Knjige – Riba u vodi

22.јул 2015. Teofil Pančić

Mario mađioničar i Ljosa političar

Sjajna memoarska knjiga Maria Vargasa Ljose je uzbudljiva mešavina priče o "ranim jadima", otkrivanju prijateljstva, erotike i književnosti, te hronika njegovog političkog angažmana u zrelim godinama

Intervju – Jasminka Petrović, književnica

22.јул 2015. Sonja Ćirić

Džaba ste ratovali

"Svedoci smo da kultura i umetnost podižu srušene mostove na Balkanu i dobrim delom obavljaju posao političara. Mladi se povezuju kroz različite projekte i ucrtavaju neke svoje putanje. Sklapaju se novi poslovi, prijateljstva, brakovi... Autobusi opet putuju od Vardara pa do Triglava"

Strip – Baru – Kitaja bluz

22.јул 2015. Nikola Dragomirović

Jedna noć i dve želje

Kroz svoj autorski prvenac, sada već proslavljeni i nagrađivani strip, autor niže sećanja i želje sa dočeka nove godine iz vremena kada je bio osamnaestogodišnjak. Tri decenije nakon izlaska legendarnog Kitaja bluza, Baruov strip je u izdanju novosadskog Komika konačno objavljen i kod nas

In memoriam – Omar Šarif (1932–2015)

15.јул 2015. Momir Turudić

Čovek časti i rata

Egipatski glumac Omar Šarif umro je 10. jula u Kairu. Njegovim odlaskom kao da se završava epoha u kojoj je film umeo da bude više od umetnosti, da formira i menja sliku sveta, a filmski likovi su mogli da ljude čine boljima

Knjige

15.јул 2015. Teofil Pančić

Psovka – verbalni tik ili subverzija

Studija Predraga Krstića o „skarednim rečima" je osvežavajući iskorak u svet „nedostojnih" tema, kakvih za filozofsko ili bilo koje drugo ozbiljno posmatranje čoveka i sveta, naravno, nema

Intervju – Goran Milašinović, pisac i kardiohirurg

15.јул 2015. Sonja Ćirić

I lekari su ljudi

"Ne pišem samo o lekarima. U literaturi me uopšte ne zanima lekarska profesija. Kao što nije ni Ijana Mekjuana kada je opisivao životni dan jednog neuropsihijatra. Nego čovek. Enigme koje se kriju u ljudskoj duši. Individualna i kolektivna podsvest. Psihološki trigeri karaktera i na prvi pogled neobjašnjivih ponašanja i delovanja. Ali pisac se u građenju likova i formiranju priče drži sveta koji najbolje poznaje jer je tako uverljiviji, s obzirom na to da izmaštani deo mora da liči na stvarnost jednako kao sama stvarnost. To je zakon literature"

Reportaža

15.јул 2015. Vladimir Stankovski

Superheroji na letovanju

Duhovite karikature belgijskih majstora na ovu temu mame osmehe, Supermen svojim snažnim mlazom probija zid u javnom WC-u, telefonska govornica u kojoj neko stalno zaboravlja svoje odelo, Fart Vejder poziva Luka da ga povuče za prst... Ali, kako se ne šaliti na račun heroja koji nose gaće preko hulahopki?!

Intervju – David Albahari, pisac

08.јул 2015. Zora Drčelić

Smeh čistog srca

"Nisam siguran da li levica i desnica uopšte mogu da postoje u samoj literaturi. Pisac treba da bude izvan i iznad toga. Svako delo, ne mora biti veliko, ali dobro delo, mora da izražava sumnju prema svemu. Ako pišete s pozicija levice ili desnice, vi onda nemate sumnju, a ako ne sumnjate, čemu onda pisanje? Onda je to pamflet, letak. Kao što su mnoga dela napisana u socijalističkim režimima, upravo to, čisti pamfleti. I na Zapadu ima mnogo takvih pamfleta. To nije književnost. Mene kao pisca to nikada nije zanimalo... Ali, hteo to pisac ili ne, u delu moraju da, iz neke daljine, u pozadini, dopiru buka i bes nekog ratnog sukoba i nekog ljudskog nerazumevanja"

Roman – Moja borba

08.јул 2015. Teofil Pančić

Istina, najteže oružje

Prvi tom šestoknjižja Karla Uve Knausgora je izazovno poigravanje bespoštedno iskrenim uvidima u sopstvena tabuizovana (ne)osećanja kao eksplozivan prozni materijal

Džoni Mičel, prva pesnikinja pop muzike

08.јул 2015. Dragan Ambrozić

Ovih dana Klensi ne može da peva

Naslov ovog teksta potiče iz čuvene pesme grupe Bafalo Springfild Nowadays Clancy Can’t Even Sing. Pre nekoliko dana Dejvid Krozbi je izneo sumnju da će Džoni Mičel moći ikad više da govori. Čak i da to možda nije sasvim istina, aneurizma koja ju je nedavno pogodila onemogućila je legendarnu autorku i pevačicu da više ikad zapeva. Može li pevačica da živi bez glasa

Bečki pozorišni festival

Čari verbalnog pozorišta

Među vrhuncima nedavno završenog Bečkog festivala bio je komad o nestajanju pisane kulture Oproštaj od papira, ruskog autora Evgenija Griškoveca, i obrada Ibzenovog Jona Gabrijela Borkmana u režiji Australijanca Sajmona Stouna

Kultura sećanja – Selman Selmanagić (1905–1986)

01.јул 2015. Muharem Bazdulj

Neimar iz Srebrenice

Sarajevsko "Oslobođenje" objavilo je 1974. godine članak pod naslovom "Od stolara iz Srebrenice do dekana Visoke škole u Berlinu". U njemu se sumira dotadašnji životni put Selmana Selmanagića, arhitekte rođenog u Srebrenici: diplomirao na Bauhausu, pod paskom Paula Klea, Valtera Gropijusa, Misa van der Roea; tridesetih radio u Istanbulu i Jerusalimu; Drugi svetski rat kao član Komunističke partije Nemačke proveo u Berlinu; posle rata, projektovao najveći stadion u Istočnom Berlinu "Valter Ulbriht". Umro je 1986. godine, a sahranjen je u Srebrenici, gradu u kojem će devet godina kasnije u samo nekoliko dana biti ubijeno 25 njegovih imenjaka

Intervju – Irina Dečermić, pijanistkinja

01.јул 2015. Sonja Ćirić

Pet života jedne žene

"Tolstoj je bio veliki poznavalac muzike, emocije koje je u njemu ona izazivala sigurno nisu bile površne. Muziku je doživljavao kao ljubavni čin. U Krojcerovoj sonati je spojio ženu i muziku. Kad Poznjecov, glavni lik novele, ubija svoju ženu, time Tolstoj ućutkuje i muziku koja je u njemu probudila strasti kakve u njemu budi žena"

Istorija i književnost

01.јул 2015. Ivan Ivanji

U senci tajnih službi

Selman Selmanagić je jedan od junaka romana Slova od kovanog gvožđa Ivana Ivanjija. U ovom tekstu autor govori kako se upoznao s životnim putem srebreničkog arhitekte

Reč o delu – Poslednja reč Hanifa Kurejšija

24.јун 2015. Muharem Bazdulj

Farsa s ključem

Aktuelni roman Hanifa Kurejšija Poslednja reč (Booka, Beograd, 2014, sa engleskog preveo Aleksandar Milajić) predstavlja duhovitu i uzbudljivu umetničku fresku o savremenoj književnosti i izdavaštvu, o mladosti i starosti, muško-ženskim odnosima i načinima na koji se stvarnost transponuje u literaturu. Ovo je, inače, sedmi po redu Kurejšijev roman, a u Srbiji su objavljeni prevodi skoro svih prethodnih: Crni Album (2000), Buda iz predgrađa (2001), Telo (2003), Intimnost (2005) – svi u izdanju Platoa, i Nešto da ti kažem (2009) u izdanju Lagune

Intervju – Hanif Kurejši, pisac

24.јун 2015. Marina Lalović

Ima li budućnosti

"Danas u Evropi nemamo više pluralitet političkih ideja, odnosno ono što je multikulturalizam u prošlosti nudio – sistem alternativa. Svet je postao mnogo fašističkiji. Svedoci smo rasta fašizma i fašističkih partija u Francuskoj, Mađarskoj i Nemačkoj, kao i fundamentalističkih pokreta. Pisanje i umetnost nam služe upravo da bismo istražili na koji način čitav taj proces funkcioniše, ali i pokazuju koliko smo bespomoćni u odnosu na moć i autoritete"

Foto-komentar

24.јун 2015. Muharem Bazdulj

Diskretni heroji

Gostovanje Marija Vargasa Ljose u Novom Sadu i Beogradu izazvalo je nezapamćeno interesovanje čitalačke publike

Bečki pozorišni festival

Slučaj Švejk

Na nedavno završenom Bečkom festivalu premijerno je izvedena predstava Slučaj Švejk po motivima Hašekovog romana. Režiser Dušan David Paržizek stavio je naglasak na motive nacionalizma i aktuelne etničke napetosti u Evropi

Spomeničko nasleđe

24.јун 2015. Tanja Jovanović

Tesla po Tesla, tri Tesle

Kao i sve prethodne, i ova gradska vlast s naprednjacima na čelu ima potrebu da ostavi trag ne samo u vremenu nego i u prostoru. Otud i najava novih spomenika koji će biti postavljeni u Beogradu. Posle Nikolaja II Romanova, spomenike će dobiti i Gavrilo Princip, Nikola Tesla i Borislav Pekić

Reportaža – 56. Bijenale u Veneciji

17.јун 2015. Lidija Milić

U potrazi za budućnošću

Iza kulisa zvaničnog programa 56. Bijenala u Veneciji odigrava se i nezvanično bijenale u vidu gerila kampanja koje imaju za cilj da istaknu neka goruća pitanja u svetu, od pitanja imigranata, rata u Ukrajini do teškog položaja radnika u Abu Dabiju gde se grade ogranci Gugenhajma, Luvra i drugih muzeja

Koncert – Rundek Cargo Trio, Barutana, Beograd, 12. VI 2015.

17.јун 2015. Dragan Kremer

Umetnost podrazumevanog

Darko Rundek stari na jedan od najboljih načina, učeći i podmlađujući nas. Osamdesete a naročito Novi talas preterano su mistifikovani, posthumno ih siluju lažovi i budale, kako to obično biva. I može im se, jer je ostalo premalo izvornih koji bi to mogli da (od)brane. Nažalost, tek poneko kao Rundek ima i opravdanje – on je otišao mnogo dalje

Knjige – Enciklopedija straha

17.јун 2015. Muharem Bazdulj

Od abnormalnog do žute groznice

Izdavačka kuća Službeni glasnik objavila je ovih dana "Enciklopediju straha" koju potpisuje Ljubomir Erić sa saradnicima. Reč je o izuzetno obimnom i bogatom delu koje u rečničkoj formi na blizu šest stotina stranica leksikografski obrađuje ceo niz pojmova i imena na različite načine povezanih s pojmom straha

Roman – Milijarder

17.јун 2015. Teofil Pančić

Kad košulje zašarene

Roman Vetona Suroija, smešten na Kosovu devedesetih, pun je moćnih, uzbudljivih slika o jednom životu o kojem je velika većina nas izabrala da ne zna baš ništa

Knjige – Janis Varufakis, Ovaj svet može da bude bolji

17.јун 2015. Zora Drčelić

Ideologija ekonomije

Povod za ovu knjigu bio je predlog vlasnice jedne grčke izdavačke kuće Janisu Varufakisu da napiše tekst o ekonomiji koji bi bio namenjen tinejdžerima. Varufakis je prihvatio, jer onaj ko ne može da objasni velika ekonomska pitanja jezikom razumljivim tinejdžerima, zapravo ih ni sam ne razume.

Pozorište – Beton mahala

17.јун 2015. Muharem Bazdulj

Katarza je moja sudbina

Predstava Beton mahala je amaterska samo u izvornom značenju tu reči (od glagola "voleti"). Napisana i odigrana iskreno, iz duše (ili iz stomaka), bez kalkulacija i prenemaganja, sa nepatvorenom verom u misiju i suštinu umetnosti, ona gledaocu uzvraća katarzičnim činom prepoznavanja

Prijateljski razgovor sa Zafirom i Vasilom Hadžimanovom

17.јун 2015. Ljubomir Živkov

Kako je čovek ostao div

Kako je Zafir – vesnik, a možda i preteča televizijskog žanra – nadmašio Barselonu; kako je precenio težinu partnera kojeg nosi na leđima dok peva: izdržavam, reče, visoke tonove, a nosim na leđima B. koji ima sto kila (pa neće biti baš stotinu, to je stanovište onoga koji nosi, nošeni se doima kao persona koja se pravilno hrani!); kako se Vasil odlično držao dva debela sahata, s obzirom da je deci uvek dosadno kad roditelji sretnu prijatelja pa se na ulici raspričaju