





Nakon sastanka rektora svih državnih univerziteta sa ministrom prosvete, po svemu sudeći, najavljenih povećanja školarina neće biti. Dobra vest za studente i njihove roditelje istovremeno je loša vest za fakultete
Nakon najave fakulteta sa gotovo svih univerziteta u zemlji da će školarine za narednu školsku godinu biti povećane u odnosu na prethodnu, ministar prosvete i nauke Žarko Obradović najavio je da za ovakvu odluku fakulteti u Srbiji neće dobiti podršku Ministarstva. „Redovno servisiramo isplatu zarada. Prema tome, nema razloga da se školarine ne fakultetima povećavaju“, rekao je Obradović agenciji Beta i dodao da će Ministarstvo prosvete i nauke Srbije predložiti državnim univerzitetima i fakultetima da se u narednoj školskoj godini školarine ne povećavaju.
Na sastanku sa rektorima svih državnih univerziteta i predstavnika studenata postignuta je saglasnost da se školarine za samofinansirajuće studente ne povećavaju, a Obradović je, saopštavajući to, dodao da se mora voditi računa o standardu studenata i njihovih porodica.
Trećina fakulteta u Srbiji najavila je veće školarine za predstojeći upis brucoša pravdajući ih stopom inflacije i rastom evra. Međutim, zahvaljujući usvajanju izmena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju, Vlada Srbije biće ta koja će početkom maja odobriti eventualna poskupljenja školarina. „Vlada će studentima olakšati školovanje ukoliko ne usvoji predložena poskupljenja, koja iznose od 10 do 12 odsto. S druge strane, ako se cene podignu, mnogi neće upisati fakultet zbog teške ekonomske situacije svojih roditelja“, bio je komentar koji je početkom meseca dao rektor Beogradskog univerziteta Branko Kovačević.
Na Univerzitetu u Beogradu cenu studija je nameravalo da poveća 12 fakulteta. Najskuplje školovanje je na arhitekturi i stomatologiji, gde godina studija košta 240.000 dinara. Obradović je najavio da će biti povećan broj brucoša i studenata na master i doktorskim studijama, čije se školovanje finansira iz budžeta. Iz državne kase će biti finansirano oko 34.950 studenata osnovnih studija na fakultetima i visokim školama, kao i onih koji su na master i doktorskim studijama: „S obzirom na mali broj visokoobrazovanih kadrova u našoj zemlji, moramo sa više mesta na budžetu omogućiti da više njih upiše fakultete“, izjavio je Obradović.
Rektor Beogradskog univerziteta Branko Kovačević izjavio je Tanjugu da će budžetske kvote za upis u školskoj 2011/12. godini biti povećane za oko 13,5 procenata u odnosu na prošlogodišnje. „Kvote za upis brucoša treba da budu na sednici Vlade Srbije 26. maja“, rekao je Kovačević posle sastanka rektora državnih univerziteta sa ministrom Obradovićem. On je naveo da će odmah potom, do kraja maja, biti objavljen zajednički konkurs za upis. Univerzitet u Beogradu planira da upiše oko 15.000 brucoša, od čega oko 9200 kao budžetske studente, rekao je Kovačević posle sastanka, kojem su prisustvovali i predstavnici studenata.
Iako su saglasni s tim da ne povećavaju školarine ako ih Vlada Srbije obaveže na to, sa pojedinih fakulteta su upozorili da će to uticati na kvalitet nastave. Na pojedinim fakultetima tvrde da su i sa dosadašnjim prilivom sredstava jedva sastavljali kraj s krajem. U konkretnom slučaju, na Hemijskom fakultetu u Beogradu, prema izjavama koje su zvaničnici ovog fakulteta davali za domaće medije, ukoliko im nadležni ne odobre poskupljenje, neće moći da kupe hemikalije koje su neophodne za izvođenje vežbi, a čije su cene vezane za evro i stalno se povećavaju. Prema računici koju su napravili na Hemijskom fakultetu, jedan student hemije košta fakultet između četiri i pet hiljada evra, a predložena školarina je 90.000 dinara.
Istovremeno, vršilac dužnosti dekana Geografskog fakulteta Miroljub Milinčić najavio je mogućnost ukidanja ili skraćenja praktične nastave na kojoj su studenti do sada provodili po mesec dana. Ovaj fakultet predložio je povećanje školarine samo za iznos inflacije u prošloj godini.
Da će se povinovati odluci Ministarstva potvrdili su i na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu. Oni su predložili školarinu od 90.000 dinara, što je za deset odsto više nego prošle godine, a za jednog budžetskog studenta dobijaju 155.000 dinara iz državne kase. Prema rečima dekana Miodraga Popovića, država tek delimično pokriva materijalne troškove, a stručna putovanja fakulteti finansiraju sami, kako se snađu. Tako je ETF za putovanja u zemlji za mesec dana dobio 5500 dinara, a za inostranstvo 9900 dinara.




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve