



U vreme ekonomske krize i stalnih izazova najveći uspeh je opstati na tržištu, biti uspešan i pritom raditi ono što voliš i u čemu si dobar. Komunikacijska industrija, kao i sve druge industrije, nije imuna na krizu, ni ovde ni u inostranstvu. Zbog toga se komunikacije menjaju, transformišu i preživeli su samo oni koji su se prilagodili.


Sve je manje jasna i očita granica između odnosa sa javnošću, marketinga, digitalnih i internih komunikacija. Sve ove vrste komunikacija prepliću se, mešaju, dopunjuju, jednom rečju integrišu se. Kompanije zanima da se za njihovu kampanju čuje, da je njihov brend vidljiv, da je njihov direktor prepoznatljiv. Kako ćete to postići, da li ćete koristiti viralni snimak, bilbord ili intervju u stručnom časopisu, njih manje zanima. U stvari, one bi volele da sve to koristite, da budžet ne bude veliki, a da svaki od komunikacijskih kanala iskoristite što je moguće kreativnije. Dakle, mesta na komunikacijskom nebu ima samo za one koji su spremni da uče i da osvajaju nove oblasti, a ne da se drže samo onoga u čemu su provereno dobri.
Jedan od mojih najvećih profesionalnih izazova bio je da motivišem članove svog agencijskog tima da uđu u nove oblasti, da ih ohrabrim da klijentima ponude novi pristup i uvere ih da vredi rizikovati i probati neke nove stvari, kao i da mi svi prestanemo o sebi da razmišljamo kao o PR agenciji i počnemo da razmišljamo o agenciji koja se bavi integrisanim komunikacijama. Prvi zadovoljni klijenti, sjajni profesionalni rezultati, nagrade i pohvale kolega sve nas su pogurali ka uspehu i pomogli nam da shvatimo da ciljevi koje smo sebi postavili nisu ni daleki ni nedostižni.




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve