Intervju – Vladimir Cucić, Komesar za izbeglice i migracije Republike Srbije

02.septembar 2014. Mirko Rudić

Pitanje održivog povratka je pravno pitanje

"Da bi povratak bio održiv, povratniku je potrebno da ga lokalna zajednica prihvati. Može država da se deklariše kao ambijent u kome nema nikakvih prepreka, ali ako naši povratnici u Lapcu, na Baniji, Kordunu nemaju posao i školu za dete, ako nemaju pristup javnim službama, ambulantu ni autobus da odu da najbližeg mesta, onda nema ni uslova za održivi povratak"

Intervju – Marija Bošković, direktorka Sektora za PR »Telekom Srbija«

13.avgust 2014.  

Dobra ideja – najskuplja stvar na svetu

"Već posle par meseci kampanje ‘Kada voziš, parkiraj telefon!’ pokazali su se rezultati – znatno se smanjio broj vozača koji su nepropisno upotrebljavali mobilni telefon tokom vožnje. Ovo je jedna od retkih kampanja koje nisu dobile nijedan negativan komentar, ni od stručne ni od šire javnosti"

Intervju – Mina Kalezić, direktorka marketinga CBRE

13.avgust 2014.  

Savremena arhitektura, komfor i prihvatljive cene

"Osnovna odlika stanova u bloku Maxima 11a jeste univerzalna estetika evropskog urbanog stila, uz izuzetno visok kvalitet gradnje i instalacija, luksuznu opremu i jedinstvenu poziciju. Stanovanje u najmlađem novobeogradskom bloku omogućiće novim stanarima ne samo blizinu centralno-gradskih lokacija, već i sigurnost, komfor i originalna rešenja enterijera"

Coca-cola

13.avgust 2014.  

Obnova vlažnih područja duž Dunava

Sedmogodišnje partnerstvo WWF Svetskog fonda za prirodu i Koka-Kola sistema, u okviru koga će se obnavljati vlažna i plavna područja duž Dunava u šest zemalja Evrope, doneće višestruke koristi i Srbiji. U našoj zemlji biće revitalizovani lokaliteti na području Specijalnog rezervata prirode "Gornje Podunavlje"

Intervju – Dušan Janjić, sociolog

Cilj je održiv opstanak

"Za tri godine ne bi smelo više da bude ljudi sa statusom interno raseljenih lica, oni moraju da budu ili integrisani kroz posao ili obezbeđeni kroz socijalnu i penzionu zaštitu ili da budu podržani da ta prava ostvare na Kosovu"

Studija

31.jul 2014. I. M. H

Politika i prava raseljenih

"Da pitanje Kosova nikada nije bilo pitanje položaja srpske zajednice na Kosovu, i pitanje njenih pripadajućih prava, govori položaj u kojem su se Srbi sa Kosova našli u raseljeništvu"

Intervju – Svetlana Velimirović, Komesarijat za izbeglice i migracije Republike Srbije

31.jul 2014. r. marković

Za povratak je ključna pravna zaštita

"U dokumentima koja su okvir za rešavanje pitanja interno raseljenih jasno je rečeno da je jedan od ključnih principa da se odluka o integraciji ili preseljenju na neko drugo mesto, zato što nije postojala mogućnost povratka, nikako ne sme smatrati odricanjem od povratka jednog dana, kada se za to budu stvorili uslovi. To je ključno, ljudima se mora stvoriti mogućnost. Tek kada bude stvorena ta mogućnost, i oni mogu ravnopravno da odlučuju o varijanti A ili B, možemo govoriti o tome da neko ne želi da se vrati"

Kolektivni centri

Zaboravljeni ljudi

"Glavni utisak o stanovnicima kolektivnih centara je da su potpuno zaboravljeni ljudi, koje niko ne posećuje, koji žive u stravičnim uslovima i dobijaju negde jedan obrok, a negde tri, i to je sve"

Intervju – Davor Rako, Služba za pravnu zaštitu UNHCR

31.jul 2014. Radmilo Marković

Ističe vreme za trajna rešenja

"Mi smo državi ponudili pomoć u pripremi sveobuhvatne strategije povratka i integracije. Kada se napravi ta strategija, možemo da idemo i kod međunarodnih donatora, a poslednji je trenutak, jer postoje mnogo teže situacije danas u svetu na koje se fokusiraju međunarodni donatori – Sudan, Sirija, Libija, Centralnoafrička Republika, Avganistan"

Kancelarija za KiM

31.jul 2014.  

Povratak kao prioritet

Na osnovu najave Kancelarije za KiM da će uskoro objaviti sveobuhvatan plan povratka raseljenih lica na Kosovo, zatražili smo od Kancelarije podrobnije objašnjenje o najavljenom planu, šta on sadrži, koliko se oslanja na već ranije proklamovane planove povratka prognanih, odnosno da li je reč o novom kursu promišljanja njihovog povratka. Odgovarajući na ta pitanja, Kancelarija za KiM je specijalno za "Vreme" izdala saopštenje kao svojevrstan uvod u novo strateško rešavanje povratka interno raseljenih lica

Predlog za čitanje – Rebeka Mekinon – Saglasnost umreženih

25.jun 2014. J.G

Internet je borba neprestana

Ovih dana, kada se u Srbiji govori o cenzuri sadržaja na internetu, često se provlači teza da je internet nemoguće cenzurisati. Čitava knjiga „Saglasnost umreženih" mogla bi da bude odgovor na tu tezu. Rebeka Mekinon njom poručuje: tačno, nemoguće je, ali to ne sprečava države, korporacije i interesne grupe da svakodnevno pokušavaju da ga cenzurišu i zloupotrebe

OEBS

25.jun 2014.  

Između slobode i govora mržnje

"Da budem iskrena sa vama, preko glave su mi političari koji kažu da imaju problema sa govorom mržnje na njihov račun i da to mora da se prekine. To je kriticizam, i oni s time moraju da žive. To nije govor mržnje", rekla je nedavno OEBS-ova predstavnica za slobodu medija Dunja Mijatović

Internet sve pamti

25.jun 2014.  

Kratka istorija obaranja

Jedna od prvih stranica koje su "nestale" je obaveštenje gradonačelnika Siniše Malog, sa zvaničnog sajta Grada Beograda. Radilo se o molbi građanima Obrenovca da ne napuštaju svoje domove. Sajt Peščanik.net oboren je pošto je objavio tekst u kojem se ukazuje na ozbiljne indicije da je deo doktorata ministra Nebojše Stefanovića plagijat. Tokom vanredne situacije organizacija Share Defence sistematski je pratila i prikupljala tekstove koji su mogli biti prepoznati kao sporni, i to odmah po objavljivanju

Tribina »Ko zatvara otvorenu mrežu«

25.jun 2014.  

Građani, mediji, sloboda…

Neposredan povod za izbor teme "Ko zatvara otvorenu mrežu" jeste učestala pojava uklanjanja, "nestajanja" i povlačenja sadržaja sa blogova i veb-sajtova, kao i hakerski napadi i obaranje pojedinih sajtova i portala. Zajedničko svim sajtovima koji su se našli na meti ovakvih napada jeste to da su objavljivali sadržaje u kojima je kritikovana aktuelna vlast u Srbiji

Intervju – Borislav Čičovački, muzičar i pisac

18.jun 2014. S. Ćirić

Teret prošlosti

„Raseljavanje ljudi, promena spoljašnjeg životnog okruženja i njegova višeslojna refleksija na čovekov duševni i emotivni život, neiscrpna je tema prevashodno zbog ogromnog broja mogućih varijanti psiholoških reakcija u izmenjenim uslovima, koji su uvek nepoznati i nepredvidljivi"

Intervju – Mirko Demić, pisac

18.jun 2014. M. Rudić

Po(v)ratnički rekvijem

„Ako smo identifikovani kao Srbi, to je zbog toga što nas je neko tako video. Otuda mi je komično kad vidim pokušaje odricanja identiteta. Bio identitet izabran ili nametnut, s njim se treba nositi; nekad sa ponosom, nekad sa škrgutom zuba, a nekad i sa ironijom"

Intervju – Vule Žurić, pisac

18.jun 2014. S. Ćirić

O bezdomnosti

„Nisam mislio da dolazim u Beograd kao izbjeglica. Ja sam samo došao za svojom državom koja se tada još uvijek zvala Jugoslavija. Da nije bilo rata, pisao bih nešto sasvim drugo. Nisam ja postao pisac zato što je izbio rat, nego je sam rat uticao da ja pišem o tome."

Izbeglička kultura

18.jun 2014. Mirko Rudić

Nešto između

Šta je izbeglička kultura, kako se formiraju i čuvaju kulturni identiteti u izbegličkoj populaciji i kuda nas vode stereotipi stvoreni u popularnoj kulturi

Izbegličke teme u kinematografiji

18.jun 2014. Nevena Daković

Ranjenici u tuđoj zemlji

Sudbina izbeglica zbog ratnih vihora devedesetih koji su protutnjali prostorima bivše Jugoslavije je pre lajtmotiv, sporedna tema, karakteristična situacija no glavna tema filmskih narativa

Intervju - Srđan Koljević, režiser

18.jun 2014. S. Ćirić

Vremena i strpljenja

"Uklapanje u novu sredinu je najveći psihološki problem teme o izbeglicama. Mnogi ljudi grčevito žele da zadrže elemente svog identiteta, života, navike iz svoje stare sredine, i zato ne prihvataju okolinu u koju su bačeni. Nekako uvek misle da je ono što su ostavili, napustili, značajnije i veće - što je najčešće i slučaj - od onoga gde su nasilno došli"

Izbegličke teme u kulturi

18.jun 2014. Sonja Ćirić

Tragovi nevidljivog naroda

Po podacima Komesarijata za izbeglice i migracije Republike Srbije, 1996. godine u Srbiji je status izbeglice imalo 617.728 osoba, od čega je 330.123 izbeglica bilo iz Hrvatske, 266.279 iz Bosne i Hercegovine i 21.326 iz ostalih delova bivše Jugoslavije. Izbeglištvo je velika društvena i ljudska tema, i kultura kao odraz dešavanja u društvu i čoveku – nije je mimoišla. Kako se u knjigama, na filmu, u pozorištu priča o izbeglicama