Društvo
Mitrović raspustio sve ansamble u „Odeonu“, 150 ljudi ostalo bez posla
Mitrović je naveo da je 150 ljudi ostalo bez posla, a da će u „celom sistemu“ morati da otpusti oko hiljadu ljudi

Sa početkom grejne sezone raste i rizik od zagađenja vazduha, čemu najviše doprinose individualna ložišta i toplane. U Srbiji se beleže visoke koncentracije štetnih PM2,5 čestica i hiljade prevremenih smrti zbog lošeg kvaliteta vazduha, ali mere za smanjenje zagađenja i dalje ne daju očekivane rezultate
Početak grejne sezone u Srbiji, po pravilu, znači i loš kvalitet vazduha.
U Programu zaštite vazduha za period od 2022. do 2030. godine, koji je Vlada Republike Srbije usvojila, stoji podatak da zagađenje vazduha u Srbiji uzrokuje godišnje skoro 10.000 prevremenih smrtnih slučajeva.
Izveštaj za kvalitet vazduha za 2025. godinu, koji je trebalo da pripremi Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA), još uvek nije objavljen.
Ipak, najveći izvori zagađenja za vreme zimskih meseci u Srbiji se znaju. To su lokalna ložista i toplane. Svoj doprinos daju i industrija i saobraćaj.

U Srbiji postoji oko milion individualnih ložišta, od toga se procenjuje da je između 350 000 i 400 000 u Beogradu. Zvaničan registar ne postoji, iako ekološke organizacije godinama apeluju da je njegova izrada neophodna kako bi se precizno utvrdile razmere problema i pravila strategija za njegovo rešavanje.
Problem u vazduhu prave suspendovane čestice PM10 i PM2,5. Zbog svoje male veličine, PM10 čestice dospevaju u donje delove respiratornog sistema, a PM2,5 mogu da prodru duboko u pluća, pa čak i da prođu u krvotok i time negativno utiču na zdravlje.
Srbija je 2025. godina, prema podacima organizacije za praćenje kvaliteta vazduha IQAir, na nivou godine imala čak četiri puta veću koncentraciju PM2.5 čestica od one koju Svetska zdravstvena organizacija propisuje kao bezbednu.
Tokom 2025. godine merne stanice širom Srbije beležile su u proseku 104 dana godišnje sa prekoračenjem dozvoljene koncentracije PM2,5.
Grad Beograd je u avgustu 2025. godine kupio 150.000 filtera za individualna ložišta, a prema pisanju Forbes Srbija procenjena vrednost je bila 747 miliona dinara (uključujući ugradnju). Prema planu, prošle godine je trebalo da se ugradi 80.000, a ove godine 70.000.

Međutim Sekretarijat za zaštitu životne sredine krajem jula naveo je da se do sada za ugradnju prijavilo samo 2.272 sugrađana, iako je ona besplatna.
U javnosti ova mera je bila osporavana i zbog toga što rešava posledice, a ne stvarni uzrok problema.
Srbija se već godinama nalazi na listi zemalja sa najzagađenijim vazduhom Evrope. Prema godišnjem izveštaju o kvalitetu vazduha IQAir-a za 2025 godinu, Srbija zauzima 38. mesto u svetu po stepenu zagađenosti vazduha među 143 rangirane države.
Srbija zauzima prvo mesto u Evropi i deveto na svetu po broju prevremenih smrti na 100.000 stanovnika nastalih usled zagađenja životne sredine, prvenstveno vazduha, pokazali su podaci Globalne alijanse za zagađenje vazduha.
Neko i posle izbora mora da Vas izveštava nezavisno. Zato je u oktobru godišnja pretplata na digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija. Izaberite odmah!
Mitrović je naveo da je 150 ljudi ostalo bez posla, a da će u „celom sistemu“ morati da otpusti oko hiljadu ljudi

Roditelji jedne od najvećih škola u Srbiji, OŠ „20. oktobar“ na Novom Beogradu, danas (29. oktobar) se okupljaju ispred škole. Jedini zahtev je - ostavka direktorke
Odluka o pokretanju postupka protiv Informera doneta je jednoglasno
Devojčica iz sela Gornji Matejevac kod Niša pronađena je nakon aktiviranja sistema za hitno obaveštavanje javnosti „Pronađi me“

Sve direktore škola koji nisu radili po zakonu Ana Dimitrijević sa Studentske liste pozvala je da podnesu ostavke. Ako to sami ne urade, nastavnike, roditelje i sindikate pozvala je da traže njihove smene
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve