Knjige
U osvit bola
Na Selmanovoj tezgi s lubenicama dečak M. R. pojeo je osmeh i smrt i ispljunuo mlečne zube. I postao pesnik


Na Selmanovoj tezgi s lubenicama dečak M. R. pojeo je osmeh i smrt i ispljunuo mlečne zube. I postao pesnik


Napustio nas je Hans-Tis Leman (1944–2022). Kod nas je najpoznatiji kao autor knjige Postdramsko kazalište, ali njegov rad i doprinos evropskom pozorištu je mnogo širi i kretao se ravnopravno u bar dva pravca – profesura na univerzitetu i teatrološka istraživanja


Iz ponude Glavnog takmičarskog izdanja stigla su nam još barem tri ostvarenja koja se uz tek ponešto relativizacija i tek prstohvat terminološke akrobatike mirne duše mogu označiti i kao komedije




“Uostalom, književnost je hula, čist bezobrazluk. Svi živimo sa nekom idejom, tolerantni smo, uvažavamo drugog, a onda shvatimo da pomirenja nema, istina mora da izađe na videlo, obznanjuje se da smo ideološki na suprotnim stranama i onda počinje rat, rat rečima, mekani rat koji preti da se pretvori u nešto mnogo gore. U krajnjoj liniji, sve je zbog reči”


Dobar deo identiteta milenijalaca i sam po sebi je okoreli i diskutabilan konstrukt, baš kao što su konstrukt i njihove tegobe koje moraju biti detaljno vagane, prenaglašavane, dekonstruisane na sitna, a onda i još sitnija crevca


Ni u realnom životu nismo u stanju da razumemo i prihvatimo sve što se zbiva. Zašto nas pozorište na to ne bi podsetilo?


Predrag Krstić: O čemu govorimo kad govorimo o (post)istini Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd, 2022.


Sergej Dovlatov: Marš usamljenih prevela Natalija Nenezić; LOM, Beograd 2022.


Deseti album škotske alternativne pop-rok grupe Belle and Sebastian slavi život kao fenomen kome se treba punim srcem radovati, možda i više nego ranije


Rokenrol je još jednom odigrao časnu ulogu prenosioca ključnih poruka festivala Egzit. Od Napalm Death preko Nika Kejva do Konstrakte, jedinstvo muzike i reči obasjalo je publiku neočekivanom svetlošću, za koju smo mislili da više ne postoji


Boris Liješević predstavu vodi dosledno i vešto, ponekad na ivici noža, ali nikad ne nudeći odgovore, već pitanja. Jedino Tolstojevo stajalište koje apsolutno prihvata je uverenje da ljubav prema čoveku mora biti ultimativna


Dejzi Džonson: Sestre s engleskog prevela Jelena Filipović, Štrik, 2021. Donatela di Pjetrantonio: Južno predgrađe s italijanskog prevela Jelena Brborić, Booka, 2022.


Milan Nikodijević: Zabranjeni bez zabrane Filmski centar Srbije


“Postavio sam stvar iz ugla: zašto zlo voli umetnost? Pitanje zašto su neki umetnici sarađivali sa nacistima na vlasti donekle možemo i da shvatimo jer odgovor je u njihovom oportunizmu, konformizmu, zbog toga što su želeli da izgrade karijere i nisu birali sredstva da stignu do cilja. Ali, ono o čemu mi manje znamo i iz istorije i iz literature jeste to zašto zlo voli umetnost. A izgleda da zlo baš voli umetnost, da želi da umetnost bude deo njegove misije uništenja”


Koliko god da se menjao, ipak neke stvari za Bruka ostaju konstanta, a jedna od njih je velika ljubav prema Šekspiru. On Šekspirovo delo oslobađa konvencije igranja u maniru istoricizma i postavlja pitanje koje su to vrednosti Šekspirovog dela koje su imanentne celoj ljudskoj kulturi


Dva američka dokumentarca sa dva suprotna ideološka pola, ali podjednako relevantno, bave se polom i rodom, pravom na abortus i drugim iznova vrućim pitanjima


Zoran Dimić: Političke životinje i zveri. O Aristotelovom zasnivanju filozofije politike; Akademska knjiga, Novi Sad, 2022.


Angel Olsen: Big Time (Jagjaguwar) Regina Spektor: Home, Before and After (Sire/Warner)


Povodom 40-godišnjice “najboljeg Yu albuma svih vremena” – jubileju o kome se ovih dana mnogo govori, a u susretu reizdanju te ploče – pred nama je sasvim neobičan susret starih znalaca. Pitanja postavlja jedan od prvih koji je onomad u zagrebačkoj štampi jasno i glasno pisao o VIS Idolima. Njegov sagovornik, međutim, suprotno od gotovo opšte saglasosti, to tako hvaljeno izdanje ne vidi u samom vrhu domaće muzičke istorije


Ovo je priča o burnom putu (punom krivina i prepreka) ka zvezdama, baš kao i priča o bolnoj samoemancipaciji, zloupotrebi, pohlepi onih vidno manje kreativnih, prolaznosti i poroznosti slave, manje ili više dragovoljnom prodavanju duše (manje ili više) đavolu


Tenesi Vilijams: Tramvaj zvan želja; režija Lenka Udovički; koprodukcija Beogradskog dramskog pozorišta, Teatra Ulysses sa Briona i festivala BELEF


Na kraju još jedne pozorišne sezone, nametnulo se uporedno “čitanje” triju predstava sa zajedničkim motivom kuće, stana, doma; kao mesta identiteta ili manipulacije njim, kao nestalne imovine i kao još nestalnije domovine


Jasno je da je Dijego de Brea hteo da postavi jednu modernu Antigonu. U tu svrhu glumci sa savremenim kostimima, imaju savremene geste koje treba da pokažu kako danas izgledaju i kako se ponašaju ljudi iz vlasti (Kreont), a kako savremeni buntovnici (Antigona). Ali to nismo dobili, jer Sofoklov tekst se opire ovakvom tumačenju i glavna žrtva tog opiranja, pored Kreonta, sama je Antigona


Tvorci Borgena bili su očigledno svesni da su u prve tri sezone u dobroj meri iscrpeli potencijal danskih “dvorskih” intriga, nadmetanja i pripetavanja, i da im je potreban neki širi pogled, a da istovremeno zadrže izvorni, domaći štih (“svetsko, a dansko”!). I pronašli su ga na najbolji mogući način. Njihova zlatna žila zove se – nafta, ali ne u arapskoj pustinji ili tako negde nego na – Grenlandu


Autor za biografskom građom o Godaru poseže samo onda kada je preko potrebno i nužno postaviti i osnažiti faktografski kontekstualni okvir, a u kome opet naglasak biva na onome što u žiži i srcu ima film


Mirne duše se može ustvrditi da je Trentinjan ne samo u vremenskom smislu nadživeo i prevazišao široke okvire francuskog Novog talasa


Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni


Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu


Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut


Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu


Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro


Prema poslednjim podacima Univerziteta u Beogradu, trenutno je čak 15 fakulteta ostalo nepopunjeno, a na nekima od njih ima dosta budžetskih mesta


Od planiranih 11 odeljenja u Gimnaziji „Jovan Jovanović Zmaj“ u Novom Sadu, u prvom upisnom roku popunjena su samo dva, tvrde roditelji učenika koji ocenjuju da je škola ušla u ozbiljnu krizu


„U Beogradu je četiri puta više tropskih noći u letnjim mescima nego, na primer u Zagrebu, a glavni razlog je manjak zelenila i 'betonizacija' grada“, kaže profesor Šumarskog fakulteta Aleksandar Anđelković


Nakon EPS-a, Parking servisa, MUP-a, Alta banka je ušla i u Er Srbiju. Zajedno rade na izradi kartice kojom će ekskluzivnim pogodnostima nagraditi lojalnost


Ovo je prvo leto kako će stranci željni dobre muzike i provoda EXIT nazivati - crnogorskim festivalom. Od 1. do 6. jula, umesto u Novom Sadu, dolaze u Ulcinj i Budvu