Drugi zalivski rat

09.april 2003. Seška Stanojlović

Lov na Sadama

U atmosferi opšteg straha i konfuzije koju su avioni i tenkovi doneli u zemlju godinama izolovanu od sveta, uz etničke, geografske, religijske i druge unutrašnje podele, i inače karakteristične za Irak, i uz prepletene i suprotstavljene strane interese, put ka stabilnosti biće izuzetno složen

Drugi zalivski rat

02.april 2003. Seška Stanojlović

Svi napreduju

Dok i jedna i druga strana prebrojavaju žrtve (Iračani javno govore samo o civilnim), antiratna koalicija širom sveta iz dana u dan dobija sve više neporecivih argumenata za tezu da je najnovija ratna avantura američkog predsednika Džordža Buša bila apsolutno nepotrebna

Slovenija o EU-u i NATO-u

27.mart 2003. Svetlana Vasović-Mekina

Štap „pobedio“ šargarepu

Glasači su 23. marta na biralištima dobili dva odvojena listića, jedan za odlučivanje o pristupanju Slovenije Evropskoj uniji i drugi za ulazak u NATO. Većina je odlučila da je najsigurnije ući u "oba carstva"

Drugi zalivski rat

27.mart 2003. Redakcija Vremena

Uvertira za Bagdad

Slike ratnih strahota – masovni ispraćaji poginulih u Bagdadu, pretresanje iračkih civila u pustinji, bolnički ležajevi sa ranjenom decom i ženama, ruševine, unezvereni pogledi zarobljenih američkih pilota izvedenih pred iračke kamere koje titraju sa televizijskih ekrana širom sveta ne bacaju u zasenak kontroverze ovog rata koji je, i pre nego što je počeo u četvrtak 20. marta, duboko podelio međunarodnu zajednicu, posvađao nekadašnje saveznike, doveo u krizu Ujedinjene nacije; samo je osnažio opšte uverenje da nijedan lokalni rat nije imao globalne posledice takvih dimenzija

Iračka kriza

19.mart 2003. Duška Anastasijević

Prst na obaraču

Iako je i jedna i druga strana do samog početka rata brižljivo čuvala od javnosti ratne planove, jedno je odavno izvesno: da je Sadam Husein za svoju poslednju liniju odbrane izabrao prestonicu, gde ima šanse da se održi neko vreme jer se ispod grada nalazi čitava mreža podzemnih laguma i skloništa koju su mu tokom rata protiv Irana pomogli da izgradi američki i nemački stručnjaci

Slovenija

12.mart 2003. Svetlana Vasović-Mekina

Digitalno etničko čišćenje

U Ljubljani je nedavno održan neobičan protest – u centru metropole pojavili su se ljudi koji "ne postoje". Nisu apatridi, nego izbrisani

Nova ambasada u Beogradu

12.mart 2003. Zoran Jevtović

Vitezovi u diplomatiji

Za razliku od Templara, čiju su sudbinu tokom vekova delili i koji su najpoznatiji vojni viteški red (odnedavno i u Srbiji imaju svoje udruženje od pedesatak članova), Malteški vitezovi su kombinovan red – malo bolničari, malo ratnici

Iračka kriza

12.mart 2003. Duška Anastasijević

Rat – pre rata

U rešenost SAD da krenu u rat ne treba sumnjati. U Zalivu se već nalazi četvrt miliona vojnika, a američki predsednik je nedavno na televiziji izjavio da Americi od Sadama Huseina preti neposredna opasnost i dodao: "Ako treba da delujemo, delovaćemo, i za to nam nije potrebno odobrenje UN-a"

Kipar

06.mart 2003. Sonja Seizova

Neizvesnost do kraja

Prijem Kipra u EU oslobodio bi Atinu istorijskog balasta odgovornosti i zadovoljio bi mnoge: bez argumenta bi ostali nacionalni nostalgičari i ekstremisti koliko na ostrvu toliko i na kontinentu koji eventualno još sanjaju o ujedinjenju Kipra sa "maticom"

Irački Kurdistan

06.mart 2003. Saša Paparella

U senci dolazećeg rata

Ma koliko bili hrabri i naviknuti na stalna ratovanja sa nezasitim komšijama, Kurdi se panično boje Sadamovog kemijskog oružja. Zato sada Radio Irbil svakodnevno emitira obavjesti o ponašanju u slučaju napada – treba hodati protiv vjetra, da ste što kraće u smrtonosnom oblaku i tome slično. Takve emisije zapravo malo koga zanimaju, jer ogromna većina građana Irbila dobro zna što će – pobjeći će u planine ili pak u susjedni Iran

Poslanici Bundestaga specijalno za "Vreme"

26.februar 2003. Slobodanska Ast

Evropeizacija korak po korak

"Nema sumnje da Sjedinjene Američke Države mogu da pobede u ratu protiv Iraka: ključno pitanje je da li mogu i da li su stvarno spremne i sposobne da pobede u miru, posle rata"

Iračka kriza

26.februar 2003. Sonja Seizova

Turski čvor

Po temama kojima se bavi, turska uloga u pripremama za rat protiv Iraka – u koji ide uprkos svom javnom mnjenju – dobija gotovo istorijske dimenzije jer direktno pregovara i traži pismene garancije o budućem uređenju zemlje protiv koje će se voditi rat