





Kada će veštačka inteligencija ispuniti očekivanja iz XX veka? Možda bi vas iznenadio odgovor nekog AI eksperta da ih je možda u poslednje dve decenije zapravo prevazišla jer se preselila na sasvim novo polje. Nakon takozvane AI zime, stručnjaci iz oblasti veštačke inteligencije devedesetih godina sve češće počinju da se bave takozvanim informacionim sistemima, što je do tada bilo isključivo dvorište konvencionalne nauke o računarima. Naime, ispostavlja se da neki standardni AI koncepti kao što su neuronske mreže, fazi logika i ekspertni sistemi imaju i te kakvu primenu za mnoga otvorena informatička pitanja kao što je pretraga podataka, upravljanje ili prepoznavanje glasa. AI je izuzetno prisutna u svetu zabavnog softvera, koristi se u kompjuterskim alatkama za učenje, ali i u saobraćaju, industriji i upravljanju bankama. Prisutna je kao deo softvera poput Microsoft Office paketa ili pak na internetu. Zašto međutim, uopšte, ne vidimo sve te robote oko nas? To zadire u samu definiciju veštačke inteligencije. Naime, AI stručnjaci obično kažu da je tu reč o takozvanom AI efektu – kad veštačka inteligencija reši neki problem, on više nije deo veštačke inteligencije. To je povezano sa bojaznima da će AI na tržištu biti loše prihvaćena. Više puta prevarene u očekivanju, vlade nerado ulažu novac u direktan razvoj robotike, a komercijalni sektor ih prilagođava konvencionalnim proizvodima. Popularizator veštačke inteligencije i autor knjige Gedel, Ešer, Bah Daglas Hofstader, kaže da je „AI sve što do sada nije rešeno“.




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve