![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2024/02/IMG_7653-1.webp)
Komentar
Progon „Doroteja“: Zašto ćuti Ministarstvo prosveteDve gimnazije su svojevoljno izbacile iz nastavnog programa roman „Dorotej“, očigledno razmišljajući na isti način kao i policajci antivakseri, a Ministarstvo prosvete ćuti
Za "Vreme" radi od šestog broja. Dvaput je bila urednica kulturne rubrike, poslednjih godina uređuje Mozaik. Bila je stalna saradnica časopisa poput "Statusa", "Prestupa" i "Scene" i nedeljnika "Zabavnik" i "Bazar". Objavila je devet romana i za "Neću da mislim na Prag" dobila četiri važne nagrade.
Dve gimnazije su svojevoljno izbacile iz nastavnog programa roman „Dorotej“, očigledno razmišljajući na isti način kao i policajci antivakseri, a Ministarstvo prosvete ćuti
Brojevi uništenih lokaliteta, muzeja, verskih objekata, spomenika, biblioteka, su veliki. Brojevi zauvek nestalih kulturnih dela se ni ne znaju. Od arhitektonskih vrednosti ostale su samo fotografije
Nekima od nas bi se više isplatilo da rade u trafici nego u Narodnom pozorištu, kaže za „Vreme“ Darko Tomović glumac ovog teatra čiji su se umetnici sva tri ansambla priključili kolegama iz Beogradske filharmonije u pokušaju da dostignu odgovarajuće uslove za život i rad
“Programska celina koja je tematski koncipirana ove godine jeste ‘Fest fokus’. Ona objedinjuje filmove koji govore o deci i mladima koji se suočavaju sa nekom vrstom nasilja. Osećao sam potrebu da postoji jedna takva selekcija koja bi, kao što joj i ime kaže, fokusirala određenu temu, iz različitih aspekata, a koja je od velikog značaja za naše, pa i ne samo naše društvo”
Iako je na programu obično oko ponoći, „Kulturni dnevnik“ je među 50 najgledanijih emisija RTS-a, što govori i o ovoj emisiji a i o interesovanju gledalaca za aktuelnosti u kulturnoj sceni
„Branimir Nestorović je u istom dahu nazvao proevropsku opoziciju ciganima i položio zakletvu da će verno Ustavu braniti ljudska i manjinska prava. Ovo savršeno ilustruje postavljene društvene norme prema Romima“, kaže za "Vreme" Stevica Nikolić iz organizacije Opre Roma
Za projektovanje Ekspa 2027, koji vlast zove budućnost Srbije, nije organizovan konkurs niti je data prilika domaćim arhitektima da ga kreiraju. Angažovan je španski stručnjak za stadione
U subotičkom Narodnom pozorištu pripremaju predstavu o emigrantima s kraja 19. veka sa 40 učesnika u kojoj se govori na sedam jezika, po najstarije štampanoj drami na srpskom jeziku koju je napisala žena – Albina Podgradska
“Mi smo bili ljudi, kao i hiljade drugih, koji su izabrali da se svojim profesijama bore protiv zla i protiv rata, a ne samo za nešto. Jedno nije isključivalo drugo”
Ako predsednik pretvori Halu 1 u Operu, moraće unutar nje da sazida novu zgradu koja će koštati isto koliko i zgrada na Novom Beogradu, tamo gde je pre petnaestak godina i određena lokacija za Beogradsku operu, kaže za „Vreme“ nekadašnji gradski arhitekta
U Rači kod Bajine Bašte, tamo gde se u srednjem veku čuvala pismenost i književnost, uređuje se Muzej ćirilice s namerom da istoriju srpskog pisma predstavi najnovijom tehnologijom
Slika je u punom sjaju, kaže za „Vreme“ Jelena Medaković direktorka Muzeja Grada nakon što je danas „Odmor bašibozuka“ iz Londona stigao u Beograd. Ovaj Muzej će uskoro preuzeti i drugu akviziciju, kupljenu u Parizu
Muzej Branka Šotre u Kući Tadića, nekad turistički i kulturni toponim, zaboravljen je i upropašćen iako je spomenik kulture, kažu u Dragačevu. „Samo što se ne sruši. To što je spomenik kulture ne može da je zaštiti, potrebni su ljudi kojima je stalo do nje", Ana Stanišić, praunuka Spasoja Tadića
U Sali FCS, nedavno otvorenoj kako bi se u njoj prikazivali domaći filmovi, sutra počinje ciklus filmova Darka Bajića što je, osim na njih, podsetilo i na bioskop „Balkan“ – prethodni specijalizovani bioskop u Beogradu
Pre tri godine Srbija je od Evropske banke dobila zajam za rekonstrukciju šest ustanova kulture, od kojih su do sad završene samo dve. Podaci o ovom zajmu nisu transparentni, pa se samim tim ne zna ni da li nam je još uvek dostupan
Trgovci, advokati, bankari, lekari, političari i ostali Cincari, bili su tvorci modernizacije Srbije, postali su njen deo, a sad im ona uskraćuje podršku da sačuvaju svoju naciju
U predsednikovom „Skoku u budućnost“ nema zgrade Beogradske filharmonije, iako mu je u predizbornoj kampanji bila jedan od aduta. Da li je odlučio da nije potrebna, ili ju je, obuzet Ekspom, jednostavno zaboravio
Ministarka kulture Maja Gojković je pre godinu dana najavila Nacrt novog zakona o kinematografiji. Od toga nije bilo ništa. U međuvremenu je postojeći zakon izmenjen uprkos protivljenju struke
Stevo Grabovac, 70. dobitnik Ninove nagrade za roman „Poslije zabave“, kaže da ne očekuje da će njegova knjiga podstaći pravosuđe da nađe ko je 1992. godine ubio male Rome, ali da istina mora da se zna
Pozorište na Terazijama čeka formiranje Gradske skupštine koja treba da izabere njihovog novog direktora, a među pet kandidata je i sadašnji v.d. direktor te kuće Rade Marjanović
Kad je zbog pokazivnja dvoglavog orla bosanskoj folk pevačici zabranio ulazak u Srbiji, zašto isto naređenje Vulin nije izdao za premijera Mađarske koji voli da ističe simbole koji svojataju Vojvodinu i tako vređa dostojanstvo Srbije
Branko Šotra, slikar, grafičar, profesor, rektor, partizan i još svašta, ali pre svega čovek koji je naučio ljude šta je likovna a šta primenjena umetnost
Čoveku nije lako da sačuva životnu radost ako stalno živi u siromaštvu i poniženju, kaže autor zbirke priča „Preimućstva kruga“ koja je nedavno reizdata posle skoro četvrt veka
Pre sto godina rodila se Mira Trailović. Očekivalo bi se da grad kome je otvorila svet, to nije zaboravio
Predsednik je već rekao kako će Beograd izgledati 2027. Nema veze što godinama grad nema Generalni urbanistički plan jer znamo kako to ide - svuda treba napraviti mesta da investitori zgrnu pare
Sveti Sava je za svoj narod i zemlju postigao više dobra nego bilo ko drugi u bilo kom vremenu, kaže o predstavi koju za savin dan priprema Narodno pozorište, njen dramaturg Ivana Dimić
Odlazak National Gerographic sa srpskog tržišta više govori o nezajažljivoj potrebi za zaradom nego o tome da on Srbiji nije potreban , smatra Igor Ril koji je 16 godina bio glavni i odgovorni urednik ovog časopisa