

13.decembar 2025. S. Ć.

Predrag Voštinić: Dobro je što nas se Narodno pozorište odreklo

Nagrada „Vitez poziva“ prvi put dodeljena van Narodnog pozorišta. Dobro je što je tako, rekao je jedan od nagrađenih Predrag Voštinić

Novogodišnje ukrašavanje

13.decembar 2025. S Ć.

Svetleći voz u Novom Sadu, jelka preko Sremčeve česme, šta sledi

Niš je postavio novogodišnju jelku preko spomen-česme Stevanu Sremcu, što je pandan Novom Sadu koji je centar ukrasio svetlećim vozom

Estrada i kriminal

13.decembar 2025. N. M.

Napad Lukasa na Cecu: Estradno razbacivanje zločinima i zločincima

Šta se krije iza pretnji Ace Lukasa najvećoj estradnoj zvezdi devedestih i Arkanovoj udovici Svetlani Ceci Ražnatović da će objaviti „priče iz Šilerove“?

Njiva

Pritisak na poljoprivrednike

13.decembar 2025. Katarina Stevanović

Maltretiranje zemljoradnika: Ukidanje subvencija na političkoj osnovi

Represija nad poljoprivrednicima se nastavlja. One koji se bune, sada posećuju inspektori i dele rešenja o pasivizaciji domaćinstva. O sve većoj represiji svedoče dvojica sagovornika „Vremena”

Komentar
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure