
Analiza
Nakon smrti porodilje u KBC Zvezdara: Crna statistika u 21. veku
Bolnica je formirala komisiju za vanrednu stručnu proveru i obavestila zdravstvenu inspekciju. Slučajevi smrti na porođaju u Srbiji retko dobijaju sudski epilog.

Građani su godinama gledali kako im zgrade i javni objekti izgledaju kao ruglo, išarani porukama mržnje, a poslednjih godina i direktnim političkim pretnjama. Zborovi su zato zasukali rukave i krenuli da čiste grad. Ipak, apeluju na građane da, ukoliko žele da se uključe u slične akcije, ne rade to samoinicijativno
U Beogradu su masovne akcije čišćenja. Da li su ljudi, nakon što su se „očistili“ od prethodne vlasti, osetili potrebu da očiste i prostor u kojem žive, bez straha da će zbog toga neko biti uhapšen? Možda su želeli da prekreče neke od užasnih natpisa protiv Studentske liste i samih studenata, koji su preplavili centar grada.
Na stotine ljudi okupilo se u pojedinim delovima grada kako bi krečili. Bile su to lepe, prave male radne akcije, a sve je najčešće bilo gotovo zastrašujuće brzo. Jednostavno, u poslu je učestvovalo mnogo više ljudi nego što je bilo potrebno.
„Ljudi su zaista imali potrebu da sve te političke poruke odstrane, da pred sobom vide nešto čisto i uredno“, kaže za njuzleter „Vremena“ Snežana Radović, učesnica zbora Stari grad.
Drugi razlog zbog kojeg su ona i njeni saborci iz zbora odmah prionuli na posao jeste njihova, sada već višegodišnja borba protiv uništavanja fasada u opštini Stari grad. Problemom grafita i uništenih fasada bave se još od kada je počelo ispisivanje političkih poruka po zgradama i kućama.
Najviše ih je bilo usmereno protiv studenata. To su poruke poput „Aco Srbine“, „rektor ubica“ i „blokaderi ustaše“, koje su se mogle videti širom Beograda.
„Mi u početku nismo hteli da ulazimo u prepucavanja oko grafita i pozivali smo ljude da ne odgovaraju na uvrede, ali smo se obratili nadležnima da te poruke uklone. Zvali smo redom – Komunalnu miliciju, opštinu – i nismo dobijali nikakve odgovore, dok je predsednik opštine uporno odbijao da nas primi“, priča Radović. „Kada nas je konačno primio, rekao je da ne treba da skida grafite jer će, eto, već sutradan osvanuti novi. Čudna logika.“

Problem sa uklanjanjem grafita može biti i pravne prirode, jer uklanjanje nije uvek u nadležnosti države. Vlasnici fasada su u velikom broju slučajeva građani koji žive u tim kućama i zgradama.
Zato zboranka Snežana Radović ne odgovara na inicijalno pitanje „Vremena“ – kako se pravi sredstvo za uklanjanje grafita, koje hemikalije treba da sadrži da bi bilo efikasno i bezbedno.
„Ljudi ne treba sami da idu u ove akcije, jer mogu da imaju problem na terenu sa vlasnicima fasada. Takođe, ne treba ni da guglaju ni da pokušavaju sami da mešaju hemikalije za pranje grafita, jer pojedina jedinjenja mogu biti opasna za životinje. Čim padne kiša, hemikalije sa zidova poteći će ulicama i mogu da otruju pse i mačke“, dodaje ona.

Ipak, nakon pada vlasti, koja je na neki način postavila i čoveka koji vodi opštinu, ljudi su se ohrabrili. Radović kroz smeh kaže da na zboru nije uspela da ih odgovori od namere da posao obave sami, umesto da sačekaju nadležne službe. Ljudi su zaista želeli da nešto urade odmah.
„Imali smo masovno posećen zbor i bilo je baš mnogo predloga za uklanjanje grafita. Zato smo se priključili akciji organizacije Zasuci rukave na nekoliko lokacija, pa i u tunelu. Kompromis je bio da nećemo skidati grafite, već ćemo krečiti cele površine, kako ne bismo ušli u pravni sukob sa vlasnicima i narušili izgled zgrada. Takođe, ispostavilo se da nam je za skidanje grafita potrebna posebna mašina. Odabrali smo i tunel kod 25. maja, jer tu jednostavno niko ne živi“, dodaje Radović.
Sve su uradili o sopstvenom trošku. Doneli su valjke, belu farbu i za sat i po prekrečili ceo tunel. Nisu premazivali samo delove sa grafitima, već celu površinu.
Članovi zbora bili su, kaže Radović, presrećni, ali su svi svesni da ovaj posao treba vratiti u institucije, barem ako žele da se čitav grad uredi kako treba i da se uklone sve poruke mržnje i tragovi uništavanja. Zborovi su tu da pomognu.
„Naši članovi su već išli na sastanke u Gradsko stambeno i Zavod za zaštitu spomenika kulture i tragaju za načinom da se sve to reši kontrolisano“, kaže ona. „Cilj nam je da lokalne zajednice zajedno sa stručnim službama izlaze na teren i sarađuju. Institucije će pribaviti dozvole, potpise stanara ili saglasnosti za radove na objektima koji su spomenici kulture i izaći na teren sa opremom i stručnim licima, a mi smo tu da pomognemo ljudstvom.“
Vreme izbora! A neko mora da Vas izveštava nezavisno. Zato je u oktobru godišnja pretplata na digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija. Izaberite odmah!

Bolnica je formirala komisiju za vanrednu stručnu proveru i obavestila zdravstvenu inspekciju. Slučajevi smrti na porođaju u Srbiji retko dobijaju sudski epilog.

Zahtev za izuzeće tužioca odložio je realizaciju naredbe za privođenje zakonskih zastupnika „Milenijum tima“. Predmet je sada preuzelo Prvo osnovno tužilaštvo u Beogradu, koje treba hitno da nastavi postupanje

Tender za izgradnju jarbola na Ušću obustavljen je jer nije pristigla nijedna ponuda. U gradskom budžetu za ovu namenu planirano je svega 5,4 miliona dinara, dok za naredne dve godine nisu predviđena sredstva

Za 75 meseci stanovanja u stanu od 36 kvadrata na Dorćolu izdvojila sam 21.600 evra. Za te pare mogla bih na Starom gradu u ovom trenutku da kupim pet kvadrata, koji je u proseku porastao sa 2.129 na 3.958 evra za starogradnju.

Poštanska štedionica preuzima isplatu osiguranih depozita klijentima Alta banke kojoj je NBS oduzela dozvolu za rad, a novac će moći da podignu fizička i određena pravna lica, do limita od 50.000 evra po deponentu
Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva
Crna slika i slom pravne države Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve