Vetroparkovi u Srbiji

28.jun 2023. Damjan Martić

Veliki potencijali, mali kapaciteti

Do 2025. godine treba da bude završena gradnja velikog vetroparka u blizini Subotice. Prema predviđenim kapacitetima, planirano je da bude jedan od najvećih u Evropi, a svakako najjači proizvođač struje ovog tipa u regionu. Projekat “Maestralo Ring” krenuo je da se realizuje još 2019. godine i značajan je iskorak u zelenoj tranziciji Srbije

Vučić otvorio fabriku sanitarija “Hansgrohe” u Valjevu

28.jun 2023. Dragan Todorović

Mrežocentrični napadi

Novinar bi slobodan da upita Tanjug Tačno kolegicu, talasasta kosa na crveni komplet, ima li pitanje za Presednika, a ona odgovori, ne za sada, ako bude prilike...

Er Srbija i Belgrade Airport

28.jun 2023. Petar Vojinović

Letnja oluja srpskog avio-saobraćaja

Najveći evropski aerodromi su prošle godine takođe imali dovoljno vremena da pre letnje sezone nađu zaposlene na fizičkom opsluživanju aviona i drugim sličnim poslovima, ali to nisu uspeli. To je izazvalo do tada neviđene redove, planine prtljaga i frustraciju putnika. Ukratko, isto ono što smo pre dve nedelje videli u Beogradu

Protesti i javno mnjenje

28.jun 2023. Raša Nedeljkov

Buđenje iz apatije i inercije

Istraživanja Crte ukazuju na povratak građana u politiku kojim se, na krilima protesta “Srbija protiv nasilja”, menja paradigma po kojoj je režim lako kontrolisao svaku štetu koju je svojim (ne)činjenjem proizvodio. Građanima koji protestuju važnije je to što znaju protiv čega su nego što još uvek nisu načisto za koga su

Nove mere gradonačelnika Aleksandra Šapića

28.jun 2023. Branislav Grković

Da naprednjačko “zlatno doba” još jače zasija

Beograđani već imaju mogućnost da besplatno ulaze na bazene, a od septembra će biti besplatni vrtići, udžbenici, engleski jezik u predškolskim ustanovama. Međutim, ekonomija ima jedno svoje neumoljivo pravilo – nema besplatnog ručka. Dakle, kome će na kraju stići račun za sve to što je besplatno

Šta se vidi iz satelita

28.jun 2023. Dr Saša Marković

Neko nas posmatra

Magla predstavlja ozbiljan problem za pravljenje satelitskih snimaka, čak i u Londonu gde je magla, kako ministar policije Bratislav Gašić kaže, “350 dana u godini”. Sve i da su uslovi bili idealni, sve i da je nemački satelit bio na mestu ubistva Olivera Ivanovića u pravo vreme, snimak ne bi omogućio da se pozitivno identifikuje počinilac. Reklo bi se da neko objašnjava trenutno stanje stvari dokazima koje nemamo. A nemamo ih zato što ne postoje, niti su ikad postojali

Kriminal i politika, a i obrnuto

28.jun 2023. Jelena Zorić

Sećate li se “Jovanjice 2”

Skoro ceo državni vrh brani Koluviju gde god stigne, od sudnice, preko Skupštine do televizijskih studija. Istovremeno pokušavaju da kriminalizuju i javno napadaju inspektore Dušana Mitića i Slobodana Milenkovića koji su Jovanjicu otkrili. U pauzama suđenja, Koluviju i okrivljene za “Jovanjicu 1” dočekuju pripadnici BIA, koji su prema optužnici bili čuvari imanja, dok je cvetala marihuana. Bodre ih rečima, u kafeima, nedaleko od Suda: “Samo polako, oteraćemo Mitića i Milenkovića iz Službe”

Optužbe na račun Nemačke

28.jun 2023. Nemanja Rujević

Nepostojani upitnik ministra Gašića

Nije jasna svrha upiranja prstom u Nemačku da navodno krije ubicu Olivera Ivanovića. Dok istraga tapka u mestu, odnosi Beograda i Berlina dodatno se hlade. Deo slagalice je ubeđenost srpskog režima da je Aljbin Kurti “nemački čovek” – u čemu ima bar malo istine

Oružana pobuna u Rusiji

28.jun 2023. Filip Švarm

Igra prestola na paravojni način

Izvesno je da je Putinov autoritet pretrpeo ogromnu štetu. Kada mu je opskurni tajkun i paravojni komandant postao najveći izazov za više od dve decenije neograničene vlasti, to jasno govori o njenoj strukturnoj slabosti. Putinovo zahvaljivanje pripadnicima snaga bezbednosti na “sprečavanju građanskog rata” nikog ne može zavarati. Eventualno krvoproliće izbegnuto je time što su, uplašeni od nesagledivih posledica, i predsednik Rusije i Prigožin trepnuli u poslednjem trenutku

Država i žrtve rodnog nasilja

28.jun 2023. Dejana Cvetković

Kako do mesta u Sigurnoj kući

Za žene iz sedam opština Pčinjskog okruga postoji jedna Sigurna kuća, čiji je osnivač grad Vranje, a kapacitet je smanjen sa 25 na 10 mesta. Lokalne samouprave (njih sedam) snose troškove smeštaja, ali rodno zasnovano nasilje ne vide kao prioritet, pa finansijskim planom uglavnom nemaju izdvojena sredstva konkretno za smeštaj žena ili ukupna sredstva za socijalne usluge ne koriste za smeštaj žena u Sigurnu kuću. To pokazuje i podatak da više od 12 meseci nije bila smeštena nijedna žena u Sigurnu kuću iz opština Vladičin Han, Bosilegrad, Preševo i Surdulica