





Solarijum i rak bazalnih ćelija
Odlazak u solarijum ne samo da povećava rizik od najsmrtonosnijeg oblika raka kože, melanoma, već i od najčešće forme ove bolesti, tzv. karcinoma bazalnih ćelija (BCC) i to u mlađim godinama nego što je uobičajeno, poručuju američki stručnjaci iz Škole javnog zdravlja pri Univerzitetu Jejl. Oni su utvrdili da su mladi ljudi koji na taj način postižu taman ten pod 69 odsto većim rizikom od rane pojave BCC-a. Žene, koje češće odlaze u solarijum, nego muškarci, čine čak 70 ukupnog broja slučajeva BCC-a u SAD. Tim sa Jejla, kojim je rukovodila Suzan Mejn, proučio je slučajeve 750 osoba mlađih od 40 godina obolelih od BBC-a. U obzir su uzeti tipovi solarijuma koje su koristili, broj godina tokom kojih su se ispitanici izlagali ovakvom tamnjenju i godine kada su započeli s tom praksom. Utvrđeno je da rizik od BCC-a raste što ga osobe više koriste, a iznenađenje je predstavljao podatak da za trećinu ispitanika to nije bilo prvo izbijanje BCC-a, već su od te vrste raka lečeni i ranije. Procenjuje se da se oko 30 miliona Amerikanaca „kvarcuje“. U SAD se solarijumi smatraju „medicinskim sredstvom“, ali se tamošnji medicinski eksperti sve više zalažu za strožu rergulaciju te oblasti. Interesantno je da je jedno ranije istraživanje pokazalo da odlazak u solarijum može da izazove čak i psihičku zavisnost. Dok je melanom veoma smrtonosan, BCC najčešće biva izlečen ukoliko se rano otkrije i leči.
Sprečen rast ćelija raka?
Britanski naučnici otkrili su najnoviji način da zaustave širenje raka uz pomoć glavnog „prekidača“ odgovornog za rast ćelija. Ćelije raka uzimaju hranljive materije kako bi stvorile proteine uz pomoć kojih krvni sudovi rastu, snabdevajući tumor kiseonikom i šećerima. Tokom studije je analizirano tkivo otklonjeno sa pacijenta sa tumorom bubrega. Naučnici sa Univerziteta Zapadna Engleska (UWE) i Bristolskog univerziteta otkrili su mutacije u određenim genima raka koji kontrolišu balans ovog procesa, nazvanog spajanje, i uz pomoć lekova su uspeli ga „isključe“, čime je sprečen rast ćelija raka. „Ovo istraživanje jasno pokazuje da je moguće blokirati širenje tumora uz pomoć targetiranja i manipulisanja alternativnim spajanjem kod pacijenata, što bi moglo dovesti do potencijalnih antikancer terapija“, izjavio je dr Majkl Ledomeri.
KCS: Otvoren kabinet za terapiju bola
Pacijenti sa jakim bolovima, koji su bili prepušteni sebi i porodici, najzad će imati gde da se obrate za pomoć. U Centru za anesteziologiju Kliničkog centra u Beogradu, otvoren je kabinet za terapiju bola. Jedan od najtežih bolova je kancerski bol. I samo lečenje raka izaziva bolove, kao što su bolovi posle operacije, oštećenje krvnih sudova i nerava usled hemioterapije, stvaranje ožiljka tokom zračne terapije. Lekari upozoravaju da se neki pacijenti nepotrebno plaše da dobijanjem opoida mogu postati zavisni od tih lekova. Takva terapija je neophodna obolelima od raka da bi se njihove patnje umanjile i ne može izazvati zavisnost. Kabinet za terapiju bola opremljen je aparaturom za najsloženije procedure. Pored obolelih od raka, umanjenje teških bolova ovde će dobijati i bolesnici koji pate od drugih oboljenja ili povreda. Da biste došli u Centar za terapiju bola, potreban vam je uput iz doma zdravlja. Teži pacijenti zakazuju se po hitnom postupku.
„Bomba“ protiv raka
Istraživači s Univerziteta u Tel Avivu razvili su mali i veoma tanak radioaktivni implant, nakon što su proučavali mehanizme dejstva radioterapije na kancerogene ćelije. Implant omogućava ne samo da tumor iznutra „eksplodira“ već se smanjuje i opasnost od njegove ponovne pojave (recidiva). Implant se uvodi hipodermičkom (potkožnom) iglom u sam centar tumora i deluje kao „kasetna bomba“. Kada se implant uvede u tumor, odmah počinje širenje radijacionih čestica tipa „alfa“ i to prema spoljašnjosti tumora, pre nego što se dezintegrišu na bezopasan način po organizam. Reč je o tehnici koja se pokazala delotvornom na miševima, a mogla bi uskoro da bude predmet ispitivanja na ljudima.




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve