

Podkast
„Ova situacija“: Šta sve govori slučaj Veselina MilićaU novoj epizodi podkasta „Ova situacija“, Željko Bodrožić, Filip Švarm i Vuk Cvijić objašnjavaju i tumače recentne događaje u pregrejanoj Srbiji




U novoj epizodi podkasta „Ova situacija“, Željko Bodrožić, Filip Švarm i Vuk Cvijić objašnjavaju i tumače recentne događaje u pregrejanoj Srbiji


Račun za grejanje od ove zime mogao bi da bude i duplo veći, saopštilo je preduzeće Beostan koje se bavi održavanjem zgrada. Nova stavka na računu biće „instalisana snaga“ i plaćaće se tokom cele godine


Albanski premijer Edi Rama očekuje 100 miliona evra prihoda od koncerta Kanjea Vesta u Tirani


Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavljuje da će na jesen prvo glasanje za Skupštinu, pa onda za predsednika. Kakvu šansu u tome miriše i šta to znači za protivnike vlasti


U pucnjavi koja se dogodila u sredu uveče ispred tržnog centra u Šapcu ranjen je Milan Ostojić, poznat pod nadimkom Sandokan. Za sada nema zvaničnih informacija o težini njegovih povreda niti o napadaču


Američka vojska je saopštila da je u noći na četvrtak izvršila 90 vazdušnih udara na Iran. Centralna komanda tvrdi da je to bila rekacija na pojedinačne iranske napada na brodove u Ormuskom moreuzu


Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da planira da Ukrajini omogući licencnu proizvodnju raketa-presretača za sistem „patriot”. Kijev ovu tehnologiju traži mesecima zbog sve intenzivnijih ruskih raketnih napada


Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da država priprema novu pomoć za sve punoletne građane, ali nije otkrio o kakvoj meri je reč niti koliki će iznos biti izdvojen. Postavlja se pitanje da li je reč o još jednom, već viđenom, novčanom podsticaju birača uoči najavljenih izbora


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške


Ambasador Irske poručio je u Beogradu da će, “ako se mi pitamo”, Srbija otvoriti Klaster 3. Pitala se i Holandija, čije se protivljenje mahom odnosi na stanje u oblasti vladavine prava. “Klauzula o ravnoteži” je jasna – ako nema napretka u fundamentalnim oblastima prava, nema napretka u pregovorima u celini. Od tog reformskog paketa Vučićeva vlast beži kao đavo od krsta, ali ne odustaje od prodaje magle, iako se dosta toga promenilo od kako je Hrvatska 2013. pozdravljena kao poslednja članica Unije


Empirijska istraživanja pokazuju snažnu povezanost između klijentelističkih režima i siromaštva. Kada su birači ranjivi, mala, neposredna i selektivna korist – posao, jednokratna pomoć, subvencija, poklon, pažnja lokalnih vlasti – može imati veću političku vrednost od apstraktne koristi dugoročnog rasta, institucija ili javnih dobara. Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje i lakše se mobilišu. Dakle, stvara se začarani krug između siromaštva i loših politika


Već sada se vidi da će na parlamentarnim izborima biti više antivučićevskih kolona, koje su posledica sujeta i sitnih interesa a ne ozbiljne političke strategije. Dobra je stvar, međutim, to što je veći deo opozicionih faktora najavio da će podržati predsedničkog kandidata kojeg bude predložila studentska lista, pa to može biti mesto nekakve sinergije. Naravno, možemo se nadati da će predsednički kandidat studentske liste biti neko ko može da bude prihvatljiv najširem biračkom telu. Dobra je vest i to što do sada nisu napravljene nepopravljive greške


Zašto je Vučić makijavelista, a Makijaveli nije? Na koji način je Makijaveli sišao u srce tame? Zbog čega je korupcija rak društva, a Vučić glavni onkolog koji prilježno radi na nesmetanom širenju ćelija raka. Odnosno – da li se Srbija, po Makijavelijevim analizama, ikada može oporaviti od Vučića? Zbog čega je dobar sukob lekovit po društvo, te zbog čega javno baljezganje jednog čoveka vodi u propast


“Do sada se nije desilo da čak pet država članica EU blokira jednoj zemlji-kandidatu otvaranje Klastera 3. To je posledica kako odnosa Srbije prema Rusiji, tako i izostanka vladavine prava i visokog nivoa korupcije. Otkako je proces proširenja EU ponovo pokrenut, Srbija beleži samo značajne korake unazad”


Znamo koliko je kilometara puteva izgrađeno. Znamo koliko je registrovanih automobila. Znamo koliko autobusa postoji. Ono što mnogo manje znamo je da li građani Srbije zbog toga zaista žive bolje


Zašto Vučević Novosadski bez srama i blama javno iznosi ogavne neistine? Zbog čega Vučić satire ono malo pretekle vladavine prava staljinističkom aferom “simuliranje zvučnog topa”? I kako bivši šef beogradske policije postaje žrtva lošeg kafanskog društva


Frojd je naveo priču o ženi koja, gotovo deset godina po završetku rata, i dalje čeka pismo u kojem će stajati da se njenom sinu nije desilo ništa i da samo što nije stigao kući. Njegova poenta je da ta majka odbija da vidi promenu u spoljašnoj realnosti. Problem je, međutim, komplikovaniji – mi svi nekada čekamo neko unutrašnje pismo da nam potvrdi da se u našoj unutrašnjoj realnosti ništa nije promenilo: “Znam da svi kažu kako je nemoguće imati savršeno detinjstvo, ali moje je stvarno bilo savršeno”


Osim kao sport, fudbal se još jednom pokazuje kao univerzalna metafora za socijalne odnose, geopolitiku, “psihologiju naroda”, nacionalne stereotipe, ali i odnose moći, ekonomske nejednakosti, političke marifetluke, populizam




U kontekstu Hladnog rata, Frankov režim dozvolio je da SAD otvori vojne baze na španskoj teritoriji, čime je započeo proces međunarodne rehabilitacije zemlje i njenog postepenog povratka u međunarodne političke tokove. Za vreme svoje vladavine Franko ipak nije zaboravio stara savezništva, pa je Španija poslužila kao utočište mnogim beguncima, među kojima je bio i Ante Pavelić, čiji se grob, uprkos brojnim raspravama o izmeštanju, i danas nalazi na madridskom groblju San Isidro


Prvi put u istoriji Fifinih svetskih prvenstava među osam najboljih neće biti nijedne od tri najtrofejnije zemlje – Brazila (pet titula), Nemačke (4) i Italije (4); međutim, igra, rezultati, uspon Norveške, golovi Mesija, Mbapea i Kejna, pa i novi brodolomi nekadašnjih svetskih sila, zasenjeni su spornim odlukama i previdima sudija, onih na terenu i onih u VAR sobi, a potom i besramnom odlukom Fife da pod pritiskom Donalda Trampa poništi crveni karton fudbaleru SAD


Poziv, režija Olivija Vajld, igraju Olivija Vajld, Set Rougen, Penelope Krus i Edvard Norton