Poslanici Zelenih i Levice u nemčakom Bundestagu postavile su nemačkoj vladi pitanja o Srbiji tri nedelje pre parlamentarnih izbora. Zanima ih kako njihova vlada gleda na stanje demokratije, na sahranu osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića uz državne počasti i na otežanu registraciju birača u Nemačkoj.
- Poslanička grupa Zelenih u Bundestagu pitala je nemačku vladu kakav stav ima prema razvoju događaja u Srbiji, a posebno zašto se kancelar Merc i ministar spoljnih poslova Vadeful nisu oglasili povodom Mladićeve sahrane.
- Poslanica Levice pitala je da li vlada zna za izveštaje da državljani Srbije u Nemačkoj nailaze na odugovlačenje i netačne informacije pri registraciji za glasanje na izborima 25. oktobra.
- U pitanjima se traži i podatak o položaju nemačkih novinara i medija u Srbiji, među njima Dojče vele.
- Istovremeno, Evropska narodna partija (EPP) preispituje status SNS-a kao pridružene članice, a nemačka vlada se na sahranu nije oglasila.
ŠTA SE DOGODILO
Pitanje Zelenih podneo je u ime cele poslaničke grupe Boris Mijatović, a potpisnici ocenjuju da sve autokratskiji stil vladavine Aleksandra Vučića podriva demokratiju i nezavisnost institucija.
Navode pritisak na civilno društvo, nezavisne medije, kulturne radnike, univerzitete i studente. Pitaju i kakve zaključke vlada izvodi iz sahrane Ratka Mladića i iz toga što Srbija ne priznaje odluke Haškog tribunala.
Gekaj Akbulut iz Levice usmeno je pitala o iskustvima birača u ambasadi u Berlinu i Generalnom konzulatu u Minhenu.
ŠTA JE OVOME PRETHODILO
Mladićeva sahrana: Ratko Mladić, osuđen pred Haškim tribunalom za genocid, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine, preminuo je 27. avgusta u pritvoru u Hagu dok je izdržavao doživotnu kaznu. Sahranjen je 7. septembra u Beogradu. Ministar pravde Nenad Vujić najavio je državne i vojne počasti, a telo je u Srbiju stiglo vladinim avionom. Aleksandar Vučić je rekao da će država pomoći u organizaciji dostojanstvene sahrane po želji porodice, ali da nije prisustvovao.
Evropska komisija je uoči sahrane upozorila da je veličanje osuđenih ratnih zločinaca suprotno vrednostima EU, a komesarka Marta Kos otkazala je posetu Srbiji. Vučić je odbacio kritike i optužio Kos da govori neistinu. Nevladine organizacije su upozoravale da Zakon o vojsci ne dozvoljava počasti osuđenim licima.
Odnosi Srbije i Nemačke: Nemačka je jedan od najvažnijih ekonomskih partnera Srbije.
Kancelar Olaf Šolc je 2024. u Beogradu prisustvovao potpisivanju memoranduma EU i Srbije o strateškim sirovinama (litijum, baterije), a nemačka ambasadorka je govorila da je odluka o iskopavanju na Srbiji.
Vučić se 24. septembra u Njujorku sastao sa ministrom Vadefulom i razgovarao o bilateralnim odnosima i evropskom putu Srbije. Levica je ranije postavila 32 pitanja o učešću Nemačke na Ekspu 2027.
Nemačka vlada se nije oglasila povodom sahrane, a poslanici su je uglavnom osudili. Iz AfD-a nije bilo osude.
EPP i SNS: SNS je pridružena članica EPP-a od 2016, bez prava glasa. EPP je u septembru 2025. najavio unutrašnje preispitivanje statusa naprednjaka.
Posle sahrane Ratka Mladića, Politička skupština EPP-a saopštila je da se događaji ne mogu zanemariti u tom procesu. Lukas Mandl traži isključenje SNS-a, a Manfred Veber je osudio učešće državnih funkcionera, ali nije predložio isključenje. Odluka nije doneta, a preispitivanje bi trebalo da se završi do kraja godine.
Prema izveštavanju, rukovodstvo EPP-a želi da izbegne tumačenje da se meša u izbornu kampanju u Srbiji. Isključenje traže i Evropski zeleni i američki republikanski kongresmen Džo Vilson. Kritičari EPP-a tvrde da štiti Vučića, što EPP nije potvrdio.
Prethodni primer je mađarski Fides, suspendovan 2019.
ZAŠTO JE OVO VAŽNO
Državljani Srbije u Nemačkoj su jedna od najbrojnijih grupa dijaspore Srbije, a registracija u Berlinu i Minhenu odlučuje ko može da glasa.
Glasačima u Srbiji stav Berlina i EPP-a jeste deo izborne računice, jer od njega delimično zavisi evropski put zemlje.
Osim toga, Nemačka je jedan od najvažnijih privrednih partnera i investitora, a litijum u Srbiji i Ekspo utiču na odnose dve zemlje.
Vreme izbora! A neko mora da Vas izveštava nezavisno. Zato je u oktobru godišnja pretplata na digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija. Izaberite odmah!