Pismo Nebojši Spaiću, glavnom uredniku »Nina«

02.februar 2011. Tihomir Brajović

Priznajem – ja sam kriv!

Pokorno priznajem, nisam bio u pravu, jer da jesam, čuli bi se i drugi slični glasovi u javnosti, a ne bi usledilo gromoglasno ćutanje, zar ne, zaglušeno tek medijskim fanfarama i šampanjskim čepovima sa svečane dodele NIN-ove nagrade? Da sam kojim slučajem bio u pravu, ne bi valjda posle svega zagrmeli ni pravednički glasovi nekih članova žirija, jer bi to onda zapravo bilo besramno i nečuveno, je li tako, g. Spaić-Pavkoviću?

Film – Cinema Komunisto

02.februar 2011. Dejan Petrović

Partizanska kinoteka

Dva osnovna principa tematizacije jugoslovenskog kulturnog života mogu se podeliti na tobož superiorni podsmešljivi ton ili nostalgična i ideologizovana evociranja. Film Cinema Komunisto Mile Turajlić izbegava ova dva pristupa, iako je očigledna jasna simpatija prema epohi, utoliko bitnija što dolazi od nekoga iz generacije koja nije direktno participirala u tom vremenu

Intervju – Jagoš Marković, reditelj

02.februar 2011. Sonja Ćirić

Osmeh umesto keza

"Građanski Beograd, onaj sada tihi, što ga nema po prijemima i fotosima sa banketa posle modnih revija i ne znam kakvih već skorojevićkih korzoa za prikazivanje, onaj Beograd što čita knjige, koji uživa u dobrim prevodima, kog je stid da bude deo opšteg socijalnog neukusa, onaj razočarani Beograd, čestiti, koji zna šta je data reč, koji ima memoriju a ipak prašta, koji je nekada stajao u redovima ispred Kinoteke zbog Viskontija i Bergmana i Tarkovskog, koji je voleo i pamti Nedu Spasojević na primer, koji nema novaca sada, ali je duhom zamašan, taj Beograd zna koliko bole Glembajevi – na više razina"

Miroslav Krleža i naše vreme

02.februar 2011. Filip Švarm

Glembajevi uzvraćaju udarac

Dok je Krleža okružen javnim prezirom tonuo u zaborav, povampirili su se junaci iz njegovih dela i ustali jedan po jedan iz svojih književnih grobova, aktuelni, živi i prepoznatljivi kao u doba kada su nastajali. Kada se bog Mars preselio u Irak i Avganistan, a zvanice se razišle sa krvavog Banketa u bivšoj Jugoslaviji, Gospoda Glembajevi su uputili čvrst pogled u ogledalo, popravili kravatu, pogledali na roleks i izašli na prijeme, u počasne lože fudbalskih stadiona, na modne revije i proslave vlastitih jubileja u strogo kontrolisanim klubovima

Knjige – Tri ruske priče

26.januar 2011. Teofil Pančić

Kako preživeti stvarnost

Dovlatov, Stogoff i Sorokin na literarno briljantan način „transcendiraju" neveselu (da li samo?) rusku stvarnost jučerašnjice, današnjice i sutrašnjice

Intervju – Milenko Bodirogić, dobitnik »Zabavnikove« nagrade

26.januar 2011. Sonja Ćirić

Skrivena mesta sećanja

"Ljudi uništavaju ono što je drugačije, slabo i nemoćno. To je slika naše civilizacije, slika koja je nekada bila javna, neskrivena i bahata. A sada se šminka, doteruje i prikriva"

Deca evolucije – Katarina Pejak

19.januar 2011. Dragan Kremer

Slatki parfem uspeha

Dvadesetogodišnja devojka, čedo domaće bluz-scene, može postati od onih po kojima će nas znati u svetu

Intervju – Božidar Đurović, upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu

19.januar 2011. Sonja Ćirić

Lepota različitosti

"Ovo je nacionalni teatar, a ne sindikalni ili partijski, u njemu treba raditi, menjati rđave navike i popravljati greške većom brzinom od one kojom smo ih stvarali"

Knjige – Ljubav za početnike

19.januar 2011. Teofil Pančić

Metajezik ljubavi

Srećko Horvat se u ovoj knjizi prepušta ispadima "mekog", čak sentimentalnog diskursa, ali to nimalo ne smeta, naprotiv, i to je jedan od bitnih elemenata onog "ljudskog, odviše ljudskog"

Knjige

12.januar 2011. Teofil Pančić

Jaka ženska ruka

Zbirke priča Lamije Begagić i Tanje Mravak kao da povezuje tihi weltschmerz života na potmulo nezadovoljavajućem "repeatu"

Esej – Govor na kraju školske godine

12.januar 2011. Dejvid Foster Volas

Ovo je voda

Ništa od ovoga se ne tiče ni morala, ni religije, ni dogme ni velikih popularnih pitanja o životu posle smrti. Istina sa velikim početnim "I" tiče se života pre smrti. Tiče se toga do dođete do tridesete, ili čak pedesete godine života, a da se ne poželite upucati u glavu. To je prava vrednost pravog obrazovanja, što nema nikakve veze sa ocenama i titulama, a ima mnogo veze sa jednostavnom svešću – svešću da postoji ono što je stvarno i suštinsko, što je skriveno, a sve vreme nam je pred očima

Intervju – Maja Veselinović, strip autorka i ilustratorka

12.januar 2011. Saša Rakezić

Kardiogram sazrevanja

"Oduvek sam se trudila da crtežom, bojom, tipografijom naglasim emociju u stripu. Volim tu isprepletenost naracije i čiste likovnosti, neprekidno eksperimentisanje i traženje"

NIN-ova nagrada

12.januar 2011. Jovana Gligorijević

Miljenko, zašto nisi Milenko

Odlukom da ne prihvati prijave knjiga Sjetva soli Muharema Bazdulja i Otac Miljenka Jergovića, žiri NIN-ove nagrade izazvao je nekoliko nedoumica, od kojih su neke i logičke prirode. Prvi zaključak koji se nameće sam po sebi jeste da jezik na kom pišu Bazdulj i Jergović nije (i) srpski

In memoriam – Boško Petrović (1935–2011)

12.januar 2011. Đorđe Matić

Sultan svinga

Nakon svega, napokon je ugašeno svetlo i zatvorena su vrata za poslednjim pravim simbolom nekada živog, ustreptalog, kreativnog, uistinu svetskog grada, mestom koje je sâmo širilo dobar deo te svetlosti, lepote, internacionalizma i umešnosti jednog divnog međunarodnog bratstva po najkvalitetnijoj muzici, stremljenju boljemu i, naravno, hedonizmu

Šta ćemo i kako slušati – Muzika 2025.

29.decembar 2010. Dragan Ambrozić

Priče o snimljenoj budućnosti

Organizatori muzičke konferencije MaMA u Parizu upitali su nekolicinu zanimljivih ljudi iz muzičkog biznisa i srodnih disciplina šta misle na koji način će muzika biti prisutna u našim životima kroz petnaest godina. Dobili su sedam mogućih scenarija o budućem obliku muzičkog sveta 2025. godine

Monografije – Partibrejkers

28.decembar 2010. Teofil Pančić

Rokenrol kanonizacija

Ova knjiga samim svojim pojavljivanjem notira i podvlači značaj Partibrejkersa koji znatno prevazilazi format "dobrog rokenrol benda"

Izložba – "Srebrne čaše poznog srednjeg veka u Srbiji"

28.decembar 2010. Sonja Ćirić

Ukrasi carskih trpeza

Srebrne čaše su bile obavezni deo trpeze srpske srednjovekovne gospode. Iznošene su povodom proslava, da označe status onoga ko ih iznosi i onoga zbog koga su iznete. Neke od njih je moguće videti na izložbi u Muzeju primenjene umetnosti

Godišnjice – Ivo Andrić i Miloš Vidaković

28.decembar 2010. Muharem Bazdulj

Kako je sarajevskim gimnazijalcima govorio Zaratustra

Nastupajuće, 2011. godine navršava se pola veka otkako je Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu. Tim su povodom već najavljene različite konferencije i manifestacije. Nekako u senci pedesetogodišnjice Nobelove nagrade, ostaje andrićevska – stogodišnjica. Iste godine se, naime, navršava tačno jedno stoleće otkako je Andrić ušao u svet knjige i književnosti. U brojevima 18 i 20 sarajevske Bosanske vile 1911. godine objavljene su Andrićeve pesme; između ova dva izdanja, u broju 19, dakle, objavljena je pesma Miloša Vidakovića u kojoj se zaziva Andrić

Sećanje – 40 godina posle smrti Leonida Šejke

28.decembar 2010. Branko Kukić

Na putu rđave beskonačnosti

Šejkin Poslednji zapis, napisan uoči same smrti: "Đubrište je za mene imalo značaj prolaznog iskušenja moderne umetnosti; s time je moderna umetnost za mene završena. Kada bih se vratio životu (životnoj snazi), slikao bih onako kako slikanje pruža najviše radosti: po uzoru na stare majstore, po cenu toga da ne budem originalan; mislim na slike sa značenjem. Sada, odlazeći, poručujem svima koji ovo slede da nastave ne bojeći se rizika. Slikanje je oblik molitve."

Putopis iz Japana

28.decembar 2010. Vladimir Pištalo

Kišobrani, gavranovi, neon

Hodao sam tri sata u gradu svetala i štektavih vozova i šina i žica nad prugom. Setio sam se najlepše priče o postanku sveta koju znam. Po toj legendi Japan je stvoren božjim smehom. Neboderi su sijali u kiši i maglici iza stanice Šinđuku. Ja sam zijao u njih i smejao se. Kroz staklenu fasadu video se encefalogram jednog lifta koji pada i drugog koji se penje. I bio sam iza stanice Šinđuku. I svetla liftova su išla po pročeljima staklenih zgrada. I bila je kiša. I vozovi su vikali: Ura!