

Lični stav
Klanje vola za kilo mesa
Srbija se već godinama na međunarodnim listama pokazuje kao jedna od najkorumpiranijih zemalja na svetu. A smisleno otezanje sa sastavljanjem nove vlade nakon izbora daje za korupciju sasvim prepoznatljive povode i podstreke


Termoelektrana u Kostolcu
Zla kob Vajfertove kolonije
Oko 14 odsto ukupne električne energije u Srbiji proizvede se u kostolačkim termoelektranama. Taj podatak nije tajna i može se lako pronaći. Ono što nigde ne piše jeste činjenica da su meštani Starog Kostolca i okolnih sela “kolateralna šteta” proizvodnog procesa, koji omogućava svakodnevnu rutinu ostatku Srbije. Oni zato normalan život ne poznaju već dugo godina. Pepelište, zagađen vazduh, prljava voda i razna oboljenja su njihova svakodnevica. Zaštita životne sredine i zdravlja lokalnih žitelja je samo tekst na papiru, pro forme radi


Adaptacija na klimatske promene
Vetar, sunce i krovovi budućnosti
Kako proizvodimo energiju? Koliko je i zbog čega energetski sektor ranjiv na promene klime? Šta je država obećala? Šta nauka predviđa u narednim decenijama i šta to za nas znači? Koje su mere neophodne kako bismo se prilagodili očekivanim promenama? Zašto treba da budemo veoma pažljivi kada je reč o hidropotencijalima? I zašto su važne energetske zadruge


Kad zakon kasni, kriminal cveta
Ko je ko i šta je šta u Vračarskom klanu
Većina vođa vračaraca i istaknutijih članova tog klana od ranije je poznata policiji. To “od ranije” u ovom slučaju je skoro deceniju i po. Naime, reč je o izvornoj kriminalnoj grupi Aleksandra Stankovića, zvanog Sale Mutavi, ubijenog 2016. Oni potiču iz istog gnezda kao i klan Veljka Belivuka, samo su stariji i iskusniji. A kako je društvo iz Crvenog parkića na beogradskoj opštini Vračar postalo jedan od najopasnijih klanova u srpskoj prestonici, pa i u Evropi


Srbija i Svetsko prvenstvo u fudbalu
Piksi i 11 žigosanih
Treba stati iza ovih ljudi, bez velikih priča. Njihov talenat ili privrženost ne treba dovoditi u pitanje. Vodi ih i usmerava kao strateg tip koji je najbolje igre svojedobno pružao protiv najjačih. Voleo je izazov. To se najbolje vidi u utakmicama koje je odigrao na međunarodnoj sceni, protiv Milana ili Francuske, Španije, Argentine... Bez obzira na krajnji ishod, niko nikad nije imao šta da mu zameri. Igrao je uvek poletno, na najvišem nivou, čineći sebe i sve oko sebe boljima i u pobedi i u porazu. Istinski primer nesalomivog sportskog duha, baziranog na nadmetanju i elementarnom viteštvu. Sve oko toga nije ni njegova, ni njihova briga. Jer, na kraju, samo se igra pamti


Dosije “Vremena”: Ekonomija svetskog prvenstva u fudbalu
Cirkus maksimus i “beli slonovi”
Troškovi održavanja Olimpijskih igara i Svetskog prvenstva u fudbalu naglo su porasli u poslednjih trideset godina, a Katar je podigao lestvicu. MOK i FIFA žele da verujemo da je održavanje takvih događaja jedno od najboljih oruđa ekonomskog razvoja još od parne mašine, mada zemlje koje su bile domaćini velikih takmičenja najčešće nisu imale kratkoročnu neto ekonomsku dobit od takvih poduhvata, a dugoročnu je teško evaluirati


Kosovska kriza
Otisci na papirima tajne diplomatije
Trenutno Aljbin Kurti najviše radi za “srpsku stvar”, i dok on bude na tom talasu, Srbija će imati vremena da odlaže konačne odluke. Svako njegovo popuštanje vratiće loptu u Beograd, i onda će se videti od čega su napravljeni Aleksandar Vučić i njegova ekipa


Počinje 22. Svetsko prvenstvo u fudbalu
Stojkoviću, budi Osim
Poslednji dobar rezultat postigli smo pre 32 godine na Mundijalu u Italiji, kada je selektor bio Ivica Osim. Tada je Dragan Stojković postigao vanvremenski gol u utakmici osmine finala sa Španijom. Svoje remek-delo je potrčao da proslavi u zagrljaju Osima, kao što tri decenije kasnije reprezentativci Srbije trče njemu u zagrljaj nakon odlučujućih golova. I prolaz kroz kvalifikacije za Katar podseća na pobednički niz koji je pred Mundijal u Italiji napravila reprezentacija pod upravom Osima, pa mnogi priželjkuju da Piksi bude kao Švabo i dovede reprezentaciju bar do četvrtfinala


Popis stanovništva
Demografski slom Srbije i celog Balkana
Govoreći na TV Pinku, Aleksandar Vučić je izjavio da u Srbiji prema nezvaničnim rezultatima još nezavršenog popisa živi oko 6.550.000 osoba. Dodao je otprilike i da je to ludilo od uspeha, jer se očekivalo da će brojnost biti tek oko 6,1 miliona. Prava istina je da su skoro svi demografi predviđali da Srbija ima oko 6,5 miliona stanovnika. Inače, na popisu 2011. ubeleženo je nešto više od 7.180.000 žitelja ove države


Rat u Ukrajini
Dvoje mrtvih u eksploziji u Poljskoj: Sumnja da se radi o ruskim projektilima
Prema medijskim izveštajima poljsko mesto Pševodov u blizini granice sa Ukrajinom su pogodile dve ruske rakete. Dvoje ljudi je poginulo. To su povrdile i američke obveštajne službe. Zvaničnih saopštenja iz Varšave još uvek nema, a Moskva demantuje da se radi o ruskim projektilima


Komentar
Vulin na čelu BIA: Služba za razaranje opozicije i kritičke misli
Iako neki smatraju da bi Vulin eventualnim odlaskom na čelo BIA-e bio na neki način degradiran, zapravo bi u sebi koncentrisao mnogo veću moć od ministarske, manje vidljivu i tim opasniju. On bi učinio još funkcionalnijom njenu zloupotrebu, odnosno instrumentalizaciju u lično-partijske svrhe


Kriminal
Ninoslav Cmolić: „Vračarci“ hteli da ubiju Vučića ili njegovo dete
Načelnik Službe za borbu protiv organizovanog kriminala Ninoslav Cmolić izjavio je sinoć da je kriminalna grupa „Vračarci“ predsednika Srbije Aleksandra Vučića videla kao najveću pretnju i da su se dvoumili da li da ga ubiju ili da mu nanesu duševnu bol tako što bi mu ubili dete
Lični stav
Da li smo dovoljno bogati da imamo nedovoljno plaćeno pravosuđe
Sudije, kao intelektualci koji obavljaju izuzetno odgovornu, tešku i društveno korisnu funkciju, ne bi trebalo da imaju zaradu koja je niža od dvostruke prosečne zarade u zemlji. Takvo povećanje, u poređenju sa koristima koje bi ono donelo, sigurno predstavlja odličnu investiciju u dobrobit zemlje i građana


Intervju: Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti
Rodna ravnopravnost je pitanje održivog razvoja i pitanje naših vitalnih nacionalnih interesa
“Često se dešava fenomen ‘staklenog plafona’, gde je ženama mnogo teže da dosegnu najviše političke pozicije bez obzira na kvalitet. Sada imamo zanemarljiv broj žena na čelu partija, a većina se i povlači iz političke trke, unapred misleći da nisu dovoljno kredibilne. Ženama se sve mnogo više zamera – i kada se snađu u politici i kada se ne snađu, i način na koji se prezentuju, kako se oblače, kakve su im frizure…”


Neuspešni izbori u FSS pred odlazak na Mundijal
Žuti karton za selektora
Opstrukcija izbora Nenada Bjekovića za predsednika Fudbalskog saveza Srbije nije samo delo jakih oponenata iz Crvene zvezde, već je iza cele operacije stajao neko mnogo moćniji. Iako je miniran Partizanov kadar, stvarna meta bio je Dragan Stojković Piksi, kome se zamera da je neformalni šef Saveza i da ima nameru da učvrsti tu poziciju
Kosovski Srbi u pregovaračkom procesu
U trouglu između Prištine, Beograda i Brisela
Obojen nacionalističkim narativima, a povremeno nemim posmatranjem, pasivnošću, neodlučnošću međunarodnih posrednika, Briselski dijalog je umesto blagodati doneo još veći teret i neizvesnost na pleća običnog čoveka, u čije ime se vodi




Kriza na Kosovu
72 časa radikalizacije
Počelo je sejanjem straha, nastavilo se specijalnim programima, a završilo standardnim obraćanjem narodu u kome smo malo toga saznali. Ovako su prošla tri “najteža dana”, kako su ih označili mediji bliski režimu citirajući najviše državne zvaničnike


Na licu mesta: Centralno Kosovo
Daleko je Merdare
Razume Gračanica da je institucionalni otpor Srba na severu poslednja nada da se izvrši pritisak na Prištinu i međunarodnu zajednicu da Kosovo ispuni svoj deo sporazuma. Ono što Gračanica ne razume je nedostatak otpora Srba na Severu nasilju kriminalaca koji pale automobile sunarodnicima, što ostavljaju taksistu iz Zubinog Potoka bez posla i hleba samo zato što je iz praktičnih razloga svoj automobil registrovao na RKS tablice


Vojska i politika
Lovci na dronove
Kako to da nije objavljen snimak male bespilotne letelice za koji vlast tvrdi da je oborena između Kopaonika i Raške


Intervju: Zdravko Ponoš, osnivač pokreta SRCE
Zašto Vučić plaši narod ratom
“Kad je Vučić došao na vlast, na Kosovu je bilo i srpske policije i srpskog pravosuđa i glasanja na izborima Republike Srbije. Sad ničeg od toga nema. E, to je rezultat ovih deset godina Vučićeve kosovske politike”


Služba – državni ljubimac
BIA u raljama politike
Bezbednosno-informativna agencija je ove godine proslavila dvadeseti rođendan. Osnovana je 2002. u okviru reforme sektora bezbednosti, i čini se da se od svog prvog radnog dana do danas mnogo udaljila od svog krajnjeg cilja – službi bezbednosti pod demokratskom kontrolom


Intervju: Predrag Petrović, ekspert za bezbednost
Tajne službe – povratak u devedesete
“‘Jovanjica’ je, sasvim je to jasno, bila veliki državni posao. Postojala je sprega najvećih državnih dužnosnika, službi bezbednosti, policije, penzionisanih obaveštajaca... Povratak je to staroj praksi, iz vremena Slobodana Miloševića: službe bezbednosti sarađuju sa kriminalnim grupama kako bi realizovale svoje poslove i interese, i finansirale svoje aktivnosti”


Žrtve, zločinci i svedoci
Kum i smrt
Kriminalni klan Veljka Belivuka i Marka Miljkovića tereti se za sedam otmica i ubistava. Svedok okrivljeni Srđan Lalić, jedan od ubica klana, otkrio je još šest ubistava za koje ih dosad zvanično nisu teretili. “Vreme” istražuje kako je Marko Miljković ubio i dvojicu svojih kumova, ali i kako će treći kum pomoći da se Maretu Mesaru presudi


Skupština Srbije
Mirsoslav Aleksić: Štite Veselinovića i Radoičića kao što su štitili Belivuka
Poslanici SNS-a sa istim žarom brane Zvonka Veselinovića i Milana Radoičića, koji su na „crnoj listi američkih sankcija i osumnjičeni za ozbiljan kriminal“, kao što su pre nekoliko godina branili Veljka Belivuka


Kuda ide srpska energetika
Nova energetska politika vlade teška je 12 milijardi evra
Pogrešna je teza koja se pominje u javnosti da je EPS, samo da je bilo dovoljno uglja, mogao da zaradi milijardu evra na izvozu struje. Uz postojeće proizvodne kapacitete EPS-a, to jednostavno nije bilo moguće; naprotiv, zbog veoma loše hidrologije i pored pune proizvodnje struje iz uglja, Srbija bi i dalje morala da uvozi manje količine električne energije. Zato je i prioritet izgradnja novih kapaciteta, samo se postavlja pitanje – kojih


















