Beograd
Dobra vest za Mišarsku ulicu poništena lošom
U istom danu, stanari Mišarske su prvo saznali da se neće zidati višespratnica na broju 9, a zatim i da su se prerano obradovali


U istom danu, stanari Mišarske su prvo saznali da se neće zidati višespratnica na broju 9, a zatim i da su se prerano obradovali




Ukoliko je u Srbiji i dalje bauk govoriti o lustraciji, možemo da govorimo o nužnosti donošenja Zakona o vetingu. Tako se zove taj proces u zemljama u regionu
Najveća nepravda je učinjena nepriznavanjem knjiga kao rezultata izvrsnosti u naučnom radu u društvenim naukama. Pisanje knjiga u filozofiji i teologiji je uvek bio glavni, a samim tim i najcenjeniji oblik prikazivanja naučnih rezultata, a svaki naučnik iz ovih disciplina, bilo gde u svetu, teži da knjigu objavi u prestižnoj seriji, prestižnih svetskih izdavača, poput Oxford ili Cambridge University Press-a. Isto važi za kolektivne tematske zbornike, koji nisu priznati ni filozofiji kao ni drugim humanističkim naukama. Dok se naučnici iz celog sveta utrkuju da se njihovi radovi nađu u tematskim zbornicima, poput Oxford Handbook-a, Routledge Companion-a ili Cambridge Critical Guide-a, i time pokažu da pripadaju uskom krugu naučnika najboljih na svetu u svojoj oblasti, za naše Ministarstvo nauke to nije pokazatelj izvrsnosti


Koliko je za opoziciono delovanje štetno “svi su isti”, toliko je za lokalne izbore opasno “ionako se sve odlučuje na republici”


Građanska opozicija ima ograničena finansijska sredstva, a zapadne zemlje ih – za razliku od devedesetih – ne podržavaju: i dalje “širom zatvorenih očiju” gledaju demonstraciju primitivne autokratije i kleptokratije. To su sve objektivni, veliki problemi za kampanju opozicije, ali vreme za kukanje je odavno prošlo. Od jadikovke nema ništa, valja nešto raditi


Ideja da su se naprednjaci sjatili na Tiktok da bi sopstvenom nesimpatičnom pojavom gurnuli mlade u apstinenciju uopšte ne zvuči besmisleno. Ali, nije besmisleno ni to da su spremni da, iz očaja, prave potpuni cirkus od sebe, samo da zadrže rejting


Svako od nas treba da postavi sebi nekoliko pitanja. Da li stvari idu u dobrom pravcu? Da li su sadašnje prilike – od cena u prodavnicama i na pijacama do stanja u medijima – gore nego pre samo godinu dana? Da li se bolje lečimo, da li smo sigurniji na ulicama, da li manje brinemo za decu u školama? Da li je ovo vrhunac organizacije društva za koji je Srbija sposobna? Duboko sam uveren da nije. Bilo bi tragično da ne možemo bolje, a bio bi zločin i prema svojoj savesti i prema svojoj deci ako ne bismo učinili ono što je u našoj moći da bolje uredimo odnose u svojoj zemlji i da obezbedimo bolje prilike za svakog čoveka u ovoj zemlji


“Tužna je ova civilizacijska inverzija koju živimo. Nekada ste, ako ste bili iz unutrašnjosti, slali sina i ćerku u Beograd na školovanje, ćerka da bude učiteljica, nastavnica ili doktorka, sin inženjer ili arhitekta. Danas smatrate da ste uspeli ako vam je sin u nečijoj privatnoj vojsci, bodigard koji zavodi red i viče da je gospodar Beograda, a ćerka vam je starleta, svi je znaju i učestvuje u rijalitiju. I šta raditi sa decom koja idu u ozbiljne škole, poput Matematičke gimnazije, šire slavu ovdašnjeg srednjoškolskog ili fakultetskog obrazovanja po svetu? Da se ne lažemo, šta oni imaju da traže ovde? Koja im je perspektiva? Ali baš zato neko mora i da ohrabri te ljude, da se ne boje, jer je ova zemlja i njihova. I šta mogu da urade? Pa da glasaju!”


Zahtevi koje su paori ovih dana izneli pred Vladu RS gotovo su identični prolećnim i ponovo se traži, pre svega, povećanje subvencije po hektaru na 300 evra. Da sve bude još paradoksalnije, budžet za poljoprivredu je najveći u modernoj srpskoj istoriji, dok sa druge strane imamo gotovo izvestan bankrot najmanje polovine subjekata kojima je ovo primarna delatnost


Posle propasti EPS-a pre dve godine zbog lošeg upravljanja naprednjačkog kadra iz Obrenovca, sada je na red došla Pošta, koja živi od usluga koje svi dobrovoljno plaćamo i osećamo se dobro kada vidimo svoje poštare. Ono što nisu uspeli da unište jedan Aleksa Jokić, jedan od glavnih Vučićevih ljudi za “ljudske resurse” od 2012. godine naovamo i docnije naprednjački direktori, ugrozio je Zoran Đorđević (na slici)


Krenulo je obustavom rada u Pošti, nastavilo se barikadama poljoprivrednika i štrajkom upozorenja zdravstvenih radnika, a najavljeni su protesti privatnih vrtića, advokata, prosvetnih radnika... Šta svi oni traže, zbog čega i kako




Na svakih 100.000 stanovnika u Srbiji dolazi manje od dva psihologa. Svaka treća osoba ima psihičke smetnje


Litijum je postao ključna sirovina za automobilsku industriju. EU previđa da će potražnja za litijumom do 2050. godine porasti 17 puta, da će ova sirovina postati važnija od nafte i gasa. Da ne bi zavisili od uvoza, Evropejci hoće da podstaknu rudarenje i proizvodnju litijuma na sopstvenom kontinentu


Parlamentarne izbore u Srbiji posmatraće osnovni tim, kratkoročni tim i dugoročni tim posmatrača, rekao je šef misije Kancelarije OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) za posmatranje izbora


Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku ubedljivo najveći deo porodičnog budžeta troši se za hranu i bezalkoholna pića. Inflacija pogodila sve, ali najviše najsiromašnije




U Srbiju se uvoze mahom stari, prljavi i jeftini automobili iz Evropske unije, dok sama EU kuje planove o prelasku na električna vozila. Veliko istraživanje “Vremena” pokazuje da će tako ostati još više polovnjaka za siromašne balkanske ili afričke zemlje


Smena i izbacivanje Milorada Dodika iz institucija krivičnom osudom po nalogu visokog predstavnika bila bi Pirova pobeda za Bosnu i Hercegovinu, ali i novi udarac za ozbiljno uzdrmane temelje međunarodnog poretka


Kosovska Mitrovica, severni deo; tu se srpska trilogija sastavljena od političara, podanika i kriminalaca prepliće i čini srce Srbije. Istinski heroji ostavljeni su u mraku i magli. Hulje se nacionalizmom rasipaju dok sakupljaju državni novac za lično bogaćenje. Šta govore nezvanični simboli u gradu na obali reke Ibar o položaju Srba na Kosovu i Metohiji


U ovoj predizbornoj kampanji, “najprljavijoj do sada”, vlast udara gde god stigne. Kao da je u panici, kao pacov koji je priteran u ugao i skače u oči. Pored opozicije, nezavisnih medija, nevladinog sektora, jeziva hajka se vodi i protiv inicijatora ProGlasa, uglednih ličnosti raznih fela koji su pozvali građane da se suprotstave nepravdi, kriminalu i korupciji, pobede svoj strah, izađu i slobodno glasaju na izborima. Oni su postali i “briselska opozicija”, i “lažna elita”, i “licemeri”, i “vampiri”


U ponedeljak po podne, 13. novembra, jedan neregistrovani portal pod kontrolom Srpske napredne stranke objavio je da je lista “Ujedinjeni protiv nasilja – Nada za Kragujevac”, “oborena” zbog proceduralne greške. Vest je objavljena dva sata pre nego što će zasedati Gradska izborna komisija. Ona će kasnije uveče zaista i doneti zaključak da lista bude oborena


Jedan par roditelja iz Dubone izgubio je oba deteta. Oni žive od poljoprivrede. Kada isporuče nekome svoju robu, dešavalo se da nikada za to ne dobiju novac. Jednostavno, nemaju načina da naplate svoj rad ako je neko ko im duguje “iznad zakona”. Taj čovek je u predinfarktnom stanju i prvo što mu je lekar savetovao je da ne treba fizički da radi. Ali on nama kaže: “Šta ću ja ako ne mogu da radim, od čega da živim, a i kad radim, prevare me”. Zapravo, svi oni žive sa “ugrađenom”, naučenom pomirenošću da je nepravda deo ovog života. I sami tako govore, sa tim su pomireni: “Mi smo navikli na nepravdu, takav je život”


Neuverljivo je kada glas i pravo krezubih zastupaju oni koji kroz holivudski bele zube izgovaraju “mi smo krezubi, a oni…”; kada o velikoj vrednosti minimalne plate ili o povećanju penzija govore oni koji nose sat koji vredi više od godišnjih prihoda onih koje žele da zastupaju; kada o lepoti Beograda na vodi ili drugih poslovno-stambenih poduhvata govorite onima koji tamo ne mogu da kupe kvadratni milimetar; kada napadaju kulturnu elitu u ime znanja a istovremeno plagiraju doktorate i kupuju diplome


Koje su glavne teme SNS-a u predizbornoj kampanji? Na koji se način uobličavaju, kakve se i kome poruke šalju? Kako izgleda predizborna kadrovska politika? Kolika je politička težina novih lica i “preletača”? Zašto Aleksandar Vučić, kao i drugi predstavnici njegove stranke, praćeni medijskim stampedom, neprestano vraćaju u prvi plan predsednikovu porodicu


Sergej Hadžikurbanov je 2014. godine osuđen na 20 godina zatvora za saučesništvo u ubistvu Ane Politkovskaje koja je radila za nezavisne novine Novaja gazeta


Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića


Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet


Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj


Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti


Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem


Novinarka N1 televizije Žaklina Tatalović našla se u centru pažnje nakon što su je režimski mediji optužili da je lagala kada je rekla da joj je akademik Nikola Hajdin deda. Nakon nekoliko dana ćutanja N1 se oglasio saopštenjem da je njihova novinarka meta organizovane kampanje diskreditacije


Kako se akademik Nikola Hajdin obreo u viralnom klinču Žakline Tatalović i Dragana J. Vučićevića, šta to govori o Srbiji i, pre svega, po čemu je još pomalo poznat


Svako ko se zbog neke predstave ikad popeo stepenicama Bitef teatra, zna da u zgradi u kome je ovo pozorište ima i drugih stanara. Filip Gajić je to otkrio tek prilikom prve posete kolektivu kojim će rukovoditi


Farma servera u Kragujevcu proždiraće struje makar koliko ceo Požarevac. Lokalnoj zajednici takvi superkompjuteri ne donose ništa, a predstavljaju ekološku bombu. Zato bogate zemlje vole takve data centre u državama poput Srbije, piše u autorskom tekstu za „Vreme“ profesor Srđan Verbić


U periodu od samo tri godine, Alta banka prošla je transformaciju kakva se retko viđa na domaćem bankarskom tržištu: od male banke do brzo rastuće finansijske grupe sa regionalnim ambicijama. Čijim je kapitalom to omogućeno