

Niš
Sprega režima i medija: Gradska toplana plaća „niškom Informeru“ milione
Gradska toplana u Nišu je samo od početka ove godine sa vlasnikom takozvanog „niškog informera”, Niš TV-a, sklopila ugovore u vrednosti od preko 2,6 miliona dinara




Prema anketi organizacije „Beograd u pokretu“, najpoželjniji deo grada za život je Banovo brdo, a među 2.845 anketiranih je izražen stav je bolje živeti van centra grada. Beograđani bi hteli akvapark i tišinu
Prema anketi koju je ovog meseca sprovela organizacija „Beograd u pokretu“, najpoželjniji deo grada za život je – Banovo brdo!
U anketi je učestvovalo 2.845 Beograđana. Građani su pozvani da daju mišljenje o kriterijumima kao što su infrastruktura, bezbednost, zelene površine, kulturni sadržaji, školski i zdravstveni kapaciteti, i mnogi drugi faktori koji doprinose kvalitetu života u beogradskim naseljima.
Na drugom mestu, sa samo 158 glasova manje od Banovog brda, je Vidikovac, a slede Višnjička banja, Banjica i Zemun.
Nikola Radin, izvršni direktor ove organizacije kaže za „Vreme“ da „među prvih pet naselja u Beogradu po životnom komforu nema nijedno iz centralnih gradskih opština, što je svakako interesantan podatak. Ova činjenica oslikava značajan trend u kojem stanovnici sve više vrednuju mirniji i opušteniji način života van užurbanog gradskog centra.“
Kaže da „Banovo brdo i Vidikovac, sa svojim prostranim parkovima i panoramskim pogledom na grad, predstavljaju savršenu oazu za one koji žele da pobegnu od gradske vreve. Višnjička banja, sa svojim mirnim ulicama i blizinom prirode, pruža osećaj seoskog života u urbanom okruženju. Banjica, poznata po velikim zelenim površinama i sportskim terenima, kao i Zemun, sa svojim šarmom starog grada i bogatom istorijom, takođe su među favoritima.“
Anketa je pokazala da „život na periferiji Beograda definitivno dominira kada je u pitanju životni komfor. Sve više ljudi bira ovakva naselja zbog balansa između urbanog i prirodnog okruženja, koji pruža kvalitetniji i zdraviji način života. Centralne gradske opštine, iako nude blizinu svih važnih sadržaja, ne mogu pružiti istu količinu mira i prostora kao periferija. U skladu s tim, može se očekivati da će se ovaj trend nastaviti, sa sve većim brojem ljudi koji traže svoje utočište van centra, u potrazi za većim komforom i kvalitetom života.“
Osim ocenjivanja najlepših naselja, anketa je otkrila i neke ključne potrebe i želje građana. Naime,
Nikola Radin kaže da „čak 84% ispitanika izjavilo je da im u njihovim naseljima najviše nedostaju parking mesta. Takođe, 79% građana smatra da je potrebno više parkova i zelenih površina. Takođe, mnogi stanovnici ukazuju na potrebu za zatvorenim bazenima i sportskim terenima, što bi značajno unapredilo kvalitet života, naročito za porodice sa decom i sportske entuzijaste.“
Ističe da je tražen i akva park. „Beograđani, posebno oni sa decom, izrazili su želju za ovakvim sadržajem koji bi ponudio zabavu i rekreaciju tokom letnjih meseci. Osim toga, nekoliko ispitanika je naglasilo da im nedostaje tišina. Ovo ukazuje na sve veću potrebu za prostorima koji nude mir i bešumnost, daleko od gradske buke.“


Gradska toplana u Nišu je samo od početka ove godine sa vlasnikom takozvanog „niškog informera”, Niš TV-a, sklopila ugovore u vrednosti od preko 2,6 miliona dinara


Srbija će, po svemu sudeći, dobiti novi univerzitet sa imenom „Sveti Sava“, a osnivaju ga Vlada i SPC. Kada će, gde i s kojim tačno ciljem ova nova visokoškolska ustanova biti osnovana, zasad nije poznato


Televizija je u Srbiji dominantan medij koji gleda čak 96,7 odsto ispitanika, ali je kredibilnim izvorom informacija smatra samo 36,9 odsto. Štampu nikada ne čita čak 77,4 odsto građana, dok je svakodnevno prati svega 1,3 odsto. Kojim medijima građani veruju, kako utiču na njih i da li uspevaju da prepoznaju štetne sadržaje


Posle urušavanja plafona u učionici u OŠ „Karađorđe“ u Saranovu posle renoviranja, istraga otkrila sumnje na lažiranu dokumentaciju, neispunjene uslove za izvođenje radova i višemilionsku štetu po budžet


Lični podaci čak 5.000 pacijentkinja jedne ginekološke klinike u Srbiji, sa imenima, brojevima telefona, ali i dijagnozama i terapijama, su procurili, saznaje „Vreme“. Klinika nije želela da plati otkup hakerima. Mogu li se pacijentkinje zaštititi i šta može da uradi država
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve