img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In memoriam: Aleksandar Ajzinberg (1930-2024)

Čovek koji je pobedio opsadu Sarajeva

03. март 2024, 17:45 Marko Fernandez
Foto: Arhiva
Copied

Profesor Univerziteta, ugledni arhitekta, nekadašnji predsednik Jevrejske opštine u Beogradu Aleksandar Ajzinberg, u vreme opsade Sarajeva pokrenuo je mehanizam kojim su rođaci ili prijatelji ljudi zatočenih u gradu mogli da im šalju novac

U sredu 28. februara u Beogradu je u 94. godini preminuo Aleksandar Ajzinberg. Za mnoge, profesor Univerziteta, ugledni arhitekta, nekadašnji predsednik Jevrejske opštine u Beogradu, a za privilegovane, poput autora ovih redova, teča Saša. Ostalo mi je urezano kada mi je sa trinaest godina rekao kako se on uopšte ne boji smrti. Ne bi mi to ostalo tako jasno urezano u pamćenju da nije bilo ubedljivo. A istina je po pravilu ubedljiva. Kada me je pre nekoliko dana pozvao iz bolnice, na moje pitanje kako je, ponovio mi je, između ostalog, da se smrti ne boji. Bio je jednako ubedljiv kao pre više od trideset godina. A kada se pre nekoliko dana tiho i neprimetno iskrao iz života, uradio je to na način kao da je hteo da mi dokaže da je bio iskren kada mi je to govorio.

Kao dete sam se često pitao, kako neko može da se ne boji smrti? Da li kada ti sa dvanaest godina kvislinzi odvedu oca i ubiju na Starom sajmištu, da li se tada izgubi strah od smrti? Kada se nakon toga, da i tebe ne bi ubili zbog toga što si Jevrejin, kriješ tri godine sa majkom po Homoljskim planinama ne znajući hoćeš li živ dočekati kraj dana, a kamoli rata, da li se tada izgubi strah od smrti? Ili je možda sve to uspeo da preživi upravo zato što nije imao strah od smrti.

Poživeo je dovoljno dugo da bi mi priuštio da i ja sa strane mogu da gledam svoje dete kako, kao i ja u tom uzrastu, upija Sašine priče i uzaludno pokušava da odgonetne mehanizme koji su doveli do Holokausta. Koliko mi je poznato, Saša je u poslednjih petnaestak godina bio dosta tražen da govori o tome kako je preživeo rat. A za tako nešto nije dovoljno samo spadati u red malobrojnih živih svedoka rata, već znati to i ispričati.

A Saša je bio izvrstan govornik. Njegove priče bile su autentične, zanimljive, humane. I u najstrašnijim događajima, njegov jedinstveni smisao za humor pronalazio je put, uvek sa ukusom i dobrom merom. Pisana reč bila mu je jednakog kvaliteta kao i usmena. Njegov sin, moj brat Matvej, je početkom devedesetih godina prošlog veka da ne bi otišao u Vukovar, otišao u Izrael. Ubrzo se nakon dolaska zainteresovao za svoje poreklo i za to kako mu je otac preživeo rat. Saša je kroz pisma sinu pripovedao o svemu što je malog zanimalo. Na kraju je bilo više nego dovoljno građe da se od tih pisama objavi knjiga, koju je Prosveta i objavila 2006. godine pod naslovom „Pisma Matveju“. Za ovu knjigu je Saša 1995. na anominmom konkursu Saveza jevrejskih opština osvojio prvo mesto.

Oslobođenje Saši nije odmah donelo bolji život. Pričao mi je da je nakon rata krenuo na časove engleskog kod izvesne gospođe Todorović, u jednu kuću u Francuskoj ulici, nekoliko kuća ispod Doma Armije, koja je imala veoma velike grudi, te da se nije znalo da li su njeni časovi popularni među klincima zbog kvaliteta nastave ili njenog izgleda. Jednog su ga dana na izlasku sa časa engleskog uhapsili agenti OZNA-e i odveli u zatvor koji se nalazio na Obilićevom vencu. Tadašanjim vlastima bio je sumnjiv zbog toga što je kao Jevrejin preživeo rat. Mora da je sarađivao sa okupatorom, razmišljali su agenti. U zatvoru je proveo nekoliko meseci.

Uprkos svemu, diplomirao je na Arhitektonskom odseku Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu 1955. godine. Bavio se dizajnom i projektovanjem enterijera stambenih i javnih objekata, a od 1982. do odlaska u penziju 1995. bio je profesor na odseku enterijera Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu. Od 2001. do 2006. predavao je na Odseku enterijera Akademije lepih umetnosti u Beogradu. Brojni su njegovi radovi koji bi se ovde mogli navesti, ali istaći ću jedan na koji sam kao dete bio ponosan: dizajn slova kojima je bilo ispisano ime Doma sindikata Jugoslavije na zgradi na tadašnjem Trgu Marksa i Englsa. Ova slova, kao jedan od diskretnih simbola tadašnjeg socijalističkog Beograda, ispod kojih su se decenijama nalazili zaljubljeni parovi, i danas mogu podsetiti pažljivog prolaznika na neka isčezla vremena.

Rat koji je Saša preživeo učinio ga je osetljivijim na ljudsku patnju. U vreme opsade Sarajeva dok je bio na čelu Jevrejske opštine Beograd, Saša je pokrenuo mehanizam kojim su rođaci ili prijatelji ljudi zatočenih u Sarajevu mogli da im šalju novac. Ali i obratno. Mehanizam je funkcionisao po sledećem principu: neko bi doneo novac u Jevrejsku opštinu u tadašnju Ulicu 7. jula sa podacima osobe kojoj se novac šalje u Sarajevo. Onda bi beogradska opština o tome obaveštavala Jevrejsku opštinu u Sarajevu, da bi sarajevska opština tu sumu novca dalje davala osobi kojoj je namenjen. Ili obratno. Bitno je bilo da sume novca koje su od ljudi primale beogradska i sarajevska opština budu uravnotežene.

Saša je osposobio i radio stanicu kojom su ljudi u trenucima prekida telefonskih veza između Beograda i Sarajeva mogli da komuniciraju sa svojim najbližima. Diskriminisani Saša u detinjstvu nije pravio razliku po pitanju nacionalne ili verske pripadnosti ljudi koji su želeli da šalju novac ili razgovaraju sa svojim najbližima. O ovoj veličanstvenoj Sašinoj inicijativi, kojoj sam kao dete svedočio, se danas u beogradskoj čaršiji gotovo ništa ne zna. Za tako nešto je verovatno i sam delom bio kriv budući da su u njegovom ponašanju humani gestovi imali upotrebnu vrednost isključivo dok su bili u funkciji pomaganja drugih. Dalje o njima nije govorio.

Odlazak u penziju ga nije usporio onako kako to često kod ljudi biva. Njegova čula i moć opažanja, imao sam utisak, bila su budnija nego ikad. Sa Gorjanom je odlazio na Avalu, kod Ace Devetke, pratio je dešavanja u gradu. A bio je u stanju da od običnog jutarnjeg odlaska na pijacu napravi najlepšu priču. Onako kako jedino mogu ljudi koji istinski vole život.

 

 

 

 

 

 

 

Tagovi:

Aleksandar Ajzinberg Jevrejska opština Sarajevo
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Pobunjeni prosvetni radnici: Meta odmazde režima

Novi otkazi u prosveti

28.мај 2025. T. S.

Obračun sa neposlušnima: Tri nastavnice iz Srbobrana dobile otkaz zbog obustave nastave

Tri nastavnice iz Gimnazije „Svetozar Miletić“ u Srbobranu dobile su otkaz jer su u znak podrške studentskim protestima obustavile nastavu. One su poslednje žrtve neobuzdanog režima koji se mesecima obračunava sa pobunjenim prosvetnim radnicima

NAT se bavi akreditaciom studentskih programa

Pritisak na univerzitet

28.мај 2025. Katarina Stevanović

NAT pod lupom: Zašto se osipaju tela koja brinu o kvalitetu obrazovanja?

Pod pritiskom vlasti, univerziteti u Srbiji prelaze na onlajn nastavu, blokade traju, a Nacionalno telo za akreditaciju ostaje bez članova. To je ono telo koje je fakultetima u blokadi pretilo oduzimanjem akreditacije. Da li se ostavke zaista podnose iz „ličnih razloga“

Anti-SLAPP konferencija

Mediji

27.мај 2025. M.S.

Anti-SLAPP konferencija: Srbija među pet država sa najviše SLAPP tužbi

Tužbe koje imaju za cilj da ućutkaju kritiku, zakopaju istinu i kazne one koji imaju hrabrosti da govore jesu SLAPP tužbe, a Srbija je među pet država Evrope koje su najviše pogođene ovim tužbama

Komentar

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure