img
Loader

Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

“Ne želim da ja, kao predsednik opozicione stranke, uđem na studentsku listu. Ako su studenti završili listu, to nas ne sprečava da budemo saveznici, da imamo neophodnu koordinaciju”, kaže za “Vreme” poslanik Miroslav Aleksić, predsednik Narodnog pokreta Srbije

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Poslednjih nedelja psihijatru dr Milutinu Kostiću događa se nešto što pokazuje da je režim spreman i na gore od otkaza. U toku su pokušaji uništavanja profesionalnog kredibiliteta među pacijentima, osporavanje profesionalne etike i dovođenje u sumnju njegove stručnosti

Tehnika vladanja i posledice

Vučić je represivnom politikom stekao samo prezir

Kada se fizičko nasilje pokaže kao isuviše ogoljena manifestacija sile, više se koriste drugi oblici straha, koji takođe ugrožavaju egzistenciju: gubitak posla, posebno ako osoba izdržava porodicu. Dodatno, strah od ugroženosti proizvodi se ne samo kao direktna pretnja već i kao pretnja od ‘neprijatelja’ koji ugrožavaju zemlju, opstanak srpskog naroda, pravoslavlje i slično

Portret savremenice: Snežana Paunović

Kosovo u srcu, pare u džepu

“Iako potiče iz Peći, Snežana Paunović se nikada nije bavila pitanjima od značaja za srpsku zajednicu na Kosovu ili procesom dijaloga”, kaže za “Vreme” Dragiša Mijačić, koordinator Radne grupe Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji. Ali kada se pogleda njena karijera, vidi se da je uvek pronalazila puteve da zaradi od svog prebivališta na Kosovu

Borba za javni prostor: Režimski grafiti

Kako vlast sebe predstavlja kao žrtvu sopstvenih građana

“Blokaderi ustaše”, “Blokaderi teroristi”, “Rektor Đokić ubica”, “Blokaderi štrokaderi”, “Blokaderi piculići”... Ovo su samo su neki od grafita koji se već mesecima mogu pročitati na fasadama zgrada, ogradama mostova, igralištima, po asfaltu, na Železničkoj stanici. Zajedničko za sve – ne čisti ih niko, “umetnike” policija ne traži, a sud ne kažnjava. A i kako bi, kada iza njih stoji režim

Kratka istorija grafita iz ličnog ugla

Benksi iz našeg sokaka

Kad se prebaciš u Srbiju Felix, jedno nestrukurirano društvo na svim nivoima osim vladajuće tiranije, dobiješ opšte simuliranje nečijeg tuđeg života koji ne nudi odgovor ni na jedan rastući politički, socijalni ili klasni problem, već samo doprinosi još većem produbljivanju apatije i potpunom anesteziranju društva, koje se iz dana u dan u svim segmentima sve više udaljava od civilizacijskih standarda. Sve ovo je samo imitacija života

Kardiovaskularne bolesti u Srbiji

Životi koji mogu biti spaseni

Ako je nešto zajedničko evropskim zemljama koje su uspele znatno da smanje smrtnost od bolesti srca, onda je to činjenica da prevenciju nisu prepustile isključivo pojedincima. Ulaganje u rano otkrivanje bolesti, ograničavanje faktora rizika i javne politike koje podstiču zdravije životne navike, pokazali su se jednako važnim kao i napredak medicine. Zato je pitanje – koji su sve sistemski propusti kod nas i na čemu bi moralo da se radi

Ova situacija

Više od autokratije, manje od diktature

Kako to da je Radić javno izraženim mišljenjem izvršio krivično delo pripremanje dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti zemlje, a ministarka Paunović nije hvaljenjem etničkog čišćenja, širenjem nacionalne mržnje, narušavanjem sigurnosti Srba na Kosovu i ugleda Srbije? Vraća li režim državu u mentalno stanje devedesetih? U sav onaj čemer i jad, proterivanja i ostale ratne zločine počinjene u njeno ime

TV manijak

Gladne oči

Umesto da nam hrana bude zadovoljstvo, upoznavanje novih ukusa, istorije i običaja, mesto porodičnog okupljanja, kuvanje i hranjenje postaje način da se ljudi podele na “naše” koji se drže tradicije, čitaj večite vlasti i “njihove” po belom svetu koji jedu te strane specijalitete, fala lepo, daj mi sarmu

Unutrašnji glas

Riznica unutrašnjeg bogatstva

Nekada upoznate ljude koji uvek imaju originalan pogled na stvari. Čujete ili pročitate samo nekoliko rečenica i odmah vam je jasno da ste u kontaktu s nekom nezavisnošću koja odbija papagajisanje, površnost i opštemestašenje. Možda je u pitanju preispitivanje pravila koja svi smatraju nedodirljivim, ili duhovitost koja na rutinsku situaciju baca novu svetlost, a može biti i moralna nepokolebljivost u trenucima grupnog konformizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

Irancima je moreuz Ormuz garancija opstanka i najefikasnije oružje masovnog remećenja globalne ekonomije. Igra se vodi na ivici ambisa, ali nijedna strana nama punu kontrolu nad događajima

Rat u Ukrajini

Sukob iscrpljivanja bez pomaka

Obe strane se nadaju da će produžetak sukoba doneti neko čudo koje će tok rata preokrenuti u njihovu korist. Moskva stalno iščekuje da se ukrajinski front jednog dana uruši pod njihovim pritiskom, dok Kijev, iza kojeg čvrsto stoji takozvana Koalicija voljnih zapadnih zemalja, da će ruska privreda konačno bankrotirati pod velikim teretom finansiranja dugoročnog rata

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Savremenik i žrtva španske drame od Katastrofe 1898. do Građanskog rata 1936; pesnik koji je Španiji Ponovo otkrio njenu poeziju, njen zvuk i ritam, flamenko, duboku pesmu kante hondo (cante jondo) i koji je mračnu silu (duende) spojio s avangardnom umetnošću, a tragedijama Krvava svadba, Jerma i Kuća Bernarde Albe špansko pozorište podsetio na njegov Zlatni vek. Ubijen je u toksičnoj mešavini masovnog terora, homofobije, ideološkog obračuna i izravnavanja starih računa, te drugih nepočinstava kojima su ljudi skloni kad im rat da priliku

Intervju: Milena Minja Bogavac, rediteljka

“Reflektor teatar” gradi naše pozorište

“Bolje vreme će doći i to je naša izabrana odluka, ali mi nemamo luksuz da to vreme čekamo. Moramo neprekidno da ga pozivamo i to je Reflektor u Srboleku. Adresa na koju pozivamo bolje vreme da dođe, da se upoznamo. Ako mu se dopadnemo, možda i ostane”

Intervju: Selman Trtovac, vizuelni umetnik

Hajde da se trampimo

Umetnost ne može da postoji bez konteksta, ona mora da komunicira sa vremenom u kome nastaje. Odavno nije dovoljno da umetnik sedi u nekom ateljeu, u kuli od slonovače i pravi nekakve forme, već je potrebno da umetnik ipak bude javni govornik, da promoviše izvesne vrednosti, vrednosni sistem koji je vezan za humanizam. Kroz umetnički jezik, naravno – mi nismo političari, ali umetnost svakako nikad nije bila apolitična, ona je oduvek imala svoj politički aspekt

Intervju: Silvester Mikloš, bubnjar

Moraš se predati nepoznatom

Za mene je najbitnije da se uvek bavim stvarima koje volim, koje me zanimaju. Mislim da je to jako velika privilegija, naročito ako tome dodam i stalna putovanja, turneje i zanimljive ljude koje srećem. Naravno, sve to ima svoju cenu. Živim skromno, ali slobodno

Mediji i publika

Mrtvi internet i mi, valjda živi

Distopijski krug se zatvara ovako – mediji koji se još bave svojim poslom ne mogu da izdrže nepoštenu konkurenciju onih koji se oslanjaju samo na veštačku inteligenciju i botove i najbolje slede zahteve algoritma. Čitaoci ostaju da prate veštačke “vesti” ili od toga sasvim dižu ruke. Ali, postoji izlaz iz toga

Hookup kultura

Bez patnje, hvala

Hookup kultura se prodaje kao sloboda. Ali jutarnji osećaj bezvrednosti posle neobaveznog seksa nije neuroza i nije slabost. To je reakcija nekoga ko je bio tretiran kao isceđeni limun, i ko to, ma koliko nerado, dobro zna

Smena na vrhu fudbalskog sveta

Španski časovi fudbala

Španci već više od 20 godina rade predano i sistematično u fudbalu, ali i u drugim sportovima, tako da su u ovom trenutku vodeći po rezultatima reprezentativnih selekcija i klubova, a pored fudbalera i njihovi stručnjaci dominiraju na svetskoj sceni. Svojevremeno su razrađene Krojfove zamisli o pozicionoj igri i posedu lopte, preuzeta su iskustva Barselonine fudbalske akademije “La Masija”, otvorene nove akademije i uveden je jedinstven sistem obuke za sve uzraste – od malih škola fudbala do već pomenutih akademija

Minja Bogavac

Novo pozorište

„Prostora nema, ali ima nas“

Minja Bogavac, direktorka „Reflektor teatra“, za novi broj „Vremena“ priča o progonu tog angažovanog pozorišta i kako su rešili da naprave svoj prostor

Grafit "Blokdaeri ustaše"

Vlast i njeni grafiti

„Ustaše“ treba zatući, zar ne?

Šta će režimu još i grafiti po ulicama, kad već ima skoro sve medije? Zato, kažu sagovornici „Vremena“, jer valja odglumiti da se „narod“ buni protiv „blokadera terorista“ i unapred opravdati represiju prema njima