img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Urbanizam

Dedinje se ruši i prekraja po zakonu investitora

06. oktobar 2024, 17:58 Sonja Ćirić
Foto: Agencija za restituciju
Vila "Crnogorka" na dedinju
Copied

Na Dedinju je predviđeno rušenje vile „Crnogorka“ i pretvaranje jedne u devet parcela, iako to ne dozvoljavaju ni Generalno urbanistički plan Beograda ni Regulacioni plan Dedinja, ali zato omogućava plan investitora

Upravo završena javna prezentacija za urbanistički projekat (UP) za izgradnju12 stambenih vila na Dedinju između Užičke, Krajiške i Kačaničke ulice otkrila je mnoge nepravilnosti i nezakonitosti. Izdvajamo dve: rušenje vile „Crnogorke“ i, laički rečeno, zaobilaženje zakonskog redosleda izrade planskih dokumenata.

Investitor ovog UP je firma Princess Park doo, ćerka firma Deka Inženjering doo, čiji su većinski vlasnici Andrej Jovanović i Bojan Milovanović bivši vlasnici firme Marbo Product doo.

Investitor

„Građevinska firma Deka Inženjering je pored toga što je većinski vlasnik firme za prodaju nekretnina Princess park doo i jedini vlasnik firme za proizvodnju, montažu i servisiranje liftova David Pajić Daka koja je prethodnih godina dobila tendere za održavanje liftova u milionskim iznosima od JP Gradsko stambeno Beograd i Ministarstva finansija. Portal Pištaljka je pre nekoliko godina povezao suvlasnika Deka inženjeringa Andreja Jovanovića sa ministrom finansija Sinišom Malim“, podseća za „Vreme“ Sanja Solarević, odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini opštine Savski venac.

Planirana je službena rezidencija

Urbanističkim projektom (UP)  koji je pokazan na javnoj prezentaciji, kaže Sanja Solarević, izvršena je podela parcele površine 1,4 ha na 9 manjih parcela, iako po planovima višeg stepena, po Planu generalne regulacije Beograda i po Regulacionom planu prostorne celine Dedinje, to nije dozvoljeno.  Ova podela jedne parcele na devet manjih, omogućava investitoru da zida mnogo veći broj kvadrata od dozvoljenog.

„Regulacionim planom  prostorne celine Dedinje je za ovo područje planirana namena za objekte javnih službi odnosno službene rezidencije jer se ovde nalazi Vila Crnogorka, bivša Ambasada Crne Gore. Takođe, za ovo područje je regulacionim planom zabranjena preparcelacija, odnosno podela na više manjih parcela“, navodi Sanja Solarević.

Vila Crnogorka

Vila “Crnogorka” je ima 875 kvadrata, kraljevskoj porodici Karađorđević je oduzeta u avgustu 1947. godine, bila je Ambasada Crne Gore, 2013. godine vraćena je princezi Jelisaveti Karađorđević, a princeza ju je pet godina kasnije prodata firmi „Princess park“.

„Prema važećem Generalnom urbanističkom planu Beograda, koji je plan najvišeg reda,  ovo područje se ,nalazi u prostornoj kulturno-istorijskoj celini Dedinje koja uživa prethodnu zaštitu i za koju je izrada elaborata o zaštiti u toku. Zato je nedopustivo da se ruši Vila Crnogorka i da se menja urbana matrica ovog područja zbog izgradnje objekata koji se uopšte ne uklapaju u kulturno-istorijsku celinu“, ističe Sanja Solarević.

U uslovima Zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograda koji su dati autorima UP,  navedeno je i sledeće:

„Svaka nova izgradnja mora da poštuje i dalje afirmiše postojeći ambijent i sve njegove vrednosti. Do danas sačuvana arhitektonska ostvarenja, kako i urbana matrica ovog dela Beograda čine poseban, jedinstven i autentičan gradski prostor koji predstavlja bitan deo istorijskog, arhitektonskog, stilskog, umetničkog i urbanističkog identiteta prestonice. Reprezentativne građevine okružene bogatim zelenilom i vrtnim rešenjima, visokih arhitektonskih, urbanističkih i stilskih vrednosti predstavljaju visoke vrednosti ovoga prostora. One su odraz istorijskih, političkih, ekonomskih, socijalnih, kulturnih i opštih društvenih promena u istoriji razvoja Beograda.“

Zato se u uslovima Zavoda naglašava da „niti jedan od ovih slojeva i vrednosti ne sme biti ugrožen u eventualnim daljim transformacijama prostora.“

Šta kaže investitor

U UP je navedeno da se na lokaciji nalazi jedan glavni stambeni objekat – vila, locirana približno u težištu kompleksa, ali  koja je u devastiranom stanju. „Postojeći objekat u Užičkoj br.1, sagrađen na zemljištu koje je kneginja Olga kupila za svoju porodicu 1940. godine. Tokom vremena, naknadnim intervencijama izgubio je svoju autentičnost i spomenička svojstva. Valorizovan je kao objekat bez većih aritektonsko-urbanističkih i kulturno-istorijskih vrednosti, koji je moguće ukloniti.“

Sanja Solarević kaže da „s obzirom da je Vila Crnogorka jedan od simbola ovog dela Dedinja i da se u potpunosti uklapa u postojeću urbanu matricu apsolutno je neprihvatljivo njeno rušenje.“

Uvećanje površine

Zatim: Regulacionim planom je dozvoljeno da objekat na parceli zauzima 20% površine parcele. Međutim, UP predviđa na 6 parcela zidanje po dve vile, što znači da će one zauzeti 50 posto svake od tih parcela i tako investitoru omogućiti više stambenog prostora.

Nije poštovan ni minimalni procenat zelenih površina od 40 odsto, plus, ponuđeni UP predviđa i smanjenje postojećih: zbog proširenja Krajiške ulice  predviđeno je da se poseče postojeće drveće, i to na parceli koja pripada evidentiranom prirodnom dobru Hajd parku.

I dalje o kršenju zakona

Generalno urbanistički plan Beograda (GUP) predviđa da se prvo izradi plan detaljne regulacije (PDR), pa je investitor doneo odluku da se tako i postupi, da se uradi PDR. Ali se zatim predomislio, i  odlučio da se izradi urbanistički projekat, dakle niži planski dokument.

„Urbanistički projekat je urbanističko – tehnički dokument koji služi za razradu planskih dokumenata kao što je PDR i ne može da ga zameni. UP treba da se radi u skladu sa PDR“, objašnjava Sanja Solarević.

Zašto se investitor predomislio?

„Za razliku od PDR koji usvaja Skupština grada Beograda i na čiju izradu građani mogu da utiču primedbama podnetim u svim fazama njegove izrade, UP potvrđuje Komisija za planove bez javne rasprave. Imajući u vidu obrnut redosled izrade planskih dokumenata, postoji opravdana bojazan da bi naknadnom izradom PDR došlo do zloupotrebe, odnosno da bi njegov zadatak bio da naknadno pokrije prekoračenu kvadraturu objekata koja je već predvideo UP , niži planski dokument.“

Dedinje će znači biti isparcelisano onako kako odgovara investitoru Princess Park doo, to će aminovati Detaljno regulacioni plan, i sve će biti po zakonu.

 

 

Tagovi:

Rušenje dedinje urbanistički projekat
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Vremenska prognoza

18.avgust 2026. Redakcija Vremena

Kada stiže novi toplotni talas: Očekivana temperatura preko 40 stepeni

Posle kratkotrajnog osveženja Srbiju od četvrtka očekuje novi toplotni talas, a temperatura bi u najtoplijim delovima zemlje mogla da dostigne čak 42 stepena. RHMZ je izdao upozorenje koje važi od 20. do 25. avgusta

Požar

Sektor za vanredne situacije

18.avgust 2026. I.M.

Borba sa vatrom: Najteže u Deliblatskoj peščari, jedna osoba nastradala u požaru u Smederevu

U Srbiji je trenutno aktivno 45 požara, a najteža situacija je u Deliblatskoj peščari, gde je vatrom zahvaćeno više od 3.500 hektara šume i niskog rastinja. Tokom jučerašnjeg dana Sektor za vanredne situacije imao je 201 intervenciju, od čega 146 zbog požara na otvorenom. Jedna osoba je nastradala u požaru u Smederevu

Požar u Omišu, u Hrvatskoj

Požar

18.avgust 2026. M. L. J.

Namerno izazivanje požara kod Zadra: Među uhapšenima i srpski državljanin

Trojica hrvatskih državljana, od kojih jedan ima i srpsko državljanstvo, i državljanka Poljske, osumnjičeni za izazivanje požara na deset lokacija u Hrvatskoj. Zašto ljudi namerno izazivaju požare?

Zaplena droge

Hronika

18.avgust 2026. I.M.

Kako je pet tona marihuane završilo u Konjuhu: Severna Makedonija proširila istragu

Istraga o organizovanom transportu pet tona marihuane iz Severne Makedonije u Srbiju proširena je na još sedam osoba, saopštilo je Tužilaštvo za organizovani kriminal Severne Makedonije. Dvojica osumnjičenih prethodno su sporazumno priznala krivicu i osuđena na zatvorske kazne

Zgrada Rektorata Univerziteta u Beogradu sa transparentom

Univerzitet u Beogradu

17.avgust 2026. B. B.

Dekan Vladan Bogdanović: Licemerni napadi na Univerzitet u Beogradu

Pad Univerziteta u Beogradu na Šangajskoj listi je rezultat pritisaka na Univerzitet i uslova u kojima se odvija naučni rad, kaže dekan beogradskog Poljoprivrednog fakulteta Vladan Bogdanović

Komentar
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure