

Niš
Sprega režima i medija: Gradska toplana plaća „niškom Informeru“ milione
Gradska toplana u Nišu je samo od početka ove godine sa vlasnikom takozvanog „niškog informera”, Niš TV-a, sklopila ugovore u vrednosti od preko 2,6 miliona dinara




Prva pravosnažna presuda za falsifikovanje diploma može samo da ohrabri ljude da ih kupuju: N. M. je osuđen na godinu dana uslovne kazne i 30 evra za sudske troškove
Presudu je doneo Podgorički sud 24. novembra, nakon što je Osnovno tužilaštvo sklopilo sporazum o priznanju krivice sa N.M. koji je priznao da je imao lažnu diplomu profesora fizičkog vaspitanja.
„Uslovno kazniti falsifikatora znači dati veetar u leđa svima koji dele takav sistem vrednosti“, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) direktor Srednje škole „Danilo Kiš“ u Budvi Krsto Vuković.
Pravosudni akteri ove priče, Podgorički sud i Tužilaštvo, odbili su da odgovore na upit RSE kakvu poruku šalju ne samo učenicima, nego i društvu, niskom kaznom i nagodbom sa falsifikatorom diplome.
Iz Osnovnog tužilaštva u Podgorici, koje je sa falsifikatorom diplome sklopilo sporazum o priznanju krivice, navode da kaznenu politiku ne određuju oni već „isključivo sud“.
U poslednje dve godine Ministarstvo prosvjete podnelo je 27 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikat inostranih diploma, potvrđeno je ranije RSE u tom resoru.
Tužilaštvo je tokom 2023. pokrenulo istragu u 27 predmeta zbog sumnje u falsifikovane diplome.
Panemija lažnij diploma
„Svedočimo pravoj pandemiji falsifikovanja diploma“ kaže za RSE advokat Branislav Lutovac, uz ocenu da sudovi prilikom izricanja kazne treba da imaju u vidu i društvene okolnosti u kojima je delo izvršeno.
„Iz tog razloga kaznena politika mora biti strožija, jer uslovna osuda ne predstavlja ni adekvatnu specijalnu prevenciju, a da ne govorimo o tome kako utiče na generalnu prevenciju.“
Za ovo delo je Zakonom o krivičnom postupku zaprećena kazna do tri godine zatvora.
„Ko napravi lažnu ili izda neistinitu ispravu ili preinači pravu ispravu u namjeri da se takva isprava upotrijebi kao prava ili ko takvu lažnu ili neistinitu ispravu upotrijebi kao pravu ili je nabavi radi upotrebe, kazniće se zatvorom do tri godine“, piše u crnogorskom zakonu.
Lutovac ističe da se u individualizaciji krivične sankcije procenjuje raniji život počinioca, stepen krivične odgovornosti, pobude iz kojih je delo učinjeno i slično.
U konkretnom slučaju, on ukazuje na neadekvatnu primenu sporazuma o priznanju krivice.
„Imali smo slučajeve kada se po tom sporazumu za milionsku korupciju izricala kazna od dve godine zatvora, dok je u klasičnom sudskom postupku za šumsku krađu pet kubika drvne građe izrečena kazna od četiri godine zatvora. Iz tog primera jasno se vidi kako se poštuje načelo pravičnosti u primeni sporazuma o priznanju krivice“, kaže Lutovac.
Stimulans za prevaru
Vuković smatra da uslovna kazna za „profesora falsifikatora“ zasigurno pojačava spremnost studenta koji teže polažu ispite da i oni „rizikuju sa prevarom“.
Pred crnogorskim tužiocima su krivične prijave iz prethodnih godina koje je podnela partija Alternativa, uz tvrdnje da u Crnoj Gori ima preko 25.000 lažnih diploma.
U međuvremenu je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da proveravaju diplome za 103 zaposlena službenika tog resora. Navode da su im stigle 73 prijave, koje su im pomogle da evidentiraju sumnjive obrazovne ustanove.
Pročitajte ceo tekst na RSE.


Gradska toplana u Nišu je samo od početka ove godine sa vlasnikom takozvanog „niškog informera”, Niš TV-a, sklopila ugovore u vrednosti od preko 2,6 miliona dinara


Srbija će, po svemu sudeći, dobiti novi univerzitet sa imenom „Sveti Sava“, a osnivaju ga Vlada i SPC. Kada će, gde i s kojim tačno ciljem ova nova visokoškolska ustanova biti osnovana, zasad nije poznato


Televizija je u Srbiji dominantan medij koji gleda čak 96,7 odsto ispitanika, ali je kredibilnim izvorom informacija smatra samo 36,9 odsto. Štampu nikada ne čita čak 77,4 odsto građana, dok je svakodnevno prati svega 1,3 odsto. Kojim medijima građani veruju, kako utiču na njih i da li uspevaju da prepoznaju štetne sadržaje


Posle urušavanja plafona u učionici u OŠ „Karađorđe“ u Saranovu posle renoviranja, istraga otkrila sumnje na lažiranu dokumentaciju, neispunjene uslove za izvođenje radova i višemilionsku štetu po budžet


Lični podaci čak 5.000 pacijentkinja jedne ginekološke klinike u Srbiji, sa imenima, brojevima telefona, ali i dijagnozama i terapijama, su procurili, saznaje „Vreme“. Klinika nije želela da plati otkup hakerima. Mogu li se pacijentkinje zaštititi i šta može da uradi država
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve