Među uhapšenima su bivši ministar, pomoćnica ministra, te osobe povezane sa firmama koje su izvodile radove na Železničkoj stanici u Novom Sadu, za nekima se i dalje traga, a postupkom je obuhvaćen i Goran Vesić, kome je sinoć pozlilo
Kompanija Ringier iz Ciriha raskinula je saradnju sa Ivanom Ivanovićem, čije emisije se više neće emitovati na Blic televiziji. Ivanović poručuje da nikada nije bio slobodniji - upravo u, kako kaže, najneslobodnije vreme
Koje je sve poslove firma za obezbeđenje iz Kraljeva obavljala za javne institucije pre nego što su njeni radnici viđeni u sukobu sa studentima na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru? Spisak je dug, a način angažovanja, makar u poslednjem slučaju - netransparentan
Beograđani su u sredu (30. jul) poslednji put bili u prilici da vide staru zelenu konstrukciju nad rekom Savom. Most je uklonjen, a šta će dalje sa njim biti - zasad je nepoznanica
Upad privatnog obezbeđenja u zgradu Državnog univerziteta u Novom Pazaru, koji je izazvao nasilno izbacivanje studenata, pokrenuo je talas političkih i društvenih reakcija u Srbiji
Nakon što je Aleksandar Vučić izrazio razočaranje koalicionim partnerima iz Novog Pazara, Rasim Ljajić uzvraća - traži hitan sastanak sa „partnerima iz vlasti“ i osuđuje upad privatnog obezbeđenja na Državni univerzitet u Sandžaku
Višemesečna kriza na univerzitetima u Srbiji dobila je u utorak novu ispisanu stranicu: čelnici Državnog univerziteta u Novom Pazaru pokušali su u pratnji privatnog obezbeđenja da izbace studente u blokadi. Ko stoji iza svega i ko su univerzitetski funkcioneri koji u pomoć zovu maskirano privatno obezbeđenje
Građani na skupu koji je organizovalo nekoliko beogradskih zborova, najpre su došli do adrese Gorana Vesića, međutim, kako „Vreme" saznaje, Vesić ne stanuje na toj adresi od prošle godine
Pošto su studenti izbačeni sa Državnog univerziteta u Novom Pazaru, građani su se okupili, došla je i policija, bilo je incidenata. Šta kažu studenti o današnjim dešavanjima
Haški mehanizam za međunarodne krivične tribunale odbio je zahtev Ratka Mladića za prevremeno ili privremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga
Pošto je podržala proteste, Dragana Milosavljević tvrdi da je najpre dobila drugo radno mesto, a zatim i otkaz - zbog „izražavanja političkih uverenja na društvenim mrežama tokom radnog vremena”
Savet za kulturu Skupštine grada Novog Sada prihvatilo je inicijativu gradonačelnika Novog Sada Žarka Mićina o podizanju spomenika poginulima u padu nadstrešnice železničke stanice u tom gradu. Opozicija protiv
Poljoprivredniku iz Ašanje ukinut je kućni pritvor, prethodno uveden zbog toga što je udario automobilom čoveka koji je, navodno, poslat kako bi zastrašivao njegovu porodicu
U teškoj saobraćajnoj nesreći u Batajnici poginuo je motociklista nakon sudara s automobilom. Snimci pokazuju da su oba vozila prošla kroz crveno. Stručnjaci upozoravaju: motociklisti sve češće stradaju
Očekivano trajanje radnog veka u Srbiji iznosi 35,5 godina i duže je nego u mnogim državama EU, među kojima su Hrvatska, Italija, Belgija, Rumunija, Bugarska i Grčka
Na današnji dan rođen je Karl Gustav Jung. Neobično je, makar naizgled, što racionalistički orijentisan zapadni čovek danas, 150 godina po Jungovom rođenju, u doba dominacije informatičke kulture, za svoju neurotičnost traži lek i pomoć u ezoteričnim delima „mračnog” Karla Gustava Junga
Zabrinjavajući obrazac represije
Oni su primetili da je reakciju Vlade obeležio zabrinjavajući obrazac represije.
Kako navode, mirni demonstranti suočavali su se sa zastrašivanjem, fizičkim napadima, nadzorom i hapšenjima, često bez pravnog osnova, studenti i univerzitetski zvaničnici bili su „mete koordinisanih kampanja blaćenja“, pri čemu su mediji bliski vlastima objavili stotine klevetničkih tekstova i označili demonstrante kao „teroriste - termin koji su koristili i predstavnici vlasti“.
„Od kraja juna 2025, Srbija je iskusila eskalaciju policijskog postupanja prema mirnim, studentskim protestima, a izveštaji ukazuju da se, na pojedinim mestima, dnevno dešavalo više od 200 demonstracija. Vlasti su odgovorile prekomernom silom, proizvoljnim hapšenjima i produženim zadržavanjima, uključujući i srednjoškolce i studente. Izveštaji o nezakonitom nadzoru, ozbiljnim povredama i angažovanju neidentifikovanih ili policajaca u civilu izazvali su ozbiljnu zabrinutost u vezi sa transparentnošću, odgovornošću i poštovanjem ljudskih prava“, ukazuju stručnjaci UN-a.
Vlada kažnjava mlade
Umesto da sasluša glasove mladih ljudi, Vlada Srbije je, ističu, odlučila da ih kazni.
„Ovakav pristup ne samo da krši međunarodne standarde ljudskih prava, već po svojoj prirodi podriva same temelje demokratskog društva“, ocena je stručnjaka.
Ukazuju da su obrazovne institucije pod pritiskom, plate nastavnika su smanjene i/ili obustavljene, a sredstva za istraživanja drastično smanjena. Takođe, dodaju, srednjoškolci i njihovi nastavnici navodno su bili podvrgnuti administrativnoj proveri i pretnjama disciplinskim merama zbog učešća u demonstracijama ili njihove podrške.
„Kako se akademska godina završava i počinje upis, pozivamo Srbiju da obnovi svoju posvećenost ljudskim pravima i smislenom dijalogu“, poručili su stručnjaci.
Izražavaju nadu da će nova školska godina omogućiti studentima i nastavnicima da uče i predaju bez zastrašivanja.
Stručnjaci UN-a pozvali su Vladu Srbije da odmah prekine sve oblike odmazde i zastrašivanja, da obezbedi bezbednost i prava studenata, nastavnika, branilaca ljudskih prava, aktera civilnog društva i građana i da stupi u smislen dijalog sa akademskim institucijama, navodi se u apelu koji potpisuje sedmoro stručnjaka UN-a.
Odgovor Misije Srbije pri UN-u
Na saopštenje stručnjaka UN-a, stigao je odgovor Misije Srbije pri toj organizaciji.
„Srbija ostaje čvrsto posvećena zaštiti ljudskih prava, slobode izražavanja i mirnog okupljanja, uključujući nezakonita, odnosno neregistrovana okupljanja koja daleko prevazilaze zakonske granice slobode izražavanja“, saopštila je Misija Srbije pri Ujedinjenim nacijama (UN) u Ženevi.
Misija Srbije je na apel kolega iz UN-a odgovorila da, iako Srbija ostaje posvećena zaštiti ljudskih prava, nijedna demokratija ne može da toleriše nasilne proteste ili namerne pokušaje destabilizacije institucija, pod bilo kojim izgovorom.
„U poslednje vreme, Srbija se suočava sa ozbiljnim i alarmantnim događajima koji prevazilaze demokratsko političko ponašanje Posebno zabrinjavaju sve teži incidenti usmereni na izabrane zvaničnike, savetnike, policajce i političke institucije, što predstavlja narušavanje demokratskih principa“, saopštila je misija na Iksu.
Serbia remains firmly committed to the protection of human rights, freedom of expression and peaceful assembly, including unlawful/unregistered gatherings that go well beyond the legal boundaries of freedom of expression. However, no democracy can tolerate violent protests, or… pic.twitter.com/aMqITUnp9V
U objavi se dodaje da, iako su demonstracije ispred javnih institucija legitimne, incidenti koji se pominju nisu izraz neslaganja, već sredstvo prisile.
„Srbija očekuje puno priznanje svog demokratskog okvira i složene realnosti na terenu pre nego što se donesu bilo kakvi preuranjeni zaključci“, zaključila je Misija Srbije pri UN.
Izvor: N1Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.',
title: 'Stručnjaci UN-a: U Srbiji na delu sistemski pokušaj utišavanja kritičkih glasova',
pubdate: '2025-08-04 19:20:20',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Ljudska prava,Protesti u Srbiji,Studenti u blokadi,Ujedinjene nacije,UN",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Stručnjaci UN-a: U Srbiji na delu sistemski pokušaj utišavanja kritičkih glasova',
'pageContent': 'Stručnjaci za ljudska pravaUjedinjenih nacija (UN) izrazili su duboku zabrinutost zbog pojačanog obračuna vlasti Srbije sa studentima, profesorima, braniocima ljudskih prava, akterima civilnog društva i građanima usred jednog od najvećih protestnih pokreta u novijoj istoriji zemlje.
„Ono čemu svedočimo u Srbiji jeste sistematski pokušaj da se utišaju kritički glasovi i demontira nezavisnost akademskih institucija“, rekli su stručnjaci, dodajući da ovo nije samo studentski protest već „test odgovornosti u oblasti ljudskih prava i otpornosti demokratije“.
Pristup pravdi, efikasni pravni lekovi i reparacija, kako se ocenjuje, predstavljaju fundamentalno pravo prema međunarodnom pravu o ljudskim pravima, smatraju stručnjaci UN.
Žrtve moraju da traže pravdu
Žrtve kršenja ljudskih prava, kako ukazuju, moraju imati mogućnost da traže pravdu, dobiju naknadu i budu zaštićene od daljih šteta i odmazde.
„Protesti, koje predvodi pokret 'Studenti u blokadi', izbili su krajem 2024. i od tada su se proširili širom Srbije. Ono što je počelo kao poziv na odgovornost posle tragičnog urušavanja nadstrešniceŽelezničke stanice u Novom Sadu - u kojem je poginulo 16 ljudi i teško povređeno više njih - preraslo je u opštenarodni zahtev za odgovornost, transparentnost, pravdu i ulaganje u obrazovanje. Pokret je dostigao vrhunac u martu 2025, kada se stotine hiljada ljudi okupilo u Beogradu u snažnom prikazu građanskog jedinstva“, naveli su stručnjaci UN-a.
#Serbia must halt crackdown on student movement, uphold human rights & academic freedom: UN experts call on the 🇷🇸 Govt to immediately cease retaliations & intimidations and ensure the safety & rights of students, educators & human rights defenders.https://t.co/KZl56LR4DWpic.twitter.com/huXtREgUp6
Zabrinjavajući obrazac represije
Oni su primetili da je reakciju Vlade obeležio zabrinjavajući obrazac represije.
Kako navode, mirni demonstranti suočavali su se sa zastrašivanjem, fizičkim napadima, nadzorom i hapšenjima, često bez pravnog osnova, studenti i univerzitetski zvaničnici bili su „mete koordinisanih kampanja blaćenja“, pri čemu su mediji bliski vlastima objavili stotine klevetničkih tekstova i označili demonstrante kao „teroriste - termin koji su koristili i predstavnici vlasti“.
„Od kraja juna 2025, Srbija je iskusila eskalaciju policijskog postupanja prema mirnim, studentskim protestima, a izveštaji ukazuju da se, na pojedinim mestima, dnevno dešavalo više od 200 demonstracija. Vlasti su odgovorile prekomernom silom, proizvoljnim hapšenjima i produženim zadržavanjima, uključujući i srednjoškolce i studente. Izveštaji o nezakonitom nadzoru, ozbiljnim povredama i angažovanju neidentifikovanih ili policajaca u civilu izazvali su ozbiljnu zabrinutost u vezi sa transparentnošću, odgovornošću i poštovanjem ljudskih prava“, ukazuju stručnjaci UN-a.
Vlada kažnjava mlade
Umesto da sasluša glasove mladih ljudi, Vlada Srbije je, ističu, odlučila da ih kazni.
„Ovakav pristup ne samo da krši međunarodne standarde ljudskih prava, već po svojoj prirodi podriva same temelje demokratskog društva“, ocena je stručnjaka.
Ukazuju da su obrazovne institucije pod pritiskom, plate nastavnika su smanjene i/ili obustavljene, a sredstva za istraživanja drastično smanjena. Takođe, dodaju, srednjoškolci i njihovi nastavnici navodno su bili podvrgnuti administrativnoj proveri i pretnjama disciplinskim merama zbog učešća u demonstracijama ili njihove podrške.
„Kako se akademska godina završava i počinje upis, pozivamo Srbiju da obnovi svoju posvećenost ljudskim pravima i smislenom dijalogu“, poručili su stručnjaci.
Izražavaju nadu da će nova školska godina omogućiti studentima i nastavnicima da uče i predaju bez zastrašivanja.
Stručnjaci UN-a pozvali su Vladu Srbije da odmah prekine sve oblike odmazde i zastrašivanja, da obezbedi bezbednost i prava studenata, nastavnika, branilaca ljudskih prava, aktera civilnog društva i građana i da stupi u smislen dijalog sa akademskim institucijama, navodi se u apelu koji potpisuje sedmoro stručnjaka UN-a.
Odgovor Misije Srbije pri UN-u
Na saopštenje stručnjaka UN-a, stigao je odgovor Misije Srbije pri toj organizaciji.
„Srbija ostaje čvrsto posvećena zaštiti ljudskih prava, slobode izražavanja i mirnog okupljanja, uključujući nezakonita, odnosno neregistrovana okupljanja koja daleko prevazilaze zakonske granice slobode izražavanja“, saopštila je Misija Srbije pri Ujedinjenim nacijama (UN) u Ženevi.
Misija Srbije je na apel kolega iz UN-a odgovorila da, iako Srbija ostaje posvećena zaštiti ljudskih prava, nijedna demokratija ne može da toleriše nasilne proteste ili namerne pokušaje destabilizacije institucija, pod bilo kojim izgovorom.
„U poslednje vreme, Srbija se suočava sa ozbiljnim i alarmantnim događajima koji prevazilaze demokratsko političko ponašanje Posebno zabrinjavaju sve teži incidenti usmereni na izabrane zvaničnike, savetnike, policajce i političke institucije, što predstavlja narušavanje demokratskih principa“, saopštila je misija na Iksu.
Serbia remains firmly committed to the protection of human rights, freedom of expression and peaceful assembly, including unlawful/unregistered gatherings that go well beyond the legal boundaries of freedom of expression. However, no democracy can tolerate violent protests, or… pic.twitter.com/aMqITUnp9V
U objavi se dodaje da, iako su demonstracije ispred javnih institucija legitimne, incidenti koji se pominju nisu izraz neslaganja, već sredstvo prisile.
„Srbija očekuje puno priznanje svog demokratskog okvira i složene realnosti na terenu pre nego što se donesu bilo kakvi preuranjeni zaključci“, zaključila je Misija Srbije pri UN.
Izvor: N1Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.',
'pageDate': '2025-08-04 19:20:20',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});