img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Projekat „Jadar“

Da li je Rio Tinto samo prva domina: U Srbiji izdato 69 rešenja za istraživanje litijuma

25. јул 2024, 08:50 T. S.
Foto: AP Photo
Hoće li cena litijuma biti stabilna
Copied

Oživljavanje projekta „Jadar“ izazvalo je pitanje – da li je Rio Tinto jedini koji je bacio oko na srpski litijum? Na koliko lokacija se ovaj metal istražuje u Srbiji i koje su firme zainteresovane

Oživljavanje projekta „Jadar“, nakon što je dolazak kompanije Rio Tinto u Srbiju prvobitno obustavljen 2022. posle masovnih protesta, izazvalo je među građanima burne reakcije, pitanja i dileme. Isto tako, uzrokovalo je i pitanje – da li je Rio Tinto jedini koji je bacio oko na litijum?

Odgovor je – ne. U Srbiji se litijum istražuje na više od 60 lokacija, piše „Danas“ . Zbog toga se, s pravom, otvorilo pitanje da li će reaktivacija projekta „Jadar“ podstaći i druge kompanije koje su se bavile ili se bave istraživanjem litijuma da se uključe i da zatraže svoj „deo kolača“.

Ministarstvo rudarstva i energetike (MRE) kaže za portal „Danas“ da podaci o istraživanju litijuma sa kojima oni raspolažu datiraju od 2003. godine.

„U periodu od 2003. godine, zaključno sa 2024, izdato je 69 rešenja koja se odnose na istraživanje litijuma i pratećih elemenata“, pokazuju podaci MRE dostavljeni ovom mediju.

U periodu od 2003. do 2012. godine izdato je 40 osnovnih rešenja gde se istražuje i litijum kao jedan od elemenata. U periodu od 2013. do 2024. godine izdato je još 29 rešenja, dok od 2021. godine nije izdato nijedno.

Od 2003, zaključno sa 2024. godinom odobreno je 514 osnovnih rešenja za istraživanje metala na 389 lokaliteta. Od svih tih lokaliteta, otvoren je jedino rudnik Čukaru Peki kod Bora.

Sve je počelo sa Rio Savom

Prema informacijama Ministarstva rudarstva i energetike, ukupno 138 kompanija dobilo je odobrenja za istraživanje metala u Srbiji.

Kada se govori o litijumu, prvo rešenje izdato je preduzeću „Rio Sava eksplorejšn“ 8. juna 2004. godine za izvođenje geoloških istraživanja evaporita u području Jadarskog neogenog basena, na području Loznice, kako je objavilo Udruženje „Prvi prvi na skali“ (PPNS) na osnovu podataka dobijenih od MRE.

Ovo preduzeće, koje je ćerka firma korporacije „Rio Tinto“, bilo je jedino koje je dobijalo dozvole države do 2010. godine, piše PPNS.

Različita rešenja u vezi sa litijumom dobijala su sledeća preduzeća: „Rio Sava Exploration“, „LithiumLi Balkan“, „Ultra Balkans“, „Balkan Gold“, „LithiumLi Exploration“, „Rare Mineral Resources“, „GeoMin Consulting“ (danas Euro lithium Balkan), „Nova Centauri metals“ (danas Balkan istraživanja), „Centurion metals“ (bivša „Nova Centauri Metals“), „Euro lithium Balkan“, „Jadar Lithium“ (danas Balkan Istraživanja) i „Sermetco“.

Radošević: Rudnici litijuma se planiraju na 30 lokacija u Srbiji

Ekološki analitičar Igor Radošević kaže za „Danas“ da, kada se pominje litijum, svi misle samo na kompaniju Rio Sava.

„Rio Tinto nije jedina kompanija koja planira da kopa litijum u Srbiji. Pored Rio Tinta na teritoriji Srbije svoje rudnike litijuma planiraju i kompanije ‘Euro Litijum’ koja svoj prvi rudnik planira u Valjevu, Ubu i Mionici, dok kompanija ‘Balkan istraživanja’ (Balkan Research) planira rudnike litijuma u okolini Jagodine, Gornjeg Milanovca, Rekovca, Požege i slično“, tvrdi on.

Rudnici litijuma se, prema njegovim rečima, planiraju na 30 lokacija po Srbiji u trouglu Loznica – Valjevo – Bor, piše „Danas“.

„To je teritorija od preko 22.000 km2 na kojoj živi oko dva miliona ljudi“, ističe Radošević i naglašava da je rudnik litijuma u dolini Jadra prvi od 30 planiranih rudnika litijuma.

„On ima zadatak da probije barijere u vidu ispunjavanja dobijanja svih potrebnih dozvola i studija, a pogotovo Studije o uticaju na životnu sredinu koja je krucijalan dokument. U slučaju da prođe rudnik Rio Tinta u Loznici, nastaće domino efekat gde neće biti moguće sprečiti otvaranje i drugih planiranih rudnika litijuma u Srbiji“, smatra Radošević.

Rio Tinto: Nema planova za razvoj bilo kog drugog projekta

Iz kompanije Rio Tinto navode da je „Jadar“ jedini litijumski projekat koji ta kompanija razvija u Srbiji i da nema planova za razvoj bilo kog drugog litijumskog projekta.

Međutim, oni potvrđuju da istraživanja jesu vršena.

„Osim istražnih radova u dolini Jadra, kompanija Rio Sava je od 2002. do 2015. godine vršila osnovna geološka istraživanja, prvenstveno borata, na teritorijama opština Užice (zlatiborski basen), Gornji Milanovac (Pranjani), Raška (mesta Baljevac na Ibru i Gradac) i Kraljevo (mesto Konarevo). Osim toga, u periodu od 2010. do 2015. godine vršena su i istraživanja prisustva litijuma i borata na teritorijama opština Valjevo (valjevski basen, Osladić i Dobrinja) i Požega (mesto Ježevica)“, navode iz Rio Tinta za „Danas“.

Objašnjavaju i zašto se od daljeg procesa odustalo.

„Na osnovu svih dobijenih rezultata, a u saradnji sa ekspertima kompanije Rio Tinto, ocenjeno je da pomenuta geološka istraživanja ne treba nastaviti, jer se utvrđeni geološki potencijal ne uklapa u poslovne planove kompanije“, pojašnjavaju iz Rio Tinta.

Oni podsećaju da su nakon 2015. godine istraživanja nastavljena samo u Jadarskom basenu.

„Svi radovi realizovani su u skladu sa odobrenom projektnom dokumentacijom i odgovarajućim odobrenjima nadležnog ministarstva, a svi rezultati istraživanja dostavljeni nadležnom ministarstvu kroz godišnje izveštaje“, poručuju iz Rio Tinta.

Gde su do sada vršena istraživanja litijuma?

Kako je Udruženje PPNS objavilo na osnovu podataka dobijenih od MRE i drugih institucija, u razdoblju od 2004. do 2024. godine, zahtevima za istraživanje litijuma bilo je zahvaćeno ukupno 63 područja na teritoriji Srbije, što obuhvata i gradove, opštine i sela, odnosno naselja.

Prema pisanju ovog udruženja, to obuhvata i tri basena: Jadarski basen, Rekovački neogeni basen i Valjevsko-mionički basen.

Tu su Aranđelovac, Badanje, Baljevac, Bela Crkva, Belanovica, Blace, Brajkovac, Bujanovac, Bukulja, Cer, Čačak, Divci, Dobrinja, Dudovica, Gornji Milanovac, Gorobilja, Jadarski basen, Jagodina, Jalovik, Janok, Ježevica, Kamenica Šabačka, Knić, Koceljeva, Kosjerić, Kragujevac, Krajkovac, Kraljevo, Krupanj, Lađevci, Lajkovac, Lazarevac, Loznica, Lukavac, Ljig, Merošina, Mionica, Mrovska, Niš, Osečina, Osladić, Petlovača, Piskanja, Požega, Preljina, Rača, Raduše, Raška, Rekovac, Rekovački neogeni basen, Siokovac, Šabac, Šatornja, Topola, Trgovište, Trnava, Ub, Ursule, Valjevo, Valjevsko-mionički basen, Varvarin, Vladimirci i Vranje, piše Udruženje PPNS.

Međutim, Ministarstvo rudarstva i energetike tvrdi da su od ove 63 lokacije odobrena istraživanja za 49, što znači da za 14 lokacija koje su bile predmet interesovanja kompanija, istraživanja nisu dozvoljena.

Koliko u Srbiji ima litijuma

Prema studiji projekta Frejm (Frame) i njihovoj mapi litijuma u Evropi, iza koje, prema pisanju N1, stoji 55 stručnjaka iz više zemalja, od nekadašnjih navodnih 10 odsto svetskih rezervi, u Srbiji postoji samo jedna tačka koja je bogatija ovom rudom.

Verodstojnost ove mape za ovaj medij potvrdili su i geolog Branislav Božović, kao i naučna savetnica Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju Dragana Đorđević.

„Ovde su u pitanju samo zalihe u rudama, a ne sve zalihe. Nema razloga da se sumnja u ovu mapu“, rekla je Đorđević za N1.

Međutim, prema tim podacima, ta tačka koja je bogatija litijumom nije u Jadru.

Geolog Branislav Božović ranije je za N1 rekao se rudnik u Jadru i dalje tretira kao veoma značajan iako je tamo niska koncentracija rude.

Prema ovoj mapi, Srbija spada u zemlje sa manjim i srednjim potencijalima, a najveće nalazište je na istoku zemlje, u predelu Bora i Majdanpeka.

Izvori: Danas/N1

Tagovi:

Litijum Projekat Jadar Rio Tinto Rudarenje litijuma Rudnici
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Mitropolit Justin jedan je od šestorice arhijereja Srpske pravoslavne crkve koji su stali u odbranu studenata.

SPC

11.октобар 2025. A. I.

„Kaznena ekspedicija“ protiv mitropolita Justina: Da li su moguće litije u Kraljevu?

Mitropoliti žički Justin podržao je studente. Zato je vrh SPC-a pokrenuo protiv njega „kaznenu ekspediciju“. U Kraljevu se pominju litije kao vid podrške Justinu

Roditelj-negovatelj

10.октобар 2025. Marija L. Janković

Ćacilend: Policija odbila da obezbedi protest roditelja bolesne dece

Režim je prvo odbio da usvoji zakon roditelj-negovatelj, a zatim je policija odbila da obezbeđuje protest roditelja

Rat u Gazi

10.октобар 2025. N. M.

Vučić: Hamas bi mogao da oslobodi srpskog državljanina Alona Ohela

Srbija je od samog početka pratila situaciju sa Alonom Ohelom i „tiho diplomatskim kanalima“ podržavala napore koji vode njegovom bezbednom povratku, rekao je predsednik Aleksandar Vučić za Džeruzalem post

Zrenjanin

10.октобар 2025. K. S.

Nepoverenje Zrenjaninca u pijuću vodu: „Unucima je neću davati“

Posle više od dve decenije, voda u Zrenjaninu je prema rešenju gradskih vlasti ponovo proglašena ispravnom za piće. Ipak, među građanima i dalje vlada nepoverenje

Vodosnabdevanje

09.октобар 2025. N. M.

Da li je voda u Zrenjaninu konačno ispravna?

Da Zrenjaninci posle više od dve decenije ponovo imaju zdravu pijaću vodu sa česme, objavio je gradonačelnik tog grada Simo Salapur

Komentar
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Ulaz u Narodno pozorište

Komentar

Narodnim pozorištem se ne može vladati pretnjama i novcem

Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure