img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravlje

Vrućina i antidespresivi: Opasan letnji koktel

13. јул 2026, 12:25 Karla Blajker (DW)
Lekovi Foto: Marija Janković
Lekovi nekad ne idu najbolje uz vrućinu
Copied

Osobe koje uzimaju antidepresive često teško podnose vrućinu. Ali, nikako ne smeju da prestanu da ih uzimaju na svoju ruku

Za ljude koji uzimaju antidepresive, vrućina može da bude još teža nego što je inače. Pri temperaturama do 40 stepeni Celzijusa, koje se ovih dana sve češće beleže na severnoj hemisferi, dejstvo lekova može da bude dodatno opterećenje za organizam.

„Neki antidepresivi mogu da utiču na način na koji telo reguliše temperaturu i znojenje, što znači da su neki ljudi podložniji tome da se po toplom vremenu osećaju loše“, kaže Viktorija Corciju Braun iz britanskog udruženja lekara opšte prakse. Među simptomima su vrtoglavica, mučnina, glavobolja, umor i dehidratacija.

I sama spadam među one koji to osećaju čim se termometar približi granici od 30 stepeni. Problemi sa vrućinom pojačali su se otkako sam pre nešto više od dve godine počela da uzimam antidepresive. Sertralin i amitriptilin mi dobro pomažu kod hroničnih bolova, ali istovremeno čine da više ne uživam u letu.

Piknik sa prijateljicama u parku? Hvala na pozivu, ali ne mogu – zavrti mi se u glavi pri svemu što podrazumeva više od ležanja na kauču u zamračenom stanu, uz ventilator koji mi duva u lice. Već na 25 stepeni često stižem potpuno mokra od znoja na posao. Glavobolje i stalna iscrpljenost za mene su sastavni deo leta, kao što su za neke druge preplanula koža i kokteli na suncu.

Odakle potiče povećana osetljivost na vrućinu kod antidepresiva?

„Čovek održava svoju unutrašnju telesnu temperaturu pomoću složenog sistema fizioloških mehanizama, koji zajedno nadoknađuju promene nastale metabolizmom, fizičkim naporom i uticajima okoline“, objašnjava Mihael Paulcen. „Poremećaj tog termoregulatornog procesa može da bude izazvan toplotnim stresom, vrućinom ili određenim lekovima.“

Među tim lekovima su i antidepresivi, na primer selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI) poput sertralina, kao i triciklični antidepresivi poput amitriptilina. Oni utiču na hipotalamus – deo mozga koji, između ostalog, reguliše telesnu temperaturu.

Posledica može biti da telo više ne uspeva efikasno da reguliše temperaturu. To može da dovede do grčeva u mišićima, nesvestice, toplotne iscrpljenosti, pa čak i toplotnog udara. Antidepresivi takođe mogu da smanje osećaj žeđi, iako organizmu i dalje treba dovoljno tečnosti. Pored toga, koža može da postane osetljivija na oštećenja od sunca.

„Neki od ovih lekova otežavaju telu da ostane rashlađeno i hidrirano, pa je važno piti dovoljno vode i izbegavati vrućinu“, kaže Danijel Harvud iz britanskog udruženja psihijatara. „Posebno dehidratacija može biti problem, jer tada organizam može jače da reaguje na dejstvo pojedinih lekova.“

Da li se više znojim zbog sertralina?

„Znojim se kao domaća životinja bez ikakvog hlada“, napisala je jedna korisnica u komentaru na Redditu o sertralinu i vrućini.

„Toplotni talasi su ionako užasni, ali otkako sam ove godine počeo da uzimam sertralin, postalo je mnogo gore“, napisao je drugi korisnik. „Imam osećaj da se topim, bez obzira na to šta obučem ili šta radim.“

U jednoj objavi iz juna 2026. stoji sledeće: „Stalno mi je PROKLETO vruće. Otkako uzimam Zoloft, potpuno me onesposobljava.“

Za te pojave postoje jasna medicinska objašnjenja. „Triciklični antidepresivi poput amitriptilina mogu da smanje znojenje i time otežaju hlađenje tela isparavanjem“, kaže Paulzen. „S druge strane, drugi antidepresivi mogu da povećaju znojenje tako što pojačavaju aktivnost simpatikusa, odnosno aktivirajućeg dela autonomnog nervnog sistema.“ Sertralin je, sudeći po iskustvima korisnika, naročito poznat po izazivanju obilnog znojenja.

S antidepresivima nikada ne treba prekidati na svoju ruku, čak ni tokom vrućina

Prekomerno znojenje, česti osipi („toplotni osip“) i iscrpljenost koja parališe – ja jedva čekam da leto prođe. Ali, zbog klimatskih promena izazvanih ljudskim delovanjem, ubuduće će sve češće biti sve toplije. Evropa je kontinent koji se najbrže zagreva. Kako onda ljudi, koji zavise od antidepresiva, mogu da se zaštite?

Najvažnije pravilo: nikako ne prekidati terapiju na svoju ruku, niti menjati dozu bez konsultacije sa lekarom. „Naglo prestajanje uzimanja antidepresiva može da izazove simptome odvikavanja i negativno da utiče na fizičko i mentalno zdravlje“, kaže Corciju Braun. „Preporučujemo isto što i inače savetujemo tokom velikih vrućina: unositi mnogo tečnosti i izbegavati direktno sunce.“

Paulcen dodaje da uz poštovanje tih mera opreza terapija obično može da se nastavi bez povećanih neželjenih efekata. Međutim, ako se jave ozbiljne fizičke tegobe ili novi, nepoznati psihički simptomi, potrebno je potražiti lekarsku ili psihoterapijsku pomoć.

Kod mene, srećom, još nije toliko ozbiljno. Zato nastavljam da se znojim i da nestrpljivo čekam jesen.

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

antidepresivi Vrućine Zdravlje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Vojska Srbije

13.јул 2026. M. L. J.

Stižu prvi pozivi za služenje vojnog roka: Šta mlade vojnike čeka na „braniku otadžbine“

Kad kreće obavezni vojni rok i koliko će trajati? Koja je prva generacija koja će dobiti pozive? Ko može da ide na civilno služenje i gde?

Kiša, ljudi na ulici

Nevreme

12.јул 2026. M. L. J.

Zašto svaki pljusak u Beogradu parališe grad

Pokret Kreni-promeni ocenio je danas da Beograd nije spreman za ekstremne pljuskove, predloživši hitne mere protiv urbanih poplava.

Evropska unija

Stanovništvo

12.јул 2026. M. L. J.

EU dobila 16 miliona za 20 godina

EU je 1. januara ove godine imala osam miliona stanovnika više nego 2016. i 16 miliona više nego 2006.

Vladimir Arsenijević

Obeležavanje Srebrenice

12.јул 2026. M. L. J.

„Krokodil“: „Tražimo javnu osudu napada na Arsenijevića“

Upravni odbor Udruženja „Krokodil“ zatražio je javnu osudu napada na Vladimira Arsenijević i hitnu reakciju nadležnih organa na pronalaženju izvršilaca, kao i istragu o njihovim nalogodavcima i podstrekačima

GSP Beograd

Saobraćaj

12.јул 2026. M. L. J.

Jovanović: „Pola turskih tramvaja pokvareno“

Polovina novih turskih tramvaja ne izlazi na ulice Beograda zbog velikog broja kvarova i reklamacija, tvrdi Direktor Centra za lokalnu samoupravu Nikola Jovanović

Komentar
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure