

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


U četvrtak je decidirano rekao da u Tiranu na samit Zapadni Balkan – Evropska unija u utorak ići neće, a u ponedeljak na vojnoj vežbi u Nikincima izjavio da ipak ide. Pristisci da ima da se pojavi tamo došli su sa raznih strana, ali on njima nije podlegao, već molbama Ane Brnabić i komesara EU Olivera Varheljija koji je iskreni prijatelj Srbije, a ne „licemer“ kao neki drugi Evropejci. A da će predsedniku Srbije biti prijatno u Tiranu - neće
Nakon što je u četvrtak lupio šakom o sto i rekao da neće ići na samit Zapadni Balkan – Evropska unija 6. decembra u Tirani, jer da bi tamo samo ponovo slušao „lupetanje“ Evropejaca, a i dosta mu je natezanja sa „terorističkim ološem“ Aljbinom Kurtijem i njegovim mentorima, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je danas, u ponedeljak, izjavio da će ipak otići.
„Nisam siguran, ali svakako će nekakve koristi biti od mog odlaska u Tiranu. Ako ne bih otišao sigurno bi bilo velike štete za Srbiju“, rekao je Vučić novinarima na poligonu u Nikincima gde je održana vojna vežba pripadnika Vojske Srbije, što je bila prava kulisa za objavu njegovog, onog koji nikada ne podleže ničijim pritscima, popuštanja pred sugestijama iz zapadnog inostranstva da bi mu bolje bilo da se tamo pojavi. Na poligonu je prikazana najmodernija oprema koju poseduju jedinice Vojske Srbije, a u fokusu je bila upotreba dronova. Nije rečeno da li to ima veze sa onim dronom iznad Raške na koji su poleteli srpski migovi.
Vučić je rekao da će u Tirani biti veoma dobrih stvari za naše građane, i kao primer naveo da će dobiti priliku da kada odu u Francusku i Nemačku nemaju dodatne usluge plaćanja rominga, što bi, kao i sve drugo, bilo i da on nije otišao, nego Ana Brnabić kojoj je prema državnoj formalnoj hijererhiji tamo zapravo i mesto
„Otići ću tamo. Boriću se za interes našeg naroda“, rekao je Vučić, mada velike sile, naglaša predsednik pred vojnicima, ne menjaju svoje stavove i da će po svaku cenu hteti da Srbija, na ovaj ili onaj način, ili dozvoli ulazak Prištine u Ujedinjene nacije ili „da ih priznamo“.
Zna on da će glavna tema u Albaniji biti sankcije Rusiji, a da nisu sankcije bilo bi Kosovo, a tamo će još biti i Vljosa Osmani i Milo Đukanović i još neki iz regiona, čisto da znaju građani Srbije sa čime i sa kime će on zbog njih tamo sve morati da se nosi.
Prethodno je specijalni izaslanik EU za Srbiju i Kosovo Miroslav Lajčak izjavio da „veruju“ da će predsednik Srbije Aleksandar Vučić doneti odluku o prisustvu samitu u Tirani.
Manji roming i sankcije Rusiji
Samit EU – Zapadni Balkan u Tirani biće prvi koji se održava u regionu Zapadnog Balkana i to je, kažu u Briselu, prilika da se potvrdi „važnost strateškog partnerstva EU i regiona“ i jasna „evropska perspektiva“.
Glavne teme samita biće zajedničko suočavanje s posledicama rata u Ukrajini, usklađivanje regiona sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU, uključujući i restriktivne mereprema Rusiji, jačanje sajber bezbednosti i otpornosti na strano mešanje, rešavanje izazova migracija, borba protiv terorizma i organizovanog kriminala.
Tema će biti i negativni efekti ukrajinske krize na energetiku i sigurnost snabdevanja hranom na Zapadnom Balkanu, ali i kako da se produbi politička saradnja i političko angažovanje, sa posebnim fokusom na mlade ljude.
Naredne nedelje će biti održani sastanci ministara inostranih poslova EU na temu statusa kandidata za Bosnu i Hercegovinu i viznu liberalizaciju za Kosovo.
Na brifingu u Briselu je najavljeno da će u Tirani biti potpisana i deklaracija između operatora EU i zemalja regiona o smanjenju troškova rominga, koje bi trebalo da stupi na snagu 1.oktobra 2023. godine, dok bi se do proleća nastavili razgovori o daljem smanjenju tarifa rominga za period od 2023. do 2027. godine. Radi se o sporazumu na dobrovoljnoj bazi između operatora.
A deklaracija u Tirani bi trebalo da naglasi važnost usklađivanja sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom, kao i sankcijama prema Rusiji. Važno je naglasiti da većina partnera na Zapadnom Balkanu dnevno pokazuju svoju posvećenost tome, dok tekst ohrabruje one koji to još nisu učinili, tj. samo Srbiju i Bosnu zbog Republike Srpske, da se pridruže.
M.N./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve