



Koje su glavne odlike svetskog interneta danas?


Internet je pre svega dobio svoje mesto u mejnstrimu na globalnom nivou, zajedno sa tradicionalnim medijima kao što je televizija. Dokazi za to se sreću svakodnevno, a poslednji primer su blogovi koji se u kriznim situacijama koriste kao primarni izvori informacija. Internet je takođe sazreo kao apsolutno nezamenljiv instrument međunarodne (elektronske) trgovine. Servisi koji se oslanjaju na internet napokon su postali zaista sveprisutni, a sama mreža poslednjih godina sve više je mobilna.
Internet i različiti servisi danas se koriste ne samo na „fiksnim“ računarima u domovima ili na poslu već i na mobilnim telefonima, u kafićima, na aerodromima, u kolima, avionima, itd.
Kao „kritična infrastruktura“ internet i sve u vezi s njim poslednjih godina dobijaju sve veći značaj u međuarodnim političkim i diplomatskim okvirima (što se lepo reflektuje u aktivnostima UN-a, G8, EU-a, SE-a i ostalih međudržavnih organizacija).
Koje su glavne odlike interneta u SCG?
Slabo razvijena infrastruktura i slabo razvijene usluge, koja ne zadovoljavaju „današnje“ potrebe korisnika (kako privatnih tako i poslovnih). Pozitivnih primera svakako ima, kao što su, recimo, razvoj i-bankarstva i pojava pretraživača lokalnih internet sadržaja. Ali, uopšteno govoreći, stopa razvoja je tragično niska, čak i u poređenju sa zemljama u najbližem okruženju. Slabo razvijena kultura korišćenja interneta u svrhu olakšavanja, pojeftinjavanja i pojednostavljivanja poslovanja i svakodnevne komunikacije (kako interne tako i eksterne). Ovo podjednako važi za javni i privatni sektor, ali je sa ovog aspekta prognoza mnogo nepovoljnija po javni sektor, a na štetu građana i privrede. Najkritičnija i najbolnija tačka sa razvojnog aspekta jeste potpuni nedostatak jasno definisane i izražene političke podrške razvoju i primeni informaciono-komunikacionih tehnolgija od strane ključnih političkih činilaca. Ovaj nedostatak predstavlja klip u točkovima bilo kakvog daljeg održivog razvoja informaciono-komunikacionih tehnologija u našoj zemlji.
Kako vidite održiv razvoj interneta u SCG u narednih pet godina?
Održiv razvoj jedino je moguć u okruženju gde država, na osnovu stalne i jasno izražene političke volje, kontinuirano radi na stvaranju povoljnih uslova za privatna ulaganja i dugoročni razvoj tržišta telekomunikacija i IKT-a na bazi slobodne konkurencije. U ovoj jednačini država treba da figurira kao korektivni faktor svojim stimulativnim merama jedino u sredinama gde su privatna ulaganja manje isplativa.
Ovo možda zvuči jednostavno i očigledno, ali zapravo predstavlja veliki izazov u našem društvu, jer za sobom povlači promenu načina razmišljanja i tržišnih modela koji su vladali tokom proteklih pet decenija. Ovde pre svega mislim na to da vlada treba da se bavi definisanjem društvenog interesa i osnovnih smernica razvoja, a planiranje i implementaciju treba u potpunosti da prepusti privatnom sektoru. Vlada takođe treba „pod hitno“ da demontira državne (Telekom) i paradržavne (Mobtel) monopole u sferi telekomunikacija, što je ključno za širenje mogućnosti za opšteprisutno i jefitno korišćenje IKT-a, poput interneta.




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve