

Podkast
„Ova situacija“: Strah režima od porazaPrvi put u novijoj i svakoj drugoj istoriji - izborna noć na Youtube kanalu Vremena pod nazivom „Igor Božić i Ova situacija"


Prvi put u novijoj i svakoj drugoj istoriji - izborna noć na Youtube kanalu Vremena pod nazivom „Igor Božić i Ova situacija"


Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost upotrebe bombe MOAB, poznate kao „majka svih bombi“, u eventualnim novim napadima na Iran, objavio je CNN pozivajući se na američke zvaničnike. Ipak, postoje sumnje da bi ovo oružje moglo da uništi duboko ukopana iranska nuklearna postrojenja


Nasilni protesti potresli su Tiranu, gde su demonstranti palili objekte i sukobljavali se sa policijom. Okupljeni zahtevaju promene u obrazovnom sistemu i veću odgovornost vlasti, dok deo njih traži ostavku premijera Edija Rame


Kakve su veze policije i kriminala? Da li jače biju oni u uniformi ili oni sa fantomkama? I zašto sve više tinejdžera radi za kriminalne klanove? O tome piše „Vreme“ u novom broju


Srbija je uputila protestnu notu Hrvatskoj zbog, kako se navodi, pokušaja uticaja na izborni proces i načina na koji hrvatski mediji predstavljaju političku situaciju u zemlji. Oglasio se i Aleksandar Vučić, koji tvrdi da se Hrvatska najotvorenije meša u izbore u Srbiji


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku


Vlast i dalje računa na strah, kontrolu medija i sukob sa političkim protivnicima, dok Studentski pokret pokušava da nametne drugačiji jezik političke mobilizacije. Šta se promenilo u izbornim kampanjama u Srbiji od 1990. godine i da li su stari modeli izgubili moć da ubede birače


“Najteže će biti ukloniti nasleđe ove vlasti – taloge nacionalizma i klijentelizma koji su zagadili kulturu i njene institucije. Tu spada i kultura individualizma i ličnog interesa, surevnjivost i sumnjičavost među ljudima. Želimo da u sistem kulture prelijemo kulturu zajedništva, odgovornosti jednih prema drugima i solidarnosti iz studentskog pokreta, ali i mnoga slična iskustva koja smo stekli na nezavisnoj kulturnoj sceni u prethodnim decenijama borbe”


Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) je sa nešto više od 41.000 pripadnika najveća oružana formacija na teritoriji Srbije, ali je veoma teško proceniti njegovu pravu snagu. I to ne samo što nije poznato kolika je stvarna popuna jedinica, već i zbog toga što MUP “boluje” od veoma visoke politizacije rukovodećih struktura i vrlo čudnih i neprimerenih konekcija nižih ešalona sa podzemljem


Javna je tajna da je najmanje 150 mladih, samo iz Beograda, redovno na raspolaganju kriminalnim klanovima. Regrutuju ih kao kurire, da odu po ili odnesu novac, drogu, poruku, ali i da bacaju Molotovljeve koktele po lokalima, ubijaju i ranjavaju, kao i ono što im ne govore ali se podrazumeva – da budu uhapšeni. Deluje da su kriminalne vođe veoma pažljive i kad je reč o dopuni policijske i tužilačke statistike. Više javno tužilaštvo u Beogradu iz dana u dan hvali se kako rešava slučajeve ubistava i ranjavanja, kao i trgovine drogom. Osumnjičeni koje hapse sve su mlađi, jedva punoletni, statistički se zavodi da je slučaj rešen, a šefovi organizovanog kriminala nisu ni taknuti


Umesto odgovora na pitanja o organizaciji skupa, merama zaštite od požara i postupanju odgovornih, javnost je od predstavnika vlasti dobila tvrdnje da štete nema i da su snimci koji prikazuju požar proizvod veštačke inteligencije


Čak i kada bi Srbija izabrala tehnologiju i obezbedila finansiranje, ostalo bi pitanje lokacije budućeg nuklearnog postrojenja: složene analize geoloških i seizmičkih karakteristika, dostupnost rashladne vode, povezanost sa elektroenergetskom mrežom, uticaj na životnu sredinu, nuklearna sigurnost. Utoliko to nije samo tehničko već i političko pitanje: koja bi lokalna zajednica bila spremna da prihvati mali atomski reaktor


Veliki deo evropskih zemalja prešao je na veće finansiranje inovativnih lekova, jer taj trošak dugoročno premašuje cenu klasičnog lečenja. Naš sagovornik naglašava da se u Srbiji prioriteti u zdravstvu utvrđuju tako što se uradi istraživanje javnog mnjenja. Pa onda daj da radimo ono što je najpopularnije


Treća tribina u serijalu “Srbija pred izborom”, koji nedeljnik “Vreme” organizuje uoči predstojećih izbora, održana je 5. oktobra u Čačku. Na godišnjicu pada Miloševićevog režima okupili smo se u gradu koji je tom događaju dao veliki doprinos, u trenutku kada se Srbija ponovo nalazi pred istorijskim izborom: između kleptokratskog režima s jedne i naroda i studenata s druge strane. Odlučuje se o budućnosti zemlje: hoćemo li i dalje živeti pod nenormalnim kultom ličnosti, izloženi korupciji koja ubija, ili ćemo postati normalna i uređena država. A kada je reč o izborima kao načinu da se ta odluka donese, koje su sličnosti, a koje razlike između 5. oktobra 2000. i današnjih prilika? O ovim i drugim temama govorili su: profesor Bojan Pajtić, novinar OzonPressa Stojan Marković i novinar “Vremena” Nedim Sejdinović. Tribinu je vodio Filip Švarm, glavni i odgovorni urednik “Vremena”


Zašto sve to rade i naročito daju gas pred parlamentarne izbore 25. oktobra? I vlasnici i Marko Stjepanović kažu da je to samo slučajnost. Da nije to zbog onoga što će se dešavati na izborni dan i sledećih dana? Možda tada treba da budemo uber profesionalni i malo okrenemo glavu na drugu stranu, pričekamo sa objavljivanjem onoga što će se dešavati – pritisci, pretnje, predizborne mahinacije, “postizborna kreativnost”. That’s not going to happen, Brent


Mi spadamo među narode koji sebi moraju da postave pitanja o greškama u postavljanju nacionalnih ciljeva kroz istoriju i da se konačno usmerimo na izgradnju jakih nezavisnih institucija koje će moći da se odupru pokušajima zloupotrebe, što bi istovremeno značilo da konačno postanemo prava politička zajednica sa podelom vlasti i usmerenošću na slobodu




Protesti francuskih srednjoškolaca ne samo da ne jenjavaju već su postali gotovo uvodna vest svih svetskih medija, uz zastrašujuće slike ogoljenog policijskog nasilja. Poražavajuća slika francuskog školstva danas u suštini je samo slika i prilika kontinuiranog zanemarivanja i urušavanja javne uprave uopšte, a školstva naročito, koje je za Makronovog dvomandatskog vakta 2017–2027 doživelo svoj žalosno očigledni vrhunac


Uoči izbora 27. oktobra, centralna tema kampanje je pitanje odgovornosti premijera Benjamina Netanjahua (vidi sliku) za Hamasov masakr pre tri godine. Oko 70 odsto birača kaže da će ta tema uticati na njihovu odluku


Zlatni rez’42 – Djeca Kozare, režija Lordan Zafranović


Memoari dece koju su usvojile ustašama naklonjene i izrazito katoličke porodice pokazuju da se ovaj proces nije razlikovao od onoga što se događalo u Španiji posle građanskog rata, pod režimom Fransiska Franka, kada su deca ubijenih ili zatvorenih republikanaca smeštana u frankističke porodice kako bi bila odgajana kao “dobri” španski fašisti


Povodom ponovljenog izdanja: Mihael Bulgakov,
Život gospodina De Molijera, Bratstvo licemera,
Zepter Book World, Beograd, 2026, prevod Milan Čolić


“Onaj ko ostane zaglavljen u sferi traumatičnih doživljaja, ko stalno misli da, evo, dok razgovaramo o knjizi, nekom daju pogrešnu dijagnozu, nekog traljavo operišu, neko je na terapiji koja mu ne treba, nekom opada kosa, taj ima problem jer prestrašeno životarenje nije život, a psihoterapija je skupa stvar”